Filipović: HEP nije na prodaju, niti će biti dok sam ja ministar

Razgovor s ministrom gospodarstva Davorom Filipovićem vodili smo nakon što je Vlada odobrila rješenje za Petrokemiju te dala suglasnost CERP-u da većinski udjel u kutinskoj kompaniji, koji je u privatnom vlasništvu, proda turskom Yildirimu.

Otklonjene su sve nejasnoće vezane za nova ulaganja s turskim investitorom, spašen je državni novac, investitori su mogli ući u tvrtku i onda sada nastavlja s proizvodnjom. Ministar Filipović odmah je progovorio o okolnostima tog procesa, rekavši da se borio s »predatorima« koji su od države pokušali tražiti još novca, ali na kraju im to nije uspjelo.

Državni interes

Ključno pitanje je bilo hoće li država spasiti svoj novac, odnosno treba li još novaca dati prije nego Turci krenu u posao?

– Prva stvar koju treba jasno reći jest da je država Hrvatska manjinski dioničar u Petrokemiji i da posljednjih pet godina Petrokemijom upravlja tvrtka Terra Mineralna gnojiva, odnosno njezini suvlasnici PPD i Ina koji su 2018. s imovinom preuzeli i obveze koje Petrokemija ima. Tada je država preuzela i ispunila svoj dio obveza i tu završava priča. Ništa država Hrvatska više ne mora, kako kažete, »dati«. Hrvatska je zainteresirana da se nastavi proizvodnja u Petrokemiji i da se ispune one obveze koje su PPD i Ina preuzeli.

Kakvi su bili pregovori, tko je pregovarao i kako komentirate napise da ste kočili proces preuzimanja?

– Pregovori su trajali neko vrijeme, u pregovorima su sudjelovali moj savjetnik Jurica Lovrinčević i državni tajnik Hrvoje Bujanović, a na kraju sam i ja pregovarao s Pavlom Vujnovcem i zadovoljan sam što smo zaštitili državni interes. Činjenica da smo pregovore uspješno dovršili je zapravo najbolji odgovor na napise da nešto kočim i sprečavam. To je bila samo jedna od niza laži koje su se pojavile u javnom prostoru u proteklih nekoliko tjedana, ali što reći nego da i to ide u rok službe.

U sektoru ste koji je u ovoj energetskoj krizi jedan od ključnih, a pritom ne nedostaje prepreka – kad je HEP u pitanju, najprije ste dugo čekali izvješća temeljem kojih ste mogli predložiti prijedlog o dokapitalizaciji, a zapravo je pitanje i znate li vi kao ministar uopće u kojoj je situaciji točno ta strateška tvrtka. Imate li u tom kontekstu adekvatnu komunikaciju s upravom, i hoće li spomenutih 900 milijuna eura biti dovoljno da se u HEP-u pokrije sve što je posljedica Vladinih mjera za građane u odnosu na tu tvrtku?

– Godišnji rezultat HEP-a za 2022. godinu još nije objavljen, ali uskoro će biti, zakonski je rok u travnju za HEP kao i sve druge tvrtke koje posluju u Hrvatskoj. Međutim, za poslovanje HEP-a odgovorna je po zakonu Uprava HEP-a i njezin čelnik Frane Barbarić i sva pitanja vezana za poslovanje HEP-a treba uputiti na tu adresu.

Isto vrijedi i za dokapitalizaciju, HEP je unajmio konzultantsku kuću s kojom su napravili plan i prijedlog dokapitalizacije, tako da pred zakonom i javnošću, na njima je da obrazlože brojke, rezultat koji su ostvarili i dokapitalizaciju koju su predložili. Više sam puta otvoreno rekao, svatko tko radi u javnoj instituciji, treba stati pred javnost i obrazlagati svoje odluke i rezultate rada, to vrijedi i za HEP.

Vrući krumpiri

Kad je riječ o dokapitalizaciji, što to uopće znači – pojasnite građanima hoće li se ponoviti slučaj Ina ili o čemu je riječ?

– Vjerojatno aludirate na ove teze koje plasiraju neki oporbeni političari o privatizaciji HEP-a. Jasno sam komunicirao da je prodaja Ine prije 20 godina bila najveća greška hrvatske politike, s čijim se posljedicama i danas suočavamo, a ova kriza u kojoj se nalazimo samo taj problem stavila pod povećalo i danas je svima jasno kakva je monumentalna greška bila prodaja Ine.

HEP nije na prodaju niti će biti dok sam ja ministar, mada sam svjestan da bi mnogi rado kupili tu tvrtku. HEP je u vlasništvu države i njezinih građana i tako treba i ostati, to nije samo pitanje gospodarstva nego i nacionalne sigurnosti.

