Suradnja Grafičkog odjela Srednje škole primijenjene umjetnosti i dizajna i Muzeja antičkog stakla

Muzej antičkog stakla u Zadru po mnogočemu je jedinstvena muzejska institucija, kako u nacionalnim, tako i međunarodnim okvirima. Toliko je posebna da je posvećena samo jednom cilju – očuvanju, proučavanju i prezentaciji svoje prebogate zbirke antičkog rimskog stakla, koja broji više od pet tisuća primjeraka. Suradnja Muzeja antičkog stakla u Zadru sa Srednjom školom primijenjene umjetnosti i dizajna Zadar na ciklusu pedagoško-edukativnih radionica samo je jedan od načina na koje se umjetnost približava široj javnosti i to učenicima koji su jednom nogom već zašli u svijet umjetnosti. Ovom radionicom učenici grafičkog smjera imaju jedinstvenu priliku upoznati se sa delikatnom restauratorsko-konzervatorskom praksom, koja je posebno važna za grad prebogat povijesnim naslijeđem.

Nove prilike

Učenici Grafičkog odjela Srednje škole primijenjene umjetnosti i dizajna Zadar pod mentorstvom konzervatora-restauratora, savjetnika i kustosa Šime Perovića, te profesora Jelene Franulović i Josipa Mišulića sudjeluju na osmodnevnom programu praktične nastave. Podijeljeni u dvije grupe, učenici svaki put rade korak dalje i uče sve kompleksnije metode konzervacije krhkog antičkog stakla. Plan je da se u razrednim odjeljenjima trećih razreda obavi kratka teorijska prezentacija o arheološkom kontekstu i zaštiti arheološke građe općenito, a potom da se na umjetno modificiranim suvremenim staklenim primjercima, demonstriraju sve tehnike čišćenja, stabilizacije, rekompozicije, integracije i rekonstrukcije.

Uz to se planira pripremiti i sintetičke uzorke za upoznavanje s tehnologijom upotrebljavanih materijala, čime se u cjelini mogu produbiti i upotpuniti postojeći nastavni sadržaji. Upravo je očuvanje autentičnosti glavna zadaća restauratorske prakse u muzejima, što nije nimalo lako postići jer je priroda restauratorskih zahvata takva da se njome zadire u materijalnost predmeta. Restauriranje je postupak kojim se oštećeni predmeti nastoje vratiti u svoj prvobitni izgled u svim aspektima.

– Upravo ovakvim radionicama, koje smo dosada ipak fokusirali više na studentsku populaciju, naročito studente restauracije i konzervacije, služi da se mladima predstave nova znanja i vještine u struci, ali i da ih se potakne na samostalno razmišljanje i oplemenjivanje same struke, kazao nam je Perović, istaknuvši kako MAS u svojoj širokoj paleti edukativnih i prezentacijskih aktivnosti, osim prezentacije antičkog i suvremenog stakla, objavljuje stručne publikacije, ali i približava se javnosti.

– Ovi su učenici kroz svoj edukativni program već zagazili u polje umjetnosti, a mi im ovim ciklusom pokazujemo samo jedan od mnogobrojnih umjetničkih smjerova. Kako bi stekli što kvalitetniju sliku o samim radionicama, prva smo dva dana posvetili teoretskom dijelu i obilasku MAS-a, te upoznavanju s njegovom kompleksnom zadaćom i bogatom zbirkom, pojasnio je Perović, istaknuvši kako se nada da će nakon završene radionice neki od ovih učenika drukčije gledati na arheologiju, kao i zaštitu i obnovu povijesne građe.

Specifičnosti prakse

Svaka je reprodukcija odraz subjektivnog pogleda na original, interpretacija koja ovisi o iskustvu i znanju onoga tko reproducira. Konzervacija i restauracija muzejskih artefakata, u ovom slučaju antičkog stakla, bogata je frazama koje mogu biti zbunjujuće, naročito mladima, ali i amaterima koji tek ulaze u ovo polje. Kada se govori o izvornicima, kopijama i imitacijama umjetnina važno je razlikovati maksimalno vjerodostojne kopije rađene istom tehnikom i materijalom kao izvornik i onih izvedenih zamjenskim, najčešće sintetičkim materijalima.

Dok se prvom vrstom kopija, koje nedovoljno precizno možemo nazvati i replikama, znatno približavamo osobinama izvornika, kod sintetičkih se zamjena ne prenose u potpunosti sve bitne odlike originala, već se one samo oponašaju, tako da ih nije pogrešno nazvati imitatima. Zamjena originala drugim medijima kao što su fotografije, video projekcije i slično, također je jedna od metoda reproduciranja određenih informacija koje nosi izvorni predmet. Upravo je u tom polju grafička umjetnost i znanja ono što može promijeniti tijek izložbe i predstaviti je u novom svijetlu i široj publici.

