Trgovina ljudima – najveći zločin našeg doba

Trgovci ljudima služe se svim sredstvima kako bi ostvarili svoj cilj i na sve moguće načine se trude kako bi žrtvi slomili otpor da bi ona naposljetku izrazila privolu. Postižu to na najbrutalnije načine psihičkog i fizičkog zlostavljanja, istaknula je Meri Katunarić
U povodu Europskog dana borbe protiv trgovanja ljudima danas je u prostoru Multimedijalne dvorane Gradske knjižnice održana radionica na temu “Sprječavanje trgovine ljudima”. Ova interaktivna radionica nastala je u organizaciji Obiteljskog centra Zadarske županije i udruge “Organizacija za integritet i prosperitet” (OIP), Splita, a radionicu su vodili Dario Vučenović, ravnatelj zadarskog Obiteljskog centra te Meri Katunarić, predsjednica OIP-e i Meri Omazić, također iz udruge OIP.
Seksualna eksploatacija
– Organizirali smo ovu radionicu jer na ovaj način želimo obilježiti današnji dan. Danas su ovdje predstavnici osnovnih i srednjih škola, a pozvali smo upravo njih jer smatramo da je najmlađa populacija najviše izložena opasnosti da postanu žrtve trgovanja ljudima, kazala je Katunarić, naglasivši kako je od 2002. godine u Hrvatskoj identificirano 89 žrtava trgovanja ljudima, a samo u ovoj godini do sada ih je registrirano pet, a sve te žrtve najčešće su seksualno eksploatirane.
Kako je definirala, trgovci ljudima su kriminalci, osobe koje žele ostvariti brzu zaradu i nemaju baš nikakvog obzira prema žrtvi, dok su žrtve uglavnom mlade, lakovjerne osobe, koje žele u što kraćem roku osigurati financijski bolju situaciju za sebe i svoju obitelj.
– Kazneno djelo trgovanja ljudima je i danas jako teško dokazati jer su žrtve uglavnom maksimalno istraumatizirane i preplašene, teškog psiho-fizičkog stanja zbog čega se vrlo rijetko i teško odlučuju za svjedočenje. No, takve osobe moraju znati da uz pomoć društva te psihosocijalnu pomoć mogu nastaviti s normalnim životom, kazala je Katunarić.
U radionici su sudjelovali zadarski predstavnici osnovnih i srednjih škola, a prije početka same radionice prisutnima se obratila Meri Katunarić zahvalivši se najprije ravnatelju Obiteljskog centra na pozivu i organizaciji ove radionice.
– Naša udruga se već osam godina bavi problematikom trgovanja ljudima i to u suradnji s Ministarstvom unutarnjih poslova, Ministarstvom zdravstva i socijalne skrbi, Ministarstvom znanosti, obrazovanja i športa te svim ostalim institucijama koje su uključene u ovu vrstu problematike, kazala je Katunarić, najavivši potom vježbu u kojoj su svi sudionici podijeljeni u četiri grupe te su zajednički raspravljali o ovoj problematici te su potom svoja razmišljala i javno predstavili.
Smjernice na temelju kojih su sudionici raspravljali o ovoj temi podrazumijevale su pet pitanja na koja su morala odgovoriti i to što je trgovanje ljudima, tko su žrtve trgovine ljudima, kako se dolazi do žrtava, tko su trgovci i vrbovatelji te zbog čega se trguje ljudima.
Cijena života
Kako je pojasnila Katunarić, cilj ove vježbe bio je najprije doznati što sudionici zapravo znaju o ovoj problematici, koliko su upoznati s pravim značenjem pojma “trgovanje ljudima” te s činjenicom da se to događa i oko njih, da je to njihova stvarnost. Nakon vježbe, i izlaganja razmišljanja svih sudionika, uslijedilo je prikazivanje filma “Cijena života” u kojem je svoje svjedočanstvo iznijela 16-ogodišnja žrtva, maloljetnica koja je na prevaru bila prodana u Španjolsku zbog prostitucije.
Kako je istaknuto na današnjoj radionici, trgovanje ljudima je trgovina ljudskom bijedom i predstavlja jedan od najvećih zločina našeg doba i najgrublje kršenje ljudskog prava. Na taj način se pojedincima uskraćuje pravo na život, rad i obrazovanje, slobodu kretanja, dostojanstvo, sigurnost, jednakost i zdravlje.
– Trgovanje ljudima obuhvaća vrbovanje, prijevoz, skrivanje te prihvaćanje, pri čemu se koristi prijetnja, sila, otmica i prijevara. Trgovci ljudima služe se svim sredstvima kako bi ostvarili svoj cilj i na sve moguće načine se trude kako bi žrtvi slomili otpor da bi ona naposljetku izrazila privolu. Postižu to na najbrutalnije načina psihičkog i fizičkog zlostavljanja, istaknula je Katunarić, istaknuvši također kako ljudi vrlo često ne shvaćaju razliku između krijumčarenja i trgovanja ljudima te je pojasnila kako je krijumčarenje pogođen posao, situacija kada osobe svjesno plaćaju da ih se preveze u zapadne zemlje, svjesno kršeći zakon, dok je trgovanje ljudima cijeli proces, začarani krug.
Naglašeno je također kako se ljudima trguje radi prisilnog i neregularnog rada, prosjačenja, lažnih usvajanja, lažnog i prisilnog braka, pornografije, prisilne prostitucije, “seks-turizma i zabave te trgovine ljudskim organima.
 

 NOGOMETNI TRANSFERI – LEGALNA TRGOVINA LJUDIMA

Sudionici su se ovom prilikom složili da i u nogometnom svijetu postoji trgovanje ljudima, osvrnuvši se na transfere igrača.
– Nogometne je transfere moguće nazvati “legalnom trgovinom ljudima”, jer oni, na oko, svjesno na to pristaju, ali tko zna pod kakvim ucjenama, i kojim zapravo cijenama, istaknuto je na radionici.