Državne retorike određuju odnos prema manjinama

Ne smijemo dozvoliti da našu zatrovanu krv prenesemo na našu djecu, kazao je prof. dr. Darko Gavrilović, te su pozdravljeni susreti parlamentarnih grupa i predsjednika Ive Josipovića i Borisa Tadića
Ne smijemo dozvoliti da našu zatrovanu krv prenesemo na našu djecu. Kazao je to jučer povodom otvaranja Međunarodnog znanstvenog skupa “Hrvatsko-srpski odnosi: politička i kulturna suradnja” u Golubiću kod Obrovca prof. dr. Darko Gavrilović iz novosadskog Centra za istoriju, demokratiju i pomirenje i u toj jednoj rečenici dao sve odgovore na pitanja o razlozima okupljanja i radu eminentnih znanstvenika iz obiju država i političkih predstavnika Srba iz Hrvatske te Hrvata iz Srbije.
U obje države, zaključili su sudionici skupa, postoje pomaci u odnosu prema nacionalnim manjinama i ostvarivanju njihovih prava, no brojnih problema i dalje ima i njih državna vodstva moraju zajednički i što hitnije rješavati.
– Devedesetih godina lakše je bilo reći da si tetrapak jogurta, nego Hrvat u Novom Sadu ili Srbin u Splitu. To je ono protiv čega se borimo i političara koji su nas vodili na mitovima na kojima ćemo uzdizati svoje nacije, a rušiti one druge – istaknuo je Gavrilović. Predsjednik Demokratskog saveza Hrvata Vojvodine i zastupnik u Skupštini Srbije, Petar Kuntić, veli da u Srbiji trenutno živi oko 74 tisuće Hrvata koji su raspadom Jugoslavije izgubili status konstitivnog naroda, a kao manjina su priznati tek 2002. godine.- Danas smo ostvarili sudjelovanje na svim razinama vlasti, bržu i učinkovitiju implementaciju zahtjeva, uradili smo dosta no problema i dalje ima i svjesni smo da imamo još mnogo posla da bi ostvarili stvarnu ravnopravnost Hrvata u Vojvodini i Srbiji. Animozitet spram Hrvata je, na žalost, još uvijek vrlo velik. Po istraživanju animozitet spram Hrvata je odmah iza Albanaca, a daleko potom prema Mađarima i Romima. No najgore je kukati i ništa ne raditi – rekao je Kuntić.
Predsjednik Srpskog narodnog vijeća, Milorad Pupovac nazvao je suradnju predstavnika Hrvata u Srbiji i Srba u Hrvatskoj pionirskim poslom koji treba biti podržan i ohrabren jer su i Dalmacija i Vojvodina povijesni i politički važni djelovi srpskog i hrvatskog naroda.
Politički predstavnici opetovano su isticali da politički odnosi između Hrvatske i Srbije znatno određuju i odnose tih država prema manjinama, koji se narušavaju zaoštravanjem retorike i radikalizma, te su kao pozitivne trendove iznijeli uspostavljanje parlamentarnih grupa prijateljstva i njihove uzajamne susrete i otvaranje razgovora o otvorenim pitanjima između predsjednika Ive Josipovića i Borisa Tadića.