Foto: Novi LIST
Formalni gubitak investicijskog rejtinga svakako bi bio trenutak za pomoć MMF-a. Ali, i prije toga, ako bi kamate na hrvatske državne obveznice prešle 7 posto, to bi značilo nemogućnost nastavka podmirivanja kredita prema inozemstvu
Bankarska i dužnička kriza u Španjolskoj, Italiji, Sloveniji, Grčkoj i drugim članicama eurozone ubrzano se pogoršava. Hrvatska se ne može izolirati od negativnog razvoja događaja, ali može posegnuti za vlastitom razvojnom i monetarnom politikom kako bi našla put iz krize, smatra doc. dr. Dubravko Radošević, s kojim smo razgovarali u povodu izlaska njegove knjige “Kapitalni tokovi, tečaj i Europska monetarna unija”.
Može li se dogoditi da eurozona nastavi tonuti, a da se Hrvatska nekako izvuče iz krize?
– Hrvatska ulazi u Europsku uniju u trenutku druge dužničke krize Europske monetarne unije (EMU), s neizvjesnim ishodom. Temeljni je problem EMU-a u tome što politička integriranost njezinih članica nije usklađena sa stupnjem monetarne integriranosti. S druge strane, monetarnu uniju nestabilnom čini neusklađenost između monetarne politike Europske centralne banke i nacionalnih fiskalnih politika.
Treći strukturni nedostatak EMU nalazi se u Europskoj centralnoj banci (ECB), koja djeluje kao središnja banka s demokratskim deficitom, iako je monetarna strategija ECB-a znatno poboljšana, kako bi se spriječila bankovna kriza u EU. Četvrti problem monetarne unije nalazimo u lošim mehanizmima koordinacije makroekonomskih politika članica eurozone i EU, te izostanku efikasnih mehanizama za upravljanje krizom.
Hrvatska će morati provesti ekonomske reforme na osnovi strategije postupne liberalizacije, s vrlo pažljivim upravljanjem kapitalnim računom platne bilance i konzistetnim politikama deviznog tečaja, u sustavu samostalne monetarne politike HNB, ali u kasnijoj fazi ekonomskih reformi, utvrđene prijelaznim monetarnim režimom ERM-2. S odgovarajućom strategijom kontroliranog upravljanja kapitalnim tokovima mora biti usklađena i promjena tečajnog režima, u smjeru njegove sve veće fleksibilnosti i usklađivanja s tržišno određenim tečajem. Treba omogućiti manevarski prostor za fleksibilnije makroekonomske politike, kako bi se Hrvatska izvukla iz krize. Moja je knjiga analiza eksternih politika i monetarne politike Hrvatske u prijelaznom razdoblju sve do ulaska u EMU.
Antikrizna strategija
Talijanske banke UniCredit i Intesa vlasnice su najvećih hrvatskih banaka. Može li stanje u tim bankama kojima, kao i Italiji, kreditni rejting uporno pada, imati utjecaja na Hrvatsku?
– Moguće je prenošenje financijske krize, recimo iz Italije na Hrvatsku, kroz transmisijski kanal hrvatskih banaka u stranom vlasništvu. To se zove “financijska zaraza”. Uzrok tome je “financijalizacija periferije EU”, pojava gdje je ulazak stranih banka u nacionalne sustave i njihov preveliki razvitak u odnosu na realno gospodarstvo, doveo do prevelike ovisnosti o financijskom sektoru i ekonomskim kretanjima u matičnim ekonomijama.
Ministar Linić nije isključio mogućnost da Vlada potkraj godine pozove u pomoć MMF. Što bi Vladu moglo nagnati na taj korak, jer je dosad tvrdila da možemo i bez MMF-a?
– Formalni gubitak investicijskog rejtinga svakako bi bio trenutak za pomoć MMF-a. Ali, i prije toga, ako bi kamate na hrvatske državne obveznice prešle 7 posto, to bio značilo “tehnički bankrot” Hrvatske, de facto default, te nemogućnost nastavka podmirivanja kredita prema inozemstvu.
Hrvatska će za godinu dana biti u EU. Nije li logičnije, ako Vladine antikrizne mjere ne uspiju, obratiti se za pomoć Bruxellesu, nego Washingtonu?
– Danas kao da se svi natječu u katastrofičarskim prognozama, i političari i ekonomisti, ali većina njih ne nudi nikakvu ozbiljnu strategiju izlaska iz krize. Elemente antikrizne strategije definirali smo vrlo precizno u zborniku HAZU “Iz krize u depresiju”. Radi se o skupu neortodoksnih politika, koje polaze od moderne ekonomske teorije. Kriza je uvijek i prilika za pozitivne promjene. To moramo iskoristiti, ali ne za nastavak neoliberalnih reformi i za ukidanje socijalne države u Hrvatskoj.
Primjerice, malo je poznato da su švedski socijaldemokrati socijalnu državu uveli 1932. godine, dakle, usred Velike depresije 1929-1933. Izlazak iz krize moguć je samo u okviru novih modela razvoja, što pokazuju primjeri uspješnih zemalja, koje su uspjele prebroditi krize ili ostvariti ekonomski rast i smanjivanje nezaposlenosti. Mislim na Island, Švedsku, Poljsku, Argentinu. Međunarodna zajednica svakako može pomoći Hrvatskoj, ali moramo imati vlastiti ekonomski program.
VIŠE U TISKANOM IZDANJU
najnovije
najčitanije
Scena
Novi konzervativizam
Količina seksualnog sadržaja u holivudskim filmovima manja za 40 posto danas nego prije četvrt stoljeća
Hrvatska
NACIONALNI PARK
Na Plitvicama nakon 71 godinu snimljen suri orao, jedna od najvećih ptica grabljivica
Zadar
SVEUČILIŠTE U ZADRU
Odjel za talijanistiku organizira Dane talijanistike, evo programa
Zadar & Županija
PJESMA I PRIJATELJSTVO
OŠ Privlaka svečano dočekala trkače “Utkre mira”
Nogomet
Nogomet
UEFA objavila dobre vijesti za Dalića i ostale izbornike. Reprezentacije na EURO idu s 26 igrača
Županija
TRAGEDIJA U MORU
Đani Iglić o stradalom roniocu: ‘Bio je veliki profesionalac koji je znao sva pravila ronjenja’
Zadar
EMOTIVNA PJESMA
Petar Strmota napisao emotivnu pjesmu u čast Franka Lisice: ‘Plače nebo, muka grlo steže sve jače…’
Crna Kronika
smrtno stradao
TRAGEDIJA: U Rovanjskoj smrtno stradao ronilac
Plodovi zemlje i mora
Najulov 2024.
Josipov impresivni ulov: ‘Kaos je bio toliki da sam mislio da ću je izgubit koliko je podivljala’
Zadar
WINGS FOR LIFE