Crveno rublje za ljubavnu sreću, žuto za novac u obilju

Jedni se preodijevaju, drugi prejedaju. Ima i onih koji preskaču valove, kao i onih koji novu dočekuju na grobljima. Različiti narodi, različiti običaji, no svima zajedno želimo da bar u ovu “ulete” poput Japanaca – sa širokim smiješkom na licu

Svi se slažu – godina na odlasku je recesijska. Znalci vele da nam ni sljedeća neće biti bolja. Stoga nije dovoljno da nam obitelj, prijatelji i poznanici zažele sve naj, naj jer se za većinu toga moramo sami pobrinuti. Naravno da na neke stvari, pače na većinu, ne možemo utjecati, no nekih se tradicija možemo držati, pa tko zna…
Glede običaja prije otkucavanja ponoći, dovoljno je samo reći – sto ljudi, sto običaja. Pa krenimo od nekih naših. Većina Hrvata vjeruje da crveno rublje u posljednjoj noći u godini donosi sreću i novu ljubav. No, jeste li znali da za blagostanje i obilje treba odjenuti žuto donje rublje? U žutu boju vjeruju Bolivijci koji za posljednjih dana u staroj godini po kući i krovovima vješaju slamnate lutke, takozvane Ano Viejo, uz koje ostavljaju i pokoji novčić. Također, savjetuju i da se pored ulaznih vrata u kuću ostave tri kamena. Po jedan za zdravlje, novac i ljubav.
Filipinci se ne zamaraju onim ispod, već razmišljaju o onoj koja se i na prvi pogled vidi. Kod njih je običaj nositi odjeću na točke i jesti točkasto, odnosno okruglo voće. Točkasto i okruglo najviše nas podsjeća na novčiće pa ako ih želiš, moraš i dušu i tijelo njima nahraniti. Najjeftiniji i najefektniji, jedan je od običaja što se provodi u Zemlji Izlazećeg Sunca. Japanci vjeruju da Silvestrovo mora početi sa smiješkom na licu da bi čitava sljedeća godina bila sretna.
Hrvati i Britanci slični
Hrvati, opet, vjeruju da im osoba suprotnog spola prva mora čestitati Novu godinu. I Britanci strepe tko će im prvi doći u kuću i čestitati jer smatraju da im o tome ovisi sreća. Ako je muška osoba ta koja će prva zakoračiti u kuću i donijeti darove – čista sreća. No, radi li se o ženi – manje su sretni.
Španjolski je običaj da se sa svakim od dvanaest otkucaja zvona pojede po jedna bobica grožđa i to za sreću i blagostanje za idućih dvanaest mjeseci. Norvežani pak jedu puding od riže u kojemu je skriven badem. Tko ga uhvati žlicom, imat će sreće tijekom čitave godine. Kinezi su, pak, “ludi” za crvenom bojom. Iako ju ne odijevaju kao mi, crveni ukrasi po stanu su vidljivi i uobičajeni u tom dijelu godine. Zanimljivo je da dok stan ukrašavaju crvenim stvarima, istovremeno imaju običaj sakriti noževe na dvadeset i četiri sata kako bi eventualno spriječili propast nove godine. Grci također u slatkom kolaču skrivaju čuda. Umjesto španjolskog badema, oni u blagdanskom kolaču skrivaju novčić.
Meksikanci vjeruju da je dovoljno uzeti kovčeg i napraviti krug po kvartu kako bi ti se ostvarila želja za brojnim putovanjima tijekom čitave godine. Kad obiđu kvart, kovčeg vrate kući te ga napune slatkišima i brašnom i potom ponovno izađu na ulicu kako bi ga prolazniku “razbili” o glavu.
Danci očekuju ispred svojih kućnih pragova hrpu razbijenog posuđa. I k tome vjeruju da im razbijeno posuđe prijatelji ostavljaju ispred kuće – za sreću. Također, nešto prije ponoći popnu se na stolac i skoče s njega vjerujući da “skakanjem u siječanj” tjeraju zle duhove i kući donose sreću.  