Profesorica stručnih predmeta na grafičkom odjelu ŠPUD-a Jelena Franulović kazala nam je kako škola svake godine surađuje sa zadarskim kulturnim institucijama.

– S MAS-om smo ostvarili produženu suradnju u vidu jednog bloka radionica, tako da učenicima nudimo mogućnost da kontinuirano rade u profesionalnom okruženju i uče specifični vid muzejske i umjetničke djelatnosti, pojasnila je Franulović, dodavši kako će ciklus pedagoško-edukativnih radionica kulminirati izložbom učeničkih radova 5. svibnja.

– Na ovom ćemo ciklusu pokušati napraviti cjelovitu rekonstrukciju procesa rekonstrukcije stakla od proučavanja eksponata, utvrđivanja njihova stanja, te kasnije određivanja modela restauracije. Naš kurikulum svake godine uključuje suradnju s kulturnim institucijama. Prošle je godine to bio NMZ i izložba »Ratko Petrić: Baciti istinu u lice!«. Profesor Perović pozvao nas je u Muzej, tako da smo zajedno osmislili koncept ovog ciklusa, naglasila je Franulović, kazavši kako je program radionica srodan s nastavnim programom grafičara.

Teorija u praksu

– Učenici uče predmete povezane s umjetnošću i proizvodnjom specifičnih umjetničkih proizvoda. Tako implementiramo moderne umjetničke prakse s njihovom nastavom. Učenici su oduševljeni ovom prilikom, jer vole suradnje i projekte, kao i priliku za izmještanje nastave iz škole u neki drugi prostor, koji u nastavni proces svakako uvode novu dinamiku, kao i nov proces usvajanja znanja i vještina. Uvijek ih potičemo da razmišljaju o tome što će raditi nakon obrazovanja, kako bi stečene vještine mogli implementirati u svom umjetničkom radu, dodala je Franulović.

Iako je primarna djelatnost Odjela za restauraciju i istraživanje MAS-a preventivna i aktivna zaštita i obrada staklene arheološke građe, na Odjelu se istodobno provode i programi teorijskog i praktičnog iskustva koje se prenosi na studente angažirane u zaštiti kulturne baštine višegodišnjom sustavnom suradnjom s Odjelom za restauraciju Umjetničke akademije u Splitu.

Muzej uskoro planira ovu djelatnost proširiti i na mlađe uzraste, a ciklus pedagoško-edukativnih radionica sa ŠPUD-ovcima prvi im je ispit. Jer, iako je jedan od najvažnijih ciljeva Muzeja izrastanje u referentnu ustanovu na polju stručne i znanstvene obrade staklene arheološke građe, muzejski Odjel za restauraciju i istraživanje nastoji učiniti svoja znanja i tehnike što dostupnijima širim krugovima.

– S učenicima u razrađenom sistemu od kompozicije, oblikovanja, rekonstrukcije i integracije do odlijeva replika pokušati prikazati sve najvažnije stavke restauratorsko-konzervatorske prakse. Iako sam navikao raditi i podučavati studente, učenici su me oduševili svojim specifičnim znanjima, ali i inventivnošću koja dolazi s mladošću, istaknuo je Perović, naglasivši kako se nada da će ove radionice barem kod jednog učenika potaknuti zanimanje za restauratorsko-konzervatorskim radom, koji može oplemeniti inovativnim idejama i digitalnim postupcima.

Muzej učenicima jako je inspirativan

Marko Prolet, učenik trećeg razreda Škole za primijenjenu umjetnost i dizajn kazao nam je kako se za sudjelovanje na radionici odlučio jer želi naučiti više o antičkim formama umjetnosti, naročito o staklu.
– Osim što ćemo učiti o restauratorskim i konzervatorskim tehnikama i postupcima, kao i važnosti antičkog stakla za zadarsku povijest i muzejsku djelatnost, na završnoj ćemo izložbi svoje radove prikazati onako kako ih mi vidimo, u digitalnom, grafičkom obliku. Muzej je jako inspirativan i imali smo priliku vidjeti svaki njegov kutak. Naročito nas je impresionirala puhaonica stakla, kazao je Prolet, naglasivši kako će nada naučiti brojne tehnike i usvojiti nove ideje koje će mu možda koristiti u budućem radu.