»Stigma šafran« još jedan ponos zadarskog turizma

Šafran, najskuplji začin na svijetu ne raste jedino u Iranu, gdje se uzgaja najveći postotak šafrana na svijetu, već i u Žeravi, nadomak Zadra. Uzgajaju ga dugogodišnji prijatelji Goran Paleka i Zvonimir Baričević, koji su se u poljoprivredu bacili željni nečeg novog i drukčijeg. Nakon pomnog razmišljanja, pokušaja i pogrešaka, Goran i Zvonimir odlučili su se za uzgoj šafrana, koji osim što je poznat kao najskuplji začin na svijetu, ima mnoga ljekovita svojstva. No, za razliku od uzgoja začinskog ili ljekovitog bilja, uzgoj šafrana u Hrvatskoj još uvijek nije zakonski reguliran jer ga u zemlji osim dvojca iz Zadra uzgaja još samo jedan poljoprivrednik u Istri. Iako im to zadaje mnoge birokratske glavobolje, jer su zbog zakonskih ograničenja onemogućeni od Ministarstva poljoprivrede tražiti poticaje, Zvone i Goran su se okrenuli ugostiteljskoj industriji, te s mnogim renomiranim chefovima njeguju kvalitetnu suradnju.

Vrhunska kvaliteta

Biti uzgajivačem crvenog zlata u Hrvatskoj sa sobom nosi mnoge obveze, a najvažnija od njih je kontinuirano održavanje kvalitete. Stigma šafran već se sada može pohvaliti laskavim priznanjem šafrana najviše kvalitete, što je ovom zadarskom dvojcu otvorilo mnoga vrata. Turistička i ugostiteljska industrija je svakako veliki bazen iz kojeg mogu crpiti nove kontakte i poslovne suradnje. Stigma šafran se tako početkom godine potencijalnim partnerima predstavio u sklopu Dana vina i gastronomije Zadarske županije u organizaciji TZ -a Zadarske županije. Još jedan ponos zadarskog turizma tako je i proizvodnja najskupljeg svjetskog začina koji ne privlači samo profesionalce, već i turiste koji kvalitetnu domaću gastronomiju stavljaju u središte svojih turističkih interesa.

– Krenuli smo s idejom da se počnemo baviti poslom koji nema nikakve veze s modernim životom. Tražili smo zdravi umor i nakon dugog istraživanja došli do šafrana, počeo je Baričević, istaknuvši da su 2015. godine posadili svoje prve lukovice šafrana, koji u našem podneblju ima povoljne preduvjete za uzgoj.

– Nakon nekoliko probnih godina uspjeli smo proizvesti prvoklasni proizvod vrijedan divljenja. Šafran je po važećim zakonima nepostojeća kultura, koju Ministarstvo poljoprivrede u Hrvatskoj još uvijek nema u registru ljekovitog i začinskog bilja, dodao je Paleka, dok je Baričević istaknuo da ih ove zakonske prepreke još uvijek drže prikovanima za zemlju.

– Da su poljoprivredna gospodarstva koja se bave uzgojem šafrana zakonski i pravno klasificirana, industrija njegova uzgoja bi brzo procvjetala, kazao nam je Baričević, usporedivši da hektar ljekovitog ili začinskog bilja u Europi može vrijediti i do 30 tisuća eura, dok je ta vrijednost u Hrvatskoj oko 1.500 eura.

– Da bismo mogli doći u poziciju da se možemo prijaviti na bilo kakve poticaje Ministarstva, trebali bismo imati uzgoj šafrana na barem dva hektara. No, i kada bi to bilo moguće, nama ta pomoć ne bi ni trebala, pojasnio je Baričević, ističući da sadnja šafrana iziskuje puno truda i novca.

Samo za profesionalce

– Šafran zahtijeva male površine, jer je koncentriran vremenski i jako skup, dodao je Paleka, ističući da su se u nemogućnosti iskorištavanja poljoprivrednih poticaja okrenuli gastronomskoj i turističkoj industriji.

– Fine dining u Hrvatskoj u posljednjih pet do šest godina cvate, što nama ide na ruku. Mladi chefovi znaju što traže, a to su kvalitetne domaće namirnice koje mogu koristiti na inovativne načine. A hrvatski im šafran pruža upravo takvu priliku. Krenuli smo od Zadra i lokalnih restorana, te u godinama ispred nas planiramo našu ponudu proširiti i na restorane u regiji. Fokusirani smo na suradnju s restoranima, tako da potencijalno osnivanje OPG-a ili turističkog gospodarstva ostavljamo za budućnost, kazao je Paleka, dodavši da se u Hrvatskoj, izuzev njih, profesionalnim uzgojem šafrana bavi samo još jedan proizvođač u Istri, koji je pak izvozno orijentiran na talijansko tržište.

Poslovna filozofija »od polja do kuhara«

– Budući da smo postali prepoznati u medijima, dobili smo upite potencijalnih uzgajivača koji traže informacije o načinima uzgoja na našem području, kaže Baričević, dok smo Paleku pitali s kojim se tradicionalnim dalmatinskim jelima šafran najbolje ljubi.

– Od dalmatinskih specijaliteta šafran se najbolje sljubljuje s rižotima, bijelom ribom, juhama, pa čak i s desertima i koktelima, rekao je Paleka, dok je Baričević istaknuo da komercijalni šafran domaćem nije ni do koljena.

– U budućnosti želimo proširiti proizvodnju, te kontinuirano istraživati tržište restorana i potencijalnih poslovnih partnera, istaknuo je Paleka i pozvao sve chefove koji žele raditi s domaćim namirnicama da im se obrate.

– Vodimo se filozofijom od polja do kuhara, te naš proizvod želimo prezentirati javnosti koja ga prepoznaje i zna ga kvalitetno valorizirati, zaključio je Baričević.