Zorko: Za legalizaciju štale od 100 kvadrata trebam prodati stado od 300 ovaca

Bio sam na prezentaciji u Obrovcu i gledam cijenu legalizacije štale od 100 četvornih metara. Gledam brojke i ne mogu se načuditi. Ja bih trebao prodati cijelo svoje stado da legaliziram štalu. A što će mi onda štala, kad nemam stado, govori Luka Mitrović Zorko
Žena, sin i ja ne radimo, a trebali bismo legalizirati kuću u kojoj živimo i štale za stoku. Podnijet ću zahtjev do 30. lipnja, a dalje ćemo vidjeti. Novca nemam ni za geodeta, a kamoli za komunalni doprinos.
Ovo govori Željko Župan iz Kruševa koji na svom obiteljskom gospodarstvu drži svinje, krave i ovce. Njegova priča je priče gotovo svih poljoprivrednika Ravnih kotara i Bukovice. Lanjska proizvodna godina je bila iznimno teška, a sada treba naći novac za legalizaciju. U nekim slučajevima jedinice lokalne samouprave izišle su u susret svojem stanovništvo. Najbolji primjer je Općina Kolan gdje su se odrekli naknade za komunalni doprinos. U Gradu Ninu on za poljoprivredne građevine iznosi 2 kune po metru kubičnom. Obrovački stočari još uvijek ne znaju što ih čeka jer se u Gradu nisu praktično pokrenuli po ovom pitanju.
Legalizacija objekata izgrađenih prije 1968.
Rok za podnošenje zahtjeva za legalizaciju nezakonitih građevina za koje nije doneseno rješenje građevinske inspekcije istječe 30. lipnja 2013. Na terenu je počela velika kampanja o potrebi za legalizacijom koju vode djelatnici Poljoprivredne savjetodavne službe. Legalizaciji se pristupa iz dva aspekta. Za one građevine koje su izgrađene prije 15. veljače 1968. godine se smatra da su izgrađene u skladu s odgovarajućom dozvolom. Osnova za njihovu legalizaciju su zračne snimke iz tog vremena.
Međutim, kako snimke nekih područja ili objekata danas nisu dostupne, starost je nerijetko potrebno dokazivati na druge načine. Postoje dva osnovna dokumenta, odnosno načina koja dokazuju izgrađenost prije 15. veljače 1968. godine. Prvi način je da se ishodi uvjerenje da je građevina evidentirana prije ključnog datuma, a njega izdaje katastar ili Središnji ured Državne geodetske uprave na temelju zračnih snimki, katastarskog plana i slično.
U slučaju da navedene institucije zbog nekog razloga nemaju snimku ili evidenciju nad objektom, što je u većini primjera slučaj, tada je potrebno ishodovati uvjerenje o vremenu građenja građevine koje izdaje nadležni odjel za gradnju. Za njegovo dobivanje potrebno je priložiti odgovarajuće dokaze koji mogu biti nalaz građevinskog vještaka, fotografije, izjave svjedoka, mogući računi iz tog vremena o kupnji materijala, spajanje na infrastrukturu i drugo.
Primjer Perice iz Lepura
Ovo je lakši dio priče koji ne predstavlja veliki problem. Veći problem su nove građevine koje su izgrađene bez građevinske dozvole i sada ih treba legalizirati. Savjetodavka Ana Grgas, koja vodi prezentacije o legalizaciji na prostoru Zadarske županije, kaže kako ljudi iskazuju slab interes. Grgas upozorava na sankcije koje ih mogu snaći ako se ne pokrenu s mrtve točke.
– Interes za legalizaciju je slab. Ljudi još uvijek kalkuliraju i čekaju. Upozorila sam ih na prezentacijama da ne čekaju proljeće, pogotovo svibanj i lipanj, jer se tada pojačavaju radovi u poljoprivredi. Nikad se ne zna koliko je na kojem gospodarstvu kompliciran postupak legalizacije. Ako do kraja lipnja ne podnesu zahtjev za legalizaciju njihovi objekti dobit će oznaku trajno nelegalnog objekta. Tada će proces legalizacije za njih ići znatno teže i stajat će ih nekoliko puta više nego sada. Sadašnje cijene su jako povoljne, povoljnije nego što su bile one da su na vrijeme išli legalizirati, kaže voditeljica Odsjeka za male životinje pri Poljoprivrednoj savjetodavnoj službi Ana Grgas.