Čestitaju i stoki
Francuzi se ljube pod imelom i jedu tradicionalne francuske palačinke. Nizozemci za Novu godinu spaljuju blagdanska drvca i na taj se način opraštaju od stare godine. Uz put jedu krafne, i to u velikim količinama. Belgijanci, napose belgijski stočari, osim ljudima Novu godinu čestitaju i stoki. Vjeruju da će takvim čestitanjem čitavu godinu živjeti u obilju.
Na Tajvanu se pak Nova godina slavi 14. siječnja, i običaj je da vas šef tada izvede na večeru. Umjesto svijeća, šef će tada svom uposleniku kupiti blagdansku lutriju u kojoj ima vrijednih zgoditaka. Pa tko umije, njemu dvije – dobar šef i glavni zgoditak. U suprotnom, Tajvanci će doznati kako je to živjeti u Lijepoj Našoj. Uz to, za tajlandskim stolom naći će se i pile koje je potrebno prije posluživanja zavrtjeti na stolu. Ako se piletu pri tome okrene glava – znak je to da će nova godina biti loša. Inače, umjereni Švicarci sasvim se raspištolje u najluđoj noći pa za mir i blagostanje bace malo kajmaka na pod.
Temperamentni Škoti se svog zaštitnog znaka – riđe brade i kose, rado odriču u Novoj godini. Vole da im u goste prvi dođe muškarac, ali ne crvenokos ni plavokos jer to znači nesreću. Taj se običaj darivanja muškarca tamne kose naziva first-footing.
U Rumunjskoj se u ponoć guli sloj po sloj crvenog luka i pritom se svaki posebno soli. Na temelju izgleda svakog sloja luka predviđa se kakva će biti sljedeća godina. Brazilci se pak odijevaju u bijelo jer bijela boja označava blagostanje. Uvriježen je i običaj preskakanja sedam valova za sreću, kao i bacanje cvijeća u more božici Yemanji. Pri tom je i običaj zamisliti želju. Jedan filipinski običaj posebno je atraktivan za djecu. Oni naime rade ručne topove od bambusa koji im potom služi za ispucavanje stare godine.
Naši susjedi Austrijanci na svečanom stolu poslužuju odojak koji simbolizira sreću. Uz to, služi se i sladoled od mente u obliku djeteline s četiri lista. Sicilijanci, pak, blaguju lazanje jer smatraju nesrećom ako se jede bilo koja druga tjestenina.
Čileanci na  groblje
Za sam kraj još jedan neobičan običaj iz Južne Amerike, namijenjen isključivo čistuncima. Dakle, svima koji pate od opsesivno-kompulzivnog poremećaja čišćenja idealna novogodišnja destinacija je Čile. Tamo se naime, na Staru godinu opsesivno čisti i sprema ne bi li se nova dočekala uredna i čista. No, spremanje se obavlja – bacanjem vode kroz prozor kuće. Stoga da ne zaboravimo, u Čile je uputno ponijeti i kabanicu. Ili barem kišobran.
U Čileu, također, ako vas ne pogodi vjedro vode, velika je vjerojatnost da ćete s domaćinima završiti na groblju! Naime, oni njeguju i običaj odlaska na groblja, jer žele sve ono što im se događa u životu podijeliti s onima koji više nisu s njima. Pritom čak, da se ne umore stojeći i iščekujući novu, sa sobom donose i stolce.
Za razliku od Čileanaca, stanovnici Ekvadora novu ne dočekuju s pokojnicima, ali zato rado spaljuju fotografije osoba (najčešće nesimpatičnih) kojih bi se rado riješili u novoj godini. Paljenje fotografija možda je čudno, no za razliku od jednog drugog običaja u Puerto Ricu gdje su u novogodišnjoj noći obvezni rekviziti čepići za uši kojima se štite od zvona, petardi i zaglušujućih sirena, paljenje fotki barem se čini tihom i mirnom rabotom.