No, razumijem s jedne strane i ove oporbene političare koji takve teze puštaju u javnost, to je način da dospiju u medije kad već nemaju ništa drugo za ponuditi, ali važno je da hrvatski građani znaju da HEP nije na prodaju niti će biti. Dokapitalizacija je povećanje temeljnog kapitala tvrtke i Hrvatska ostaje 100-postotni vlasnik.

Kad je riječ o Ini, još se čeka novi upravljački ugovor, što je s tim, zapinje li ili još nije vrijeme za objavu?

– Ina je jedan u nizu »vrućih krumpira« koje sam zatekao dolazeći u Ministarstvo gospodarstva i u razgovorima smo s Mađarima što se tiče korporativnog upravljanja koje, više je nego očigledno, ne funkcionira kako treba. Također, s Mađarima razgovaramo i o nizu drugih tema gdje imamo zajedničkih interesa poput naftovoda. Tako da su razgovori u tijeku, a čim dođemo do toga da imamo zaključak i dogovor, vjerujte, bit će mi drago to objaviti.

Gotovo istodobno s problemima »spašavanja« i »sanacije« HEP-a dogodile su se ozbiljne prozivke na vaš račun i iz HGK-a oko kašnjenja s uredbama. Kako ste to doživjeli, što je bio razlog tome i zbog čega se zapravo kasni? Svi želimo nove izvore energije, a država očito nije spremna.

– Bit ću vrlo direktan, uskoro će izaći jedna od tih famoznih uredbi, međutim ta teza da država nije spremna za nove izvore energije, zapravo je vrlo pogrešna. U energetici, općenito govoreći, napravilo se više u posljednjih nekoliko godina nego 10 ili 15 godina prije toga.

Evo, recimo, utrostručit ćemo broj solarnih panela u Hrvatskoj u roku od godinu dana i to na način da svatko može staviti solarne panele na obiteljske kuće i osim što je ukinut PDV na panele, država će građanima subvencionirati panele s 50 posto iznosa. Znači, puta tri u godinu dana je plan, a vi mi kažete da nismo spremni. Ne da smo spremni, nego je to već u tijeku i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost to provodi.

Nadalje, prvi put napravljen je veliki natječaj za šest istražnih polja vezanih za iskorištavanje potencijala geotermalne energije kojom sjeverna Hrvatska obiluje. To nije kratkoročni projekt, nego zahtijeva ozbiljne investicije, ali krenuli smo, i to će transformirati ne samo energetiku nego i poljoprivredi omogućiti nove prilike. Agencija za ugljikovodike provodi taj projekt i rade odličan posao za Hrvatsku.

I još da spomenem da ćemo udvostručiti kapacitet LNG terminala, čime će Hrvatska postati još značajniji igrač, energetsko čvorište za ovaj dio Europe. Sve to su ozbiljne, strateške odluke koje Hrvatsku čine sigurnijom i to se sve događa sada, dok mi razgovaramo. U svjetlu toga, da, donijet će se ubrzo uredbe i provedbeni akti za koje ste pitali, ubrzavamo procese.

Činilo se da ste posljednjih tjedana izloženi priličnoj baražnoj vatri nekih utjecajnih krugova i poduzetnika, zar nemate zaštitu premijera?

– Pa mogu se nasmijati na proteklih nekoliko tjedana u kojima je ispalo da sam, kolokvijalno rečeno, zaustavio državu, sve blokirao, stopirao, što je, naravno, sumanuta teza. Kad ste u politici, onda razne interesne skupine pomisle da će medijskim blaćenjem mene i mojih suradnika ostvariti svoje interese koji se uglavnom svode na milijune eura, a hrvatska država i porezni obveznici bi trebali biti tanjur na kojem im se to servira.

Tjedan dana nakon što sam potpisao prijedlog HEP-a o dokapitalizaciji, izašlo je da blokiram dokapitalizaciju iako sam već prije javno govorio da je dokapitalizacija i očekivana i planirana, nakon toga da blokiram preuzimanje Petrokemije… i mogao bih tako nabrajati sve neistine koje se na dnevnoj bazi pojavljuju, a jako su daleko od istine. Kao što se najavljivalo da će biti nestašica u trgovinama, kao što se najavljivalo da neće biti dizela, neće biti plina i tako dalje – i na kraju, ništa se od apokalipse nije dogodilo.

No, nisam u politici da bih se žalio niti jadikovao, sve je to očekivano, jer i moji suradnici i ja smo neovisni od politike, imamo i svoja znanja i zvanja, i to mnogima ne odgovara, a što se zaštite tiče, nisam je ni tražio ni od premijera, ni bilo koga drugoga.

