Litra dizela nakon dugo vremena pala ispod nekadašnjih 10 kuna

Foto: Arhiva NL

Cijene goriva od danas su, uredbom Vlade, snižene za 0,03 eura kada je riječ o osnovnom benzinu, i 0,02 eura za osnovni dizel. Od ponoći je cijena osnovnog benzina tako 1,40 eura (10,55 kuna) po litri, dok je najveća dopuštena cijena osnovnog dizela 1,31 euro po litri (9,87 kuna).

Cijene će biti na snazi idućih 14 dana, a ovo je prvi put da je cijena dizela nakon duljeg vremenskog razdoblja, pala na razinu ispod 10 kuna po litri goriva.

Uredbom o utvrđivanju najviših maloprodajnih cijena naftnih derivata, najviše maloprodajne cijene računaju se po formuli prema osnovnoj cijeni fosilnog goriva u prethodnom 14-dnevnom razdoblju, s ograničenom maržom trgovaca od 0,0995 eura po litri (0,75 kn/l) za dizelsko i benzinsko gorivo, 0,0531 eura po litri (0,40 kn/l) za plavi dizel.

Visoka inflacija

Litra plavog dizela sada stoji 0,81 euro (6,10 kuna), 0,02 eura manje nego dosad, dok je cijena mješavine propana i butana (UNP) niža za 0,06 eura i iznosi 1,24 eura (9,34 kn/kg) za spremnike, odnosno 1,80 EUR/kg (13,56 kn/kg) za boce.

U priopćenju Vlade ističe se kako bi cijene goriva, da nema Vladinih mjera za njihovo ograničavanje, bile znatno više te bi cijena benzina bila 1,63 eura, dizela 1,53 eura, plavog dizela 0,93 eura, a UNP-a 1,48 eura za spremnike i 2,11 eura za boce.

Cijene nafte su u zadnjih tjedan dana na svjetskim tržištima pale za više od pet posto, nakon blagog rasta u četiri prethodna tjedna, zbog očekivanog pada potražnje uslijed visoke inflacije i najvjerojatnijeg podizanja kamatnih stopa središnjih državnih banaka, posebno američkog Feda.

Cijena barela na londonskom tržištu pala je prošloga tjedna 5,4 posto, na 81,66 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 5,6 posto, na 77,87 dolara. Inflacijski pritisci u SAD-u postupno popuštaju, a rast gospodarstva usporava, no čelnici Feda poručuju da će i dalje nastaviti podizati kamate.

Procjenjuje se da će američka središnja banka u svibnju kamate povećati za još 0,25 posto, na raspon od 5 do 5,25 posto, a dodatno se očekuje da će kamate podići i Europska središnja banka, što znači da se očekuje i usporavanje rasta europskog gospodarstva.

Na cijenu nafte utjecale su i vijesti o povećanju izvoza iz Rusije koja svoju naftu prodaje po nižim cijenama od onih na burzama, pri čemu se procjenjuje da je ruski izvoz dosegao najvišu razinu od pretpandemijske 2019. godine do sad. Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) i njezinih saveznica istodobno je najavila da će od svibnja do kraja godine dodatno smanjiti ponudu kako bi uravnotežili tržište, s obzirom na moguće slabljenje potražnje ovog ljeta.

U prilog stabilizaciji cijena ide i oporavak kineskog gospodarstva koji je, nakon ukidanja strogih mjera za suzbijanje epidemije COVID-19, ipak nešto niži od prethodnih očekivanja.