Marihuana otklanja neke simptome, ali ne liječi

Istina je da marihuana smanjuje neke od simptoma bolesti u završnoj fazi raka. Međutim, kad se kaže da se koristi kao lijek zaboravlja se naglasiti da se daje umirućem pacijentu pa više štetno djelovanje nije toliko važno, kaže dr. Stela Klepac Erstić
Češka je odnedavno jedna od rijetkih europskih država koja je odobrila uporabu marihuane u terapeutske svrhe odnosno korištenje ove droge za ublažavanje simptoma nekih teških bolesti.
Iako je ta odluka u dijelu stanovništva izazvala i negativne kritike, češki je Parlament velikom većinom izglasao zakon – od 74 zastupnika, 67 ih je odobrilo zakon kojim se ova biljka može legalno koristiti za ublažavanje simptoma bolesti poput raka, Parkinsonove bolesti, skleroze zglobnih ploha, psorijaze, atopijskog ekcema, te još nekih bolesti.
Kako bi se ipak spriječila njena zlouporaba marihuanu će Česi legalno moći nabaviti samo putem elektronskog recepta. Droga bi se najprije trebala nabavljati u inozemstvu, a tek nakon jedne godine omogućilo bi se domaćim uzgajivačima da marihuanu distribuiraju na domaćem tržištu, kako bi se država mogla na vrijeme pripremiti za kvalitetno provođenje inspekcijskog nadzora.
Slična odluka donesena je prije nekoliko godina i u Nizozemskoj kada je tamošnji Vrhovni sud odobrio pacijentima koji boluju od multiple skleroze uzgoj marihuane u terapeutske svrhe, pozivajući se na “posebne okolnosti.”
Dugoročne štetne posljedice
O tome kakvo je djelovanje marihuane na konzumente odnosno kakvi su učinci uporabe ove biljke na zdravlje ljudi, i ima li uz negativne i korisnih, ljekovitih učinaka razgovarali smo s dr. Stelom Klepac Erstić, voditeljicom Službe za prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti i mentalno zdravlje pri Zavodu za javno zdravstvo Zadar.
– Glavni aktivni kemijski sastojak marihuane je THC (delta-9-tetrahidrocannabinol). To je psihoaktivna tvar koja mijenja stanje svijesti. Osim THC-a marihuana sadrži i više od 400 drugih kemijskih spojeva. Većina korisnika marihuanu puši, a pripravljena cigareta zove se “joint” (džoint ). Učinci koje marihuana ima na konzumente ovisi o tipu konoplje, načinu uzimanja, iskustvu i očekivanjima, okruženju u kojem se uzima, uzima li se s alkoholom i drugim drogama, kaže dr. Erstić, te navodi neke od tjelesnih promjena, koje će, uz psihičke učinke, imati osoba koja je konzumirala marihuanu:
– Takva osoba imat će suha usta, ubrzan rad srca, poremećaj koordinacije pokreta i gubitak ravnoteže te produženo vrijeme reagiranja. Krvne žile u očima se šire tako da izgledaju crvene. Kod nekih osoba dolazi do povišenja krvnog tlaka, a može i povećati broj otkucaja srca. Obično nakon prestanka djelovanja, nakon 2 do 3 sata, konzument može postati pospan.
Dugoročne posljedice konzumacije marihuane su da utječe na mozak, pluća, srce, reproduktivne organe, krvni tlak, pamćenje, sposobnost učenja i djeluje na nerođenu djecu. THC, glavni aktivni sastojak marihuane, nakuplja se prvenstveno u masnim stanicama tijela, a vezuje se za specifične receptore u mozgu poznate kao kanabinoidne receptore. Velik broj ovih receptora se nalazi u dijelu mozga koji je odgovoran za pamćenje, mišljenje, koncentraciju, opažanje vremena i prostora i koordinaciju pokreta, navodi Stela Klepac Erstić.
Na popisu opojnih droga
Prema jednoj studiji američkog Nacionalnog instituta za istraživanje ovisnosti dugoročne posljedice uzimanja marihuane dovode do promjena u mozgu sličnih promjenama koje izazivaju kokain i heroin. Također, povećavaju osjetljivost za ovisnost i na druge droge. Kod onoga tko uzme ovu drogu smanjuje se kritičko rasuđivanje i povećava vjerojatnost rizičnog ponašanja i broj nesreća. Marihuana poput drugih droga, smanjuje inhibicije, što ima za posljedicu seks bez zaštite pa tako među korisnicima marihuane raste broj spolno prenosivih bolesti i broj neželjenih trudnoća osobito kod adolescenata.
U Republici Hrvatskoj, ističe dalje dr. Erstić, marihuana nije u medicinskoj upotrebi nego se nalazi na “popisu opojnih droga psihotropnih tvari i biljaka iz kojih se može dobiti opojna droga te tvari koje se mogu uporabiti za izradu opojnih droga” (popis je izdalo Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi, 2004. godine). Do sada su sva istraživanja dokazala da marihuana potiče rast tumora i smanjuje obrambene sposobnosti organizma, što ubrzava razvoj raznih bolesti, među njima i AIDS-a, ako je osoba zaražena tim virusom.
Istina je, povrđuje još dr. Erstić, da marihuana smanjuje neke od simptoma bolesti u završnoj fazi raka. Međutim, kad se kaže da se koristi kao lijek zaboravlja se naglasiti da se daje umirućem pacijentu pa više štetno djelovanje nije toliko važno. Istina je da marihuana ima sastojke koji imaju određena djelovanja primjenjiva u medicini, no za sada oni zahtijevaju daljnje istraživanje i obradu kako bi se potencijalno korisno djelovanje odvojilo od štetnog. Zaključci medicinskog instituta koji je istraživao djelovanje marihuane kao lijeka su sljedeći: Marihuana potencijalno pomaže pri otklanjanju nekih simptoma, ali ne liječi bolest, a s druge strane za svaki od simptoma već postoji bolji i manje štetan lijek, zaključuje dr. Stela Klepac Erstić.