O legalizaciji intenzivno razmišlja Ivan Perica iz Lepura. Na površini od preko 270 četvornih metara izgradio je štalu za 70 koza. Njegova obitelj živi od prodaje njihovog mlijeka.
 – Na teren mi je izišao geodet koji mi je uzeo 4.000 kuna za štalu površine 12 puta 23 metra. Sada tražim arhitekta, a zatim idem podnijeti zahtjev za legalizaciju. Ima puno toga za platiti. U Gradu Benkovcu su mi rekli da treba platiti neku kaznu, komunalni doprinos, vodni doprinos, nabraja Perica.
Slaba proizvodnja i prodaja, troškovi za jedno obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo veliki, ali Perica ipak ide u legalizaciju.
– Moram legalizirati štalu. Mi živimo od prodaje mlijeka. Ne mogu riskirati da mi sutra zabrane prodaju mlijeka jer nemam legalno izgrađenu štalu ili da mi zbog toga ne daju poticaj.
Zorkove dileme
Legalizacija ne da mira Luki Mitroviću Zorki iz Zelengrada. Poznati bukovački stočar, sa stadom od 300 ovaca plus drugo blago, pritisnut je teškim egzistencijalnim problemima. Zanima se on za legalizaciju, bio je na prezentaciji u Obrovcu i od tada mu se po glavi roje pitanja.
– Ljudi slabo kupuju janjad i telad. Ako tele ne prodam na vrijeme, onda umjesto telećeg mesa prodajem juneće koje je znatno jeftinije. Uz to meni grlo stoji cijelo vrijeme na trošku, počinje Zorko s prezentacijom zdrave seljačke logike u koju uvrštava problem legalizacije.
Na temelju njegovih riječi gore u Zagrebu bi trebali promišljati o razvoju hrvatskog sela i nenaseljenih dijelova Hrvatske.
– Bio sam na prezentaciji u Obrovcu i gledam cijenu legalizacije štale od 100 četvornih metara. Gledam brojke i ne mogu se načuditi. Ja bih trebao prodati cijelo stado da legaliziram štalu. A što će mi onda štala, kad nemam stado, govori Zorko te nastavlja:
– Što ću ja sada reći svome sinu? Da ostane živjeti u Zelengradu i da se bavi stočarstvom. Osiguran otkup nema, prodaja i zarada je slaba, a legalizacija je skupa.
U takvim okvirima treba gledati na proces legalizacije, ne samo u Zadarskoj županiji, nego i u cijeloj Hrvatskoj. Doda li se tome teška lanjska poljoprivredna godina koja je na koljena bacila stočare, voćare i povrćare, proces legalizacije ići će dosta teško, barem što se tiče plaćanja. Ipak vidi se da su poljoprivrednici svjesni potrebe za legalizacijom. Zahtjeve će podnijeti, a za plaćanje će vidjeti. Možda ih dodatno privuče mogućnost natjecanja na EU fondove, ali i novi operativni program razvoja stočarstva koji pokreće država. On će stočarima za realizaciju projekta nuditi bespovratna sredstva u iznosu od pedeset posto plus dvadeset posto sredstava avansno.

 JANJE 100 EURA

Ova godina mazi domaće stočare kada je riječ o vremenskim uvjetima. Temperature su blage, ima dovoljno oborina tako da na pašnjacima ima trave za ispašu. Lani su se stočari suočavali s ledom i snijegom, nejako blago umiralo im je od hladnoće u štalama. U povoljnom vremenu uživa Zdravko Božina iz Lepura.
– Vrijeme je odlično i spremamo se za janjenje. Ljudi pitaju za janjad. Ove godine ćemo ih prodavati po cijeni od 100 eura za komad, kaže Božina.