Europsko, pa tako i hrvatsko, tržište osamdesetih godina prošlog stoljeća karakterizirali su povoljni, funkcionalni automobili B segmenta koji su unatoč tadašnjem stupnju tehnologije bili razumni potrošači
Sjećate se Fiat Una? Svakako, uz uvjet da imate najmanje četrdesetak godina. I ne samo da ga se sjećate već vam sasvim sigurno ispred očiju izranja i svojevrsna fascinacija tim automobilom. Hrvatsko je tržište tada bilo preplavljeno Zastavinim modelima, pa tako i vrlo uspješnim Yugom – uvelike na tragu najbolje talijanske škole proizvodnje malih automobila, no Uno je ipak bio nešto sasvim posebno. Iako nevelik, dužine svega 3645 mm, uz 1549 mm širine te 1405 mm visine, tada je djelovao – kao pravi obiteljski automobil. Težina mu se kretala od 700 do 900 kilograma, a najmanji motor imao je svega 900 “kubika” i 45 KS. Našu mladenačku zaokupljenost tim automobilom podijelila je i tadašnja novinarska struka dodjelivši mu 1984. godine nagradu “Car of the year”.
Razvijao se Uno u svim smjerovima, u Italiji se proizvodio do 1995. godine, da bi nastavak uslijedio u Brazilu, Turskoj kao i još čitavom nizu država.
Europa se pak tih godina počela – bahatiti. Rasli au automobili u svim smjerovima, punili su se potrebnom i nepotrebnom opremom, snaga se unutar iste klase u pravilu udvostručavala. Dobivali su automobili kroz vrijeme, a posebno zadnjih 20-ak godina, i čitav niz pozitivnih svojstava, po pitanju sigurnosti ponajviše, ali nekako se ne možemo oteti utisku kako je čitava priča zapravo bila smišljena da bi se moglo – dizati cijene. Iako su istina i ljudi zadnjih desetljeća sve deblji i deblji, navedeni rast ipak nije bio potreban.
I nije samo Uno bio skoro pa savršeni spoj funkcionalnosti, odnosno sažetak realnih potreba ljudi za mobilnošću. Kao jedan jako dobar primjer razuma i logike ističemo i Citroen AX. Također nevelik, taj je automobil startao s težinom od 670 kilograma. Bez ikakvih je problema prevozio četiri odrasla putnika, a s motorom od 60 “konja” trošio je u prosjeku manje od 7 litara. Pojedini dijelovi karoserije bili su od posebno otporne plastike, a peta vrata nisu imala zajednički okvir već se pokrov “bunkera” direktno vezivao na staklo. Na taj se način nije narušilo ni sigurnost, ni funkcionalnost, ali se smanjilo težinu te tako i potrošnju. Bio je tu i Renault 5, ma bila je sva sila automobila čiji je zajednički nazivnik bio – razum.
Danas, kad svjedočimo razornim posljedicama ekonomske krize što je, između ostalog, opustošila automobilske salone, opet se prisjećamo – osamdesetih. Prisjetio ih se nedavno i karizmatični direktor Fiata Sergio Marchionne te najavio proizvodnju funkcionalnog automobila B segmenta čija će najvažnija zadaća biti dovesti tehnološku sigurnosti u zonu povoljne cijene. Sjetio se vjerojatno i genijalnog koncepta Una – i lijepog, i funkcionalnog, i štedljivog – te u svojim mislima savim sigurno vrti jednu takvu priču koja bi mogla dovesti do snažnijeg pojeftinjenja automobila.
Danas je u Hrvatskoj primjerice teško pronaći automobil cijene niže od 60 tisuća kuna. Najčešći iznosi koji se izdvajaju za automobil “vrte” se oko 85 tisuća kuna. A to je u situaciji nesigurnih primanja, čiji je k tome prosjek ispod pet tisuća kuna, previše te se zbog toga više malo tko odlučuje na kupnju novog vozila. Dacija je bila uspješno startala s Loganom, ali danas kad u Hrvatskoj nudi, istina jako dobar, Sandero, i njihove su se cijene značajnije približile (pre)visokom prosjeku.
Kriza? Možda i nije svako zlo za zlo, možda se konačno u proizvodnju automobila vrati logika. Ona iz osamdesetih godina prošlog stoljeća. Svi smo u automobil stali, nismo se “ubili” na putovanju, nismo ni previše goriva potrošili. Tko bi danas uspio proizvesti korektni automobil po cijeni od 50-ak tisuća kuna – glavni bi mu dobitak, pa ma koliko kriza bila velika i opasna, bio osiguran.
najnovije
najčitanije
Hrvatska
PREMIJER
Plenković o uhićenju Trupkovića: “Onaj tko je kriv će odgovarati”
Plodovi zemlje i mora
UKUSNO POVRĆE
Artičoka se smatra delikatesom, a možete je lako sami uzgajati
Kultura
SF ROMAN
Veronika Santo predstavila svoj treći roman “Venecijanski sat”
Plodovi zemlje i mora
NATJEČAJ
Uskoro prijave za potpore malim poljoprivrednicima
Zadar
SVEUČILIŠTE U ZADRU
Veleposlanik Japana predao vrijednu donaciju knjiga Znanstvenoj knjižnici
Zadar
PREČKA ULICA
U Zadru palo stablo na automobile, vatrogasci i policija na terenu
Crna Kronika
NEPRISTUPAČAN TEREN
Na Viru osoba upala među stijene sa quadom, intervenirale sve službe
Zadar
EMOTIVNA PJESMA
Petar Strmota napisao emotivnu pjesmu u čast Franka Lisice: ‘Plače nebo, muka grlo steže sve jače…’
Zadar
TRN U OKU ZADAR
‘Sad je tamo potpuni kaos’: Zadrani se žale na gužve na vrhu Puta Bokanjca: ‘Zeleno je pet sekundi…’
Županija
OBAVIJEST