Ali ako me pitate imam li podršku premijera, odgovor je da, inače ne bih niti bio tu, provodim politiku ove Vlade i s premijerom koordiniramo sve važne poteze. A to da nekima nije po volji ili im nije u interesu da štitim državni interes – razumijem, ali ministar sam hrvatske države i moj je posao štititi taj interes i interese građana Hrvatske.

Strateška odluka

Idući tjedan potpisujete ugovore o gradnji dodatnih LNG kapaciteta. O čemu se točno radi, je li to ono što je i najavljivano po količini i dužini kapaciteta?

– Kao što sam rekao, udvostručit ćemo kapacitet LNG-a, to je strateška odluka koja Hrvatsku čini sigurnijom i možemo mirnije planirati svoju budućnost. To je projekt koji je važan i za države u našem okruženju, i pozicioniramo Hrvatsku kao energetskog igrača u ovom dijelu Europe. Ne samo da imamo ambiciozne planove nego ih i ostvarujemo, i to su dobre stvari za Hrvatsku i sve nas.

U vašem je resoru i trgovina – napokon ste »privoljeli« sve veće lance da objavljuju cijene i sudjeluju u kontroli cijena. Ali koju korist to zapravo ima, osim što ste nekoliko mjeseci ratovali s njima? Što građani od toga imaju? Cijene i dalje divljaju.

– Moram vas ispraviti, nismo ih »privoljeli«, nego smo unajmili tvrtku koja popisuje cijene, sasvim uobičajena praksa u industriji robe široke potrošnje i maloprodaji. Svaki ozbiljniji direktor prodaje i marketinga koristi takve panele trgovina u kojima se vide cijene, količine, vrijednosni i količinski udjeli. Ne ratujem ni s kime, nego odbijam prihvatiti da se prema hrvatskim potrošačima odnosi kao prema ovcama koje treba šišati.

Što imaju građani? Imaju ažurne i točne informacije o cijenama, a na njima je da odluče gdje će trošiti svoj novac. To je na njima, nije moje da odlučujem kako ćete vi trošiti svoj novac, ali javno govorim gdje ja kupujem i gdje točim gorivo.

A moram istaknuti da je cijena 365 javno prezentiranih proizvoda u Konzumu i Tommyju na 31. ožujka 2023. niža za 1,46 odnosno 0,51 posto u odnosu na 31. prosinca 2022. godine. Cijene za 349 proizvoda u KTC-u su tek za 0,24 posto više u odnosu na kraj prošle godine. Prema tome, cijene javno objavljenih proizvoda ne divljaju, što je direktna korist za naše građane.

Pritom se pokazalo da je tvrtka koja je radila popise cijena to masno i naplatila.

– Jedino što je bilo masno je bilo podizanje cijena u trgovačkim lancima u proteklom razdoblju, i to je razlog zašto neki trgovački lanci nisu htjeli dati cijene i njihovo kretanje tijekom godine. Jer bi tada građani vidjeli kako se trgovački lanci odnose prema njima u vrijeme krize i kako se odnose prema onima koji najteže idu kroz ovu krizu. Pa su tako najavljivali i nestašice jer smo ograničili cijene nekolicine osnovnih proizvoda upravo zbog ljudi s najmanjim primanjima.

To što vi navodite kao »masno naplaćivanje« je usluga u vrijednosti otprilike dvije tisuće eura mjesečno, i naravno osobno nemam baš ništa s tom tvrtkom koja je posao dobila na natječaju.

Tema brodogradnje je stalno na stolu – za Uljanik i dalje nema kupaca, dok »3. maj« nekako i opstaje. No, to treba sustavno riješiti – hoće li se država više angažirati na traženju investitora ili će mijenjati uprave, pa će neke nove uprave same tražiti nove vlasnike?

– U ovih 11 mjeseci, koliko sam na poziciji ministra, dugogodišnji problemi brodogradilišta su mi na stolu. Ima zainteresiranih, raspisali smo javni natječaj, to je najčišće za sve, i svaki investitor koji poštuje zakone naše države, dobrodošao je. Govorim o prodaji poslovnih udjela društva Uljanik Brodogradnja 1856 d.o.o., a s obzirom na to da su objavljeni javni pozivi za dostavu obvezujućih ponuda i taj postupak je u tijeku, ne bi bilo korektno da dalje komentiram to brodogradilište.

Što se tiče »3. maja«, tu je država aktivna putem jamstava, no u tijeku je proces restrukturiranja i očekujem da to rezultira održivim modelom poslovanja. To je prvo na redu, a onda ćemo donositi daljnje odluke.