Direktor županijske Turističke zajednice: 'Turizam je na prekretnici, međutim mi imamo niz aduta za uspjeh'

S direktorom Turističke zajednice Zadarske županije, Vanjom Čvrljkom razgovaramo u trenutku kada medijski prostor pune negativne, pa čak i katastrofične ocjene ovogodišnje turističke sezone. Dok jedni upozoravaju na previsoke cijene, drugi govore o padu interesa gostiju i izostanku Nijemaca, a treći već proglašavaju sezonu neuspješnom, stoga smo Čvrljka najprije upitali što pokazuju stvarne brojke.

Domaći gosti

Koliki je trenutačno pad turističkog prometa i ima li razloga za dramatične ocjene sezone?

– Pad je vidljiv i iznosi između jedan i dva posto. Prema našim praćenjima i parametrima, kao i informacijama koje dobivamo kroz komunikaciju s lokalnim zajednicama i realnim sektorom, očekujemo da će u kumulativu približno takav i ostati. Naravno, moguće je da nas rujan, a dijelom i listopad, povuku prema boljim rezultatima. Imali smo tijekom godine i potpuno suprotna kretanja. Primjerice, svibanj je bio bolji nego ikada u povijesti.

Iz podataka koje ste nam predočili proizlazi da je u srpnju, zaključno s 23. srpnja, pad bio oko dva posto. Međutim, zbog odličnog svibnja, na razini cijele godine pad je manji od jedan posto, odnosno kreće se oko pola posto?

– Pritom nam raste broj domaćih gostiju. Zadarska županija uvijek je bila jedna od najvećih meka domaćeg turizma u Hrvatskoj, a tako je i sada. Pad stranih gostiju nešto je izraženiji. Ipak, udio domaćih gostiju u odnosu na strane toliko je malen da njihov rast ne može bitnije promijeniti ukupan trend.

Prema tome, statistika ne pokazuje enorman pad. Međutim, posebno se ističe gotovo potpuni izostanak naših najvažnijih gostiju, Nijemaca. Što pokazuju podaci?

– Pad s njemačkog tržišta je vidljiv. U srpnju smo do 23. srpnja ostvarili oko 350.000 noćenja njemačkih gostiju, što je pad od 4,5 posto. Ako promatramo razdoblje od 1. siječnja do 23. srpnja, pad Nijemaca iznosi 1,4 posto. Kao ni ukupna tendencija pada, ni taj rezultat nije tako dramatičan kako se kroz dio reakcija prikazuje. Naravno da nas to brine i da nas tjera na dodatne aktivnosti, odnosno na to da učinimo sve što možemo kako bismo tu tendenciju zaustavili.

Bajkovita, netaknuta priroda

Vrijednost za novac

Na stagnaciju utječu i okolnosti na koje ne možemo izravno djelovati – raspored blagdana, nestabilnost u svijetu, problemi s aviolinijama, primjerice s Dalekog istoka, kao i gospodarska kriza ili stagnacija na važnim tržištima poput Njemačke. Međutim, postoje i stvari na koje možemo utjecati. Cijene se najčešće spominju kao glavni razlog ovakvih rezultata.

– Tržište je najvažniji i najkvalitetniji korektiv kada govorimo o cijenama. Onaj tko gostu daje vrijednost za novac, uvijek će dobro raditi. Onaj tko »pleše na rubu«, morat će se mijenjati ili će stagnirati. Mi kao turističke zajednice, bez obzira na razinu, nemamo ovlasti izravno utjecati na cijene. Možemo upozoravati na temelju signala koje dobivamo s tržišta, kroz međunarodne kontakte, sajmove i druge kanale. Ono što mi posebno smeta jest to što se u raspravama o cijenama često generalizira i udara po cijelom obiteljskom smještaju.

U javnosti se vode velike rasprave o strukturi našeg smještaja, a može se čuti i mišljenje da je obiteljski smještaj postao jedan od ključnih balasta hrvatskog turizma.

– Osobno mi takve ocjene jako smetaju. Obiteljski smještaj, čovjek koji prima gosta, pravi domaćin i odnos koji se godinama stvarao između gosta i domaćina izgradili su naš turizam. Gosti su se često godinama vraćali istim obiteljima, a ti su odnosi nerijetko prerastali u gotovo obiteljske veze. Zbog određenih povijesnih okolnosti nedostajalo nam je, a i dalje nam nedostaje, hotela, pa se razvio obiteljski smještaj. Zašto ga onda ne bismo pretvorili u naš adut i prednost?

Istina je da nam nedostaje hotela i sadržaja premium sektora, ali smatram da je naš privatni iznajmljivač, pravi domaćin, naše veliko blago. Pritom ne mislim na rentijere koji svoje goste uopće ne upoznaju, ostavljaju im ključeve u malom sefu na ulaznim vratima ili im šalju digitalne šifre. To je nešto sasvim drugo.

Nautički raj

Osim cijena, druga važna stvar koja je u našim rukama, a tiče se turističkih zajednica, agencija i ostalih sudionika realnog sektora, jest stvaranje konkretnih proizvoda zbog kojih će ljudi dolaziti u našu destinaciju.

– Upravo tako. U tom smo segmentu proteklih godina znali »šarati«, odnosno rasipati pažnju, trud i sredstva na stotinu različitih strana. Moramo se usmjeriti na naše strateške prednosti. Nautika je naš forte jer smo nautički raj. Ekološka i prirodna proizvodnja voća i povrća, Ravni kotari, naši otoci, plava riba, autohtoni proizvodi ovoga kraja, zaboravljeni okusi i okusi djetinjstva kakvih drugdje nema – naši su veliki aduti.

Tu je, naravno, i outdoor, odnosno aktivnosti koje omogućuju raznolikost našeg prostora, krajolika i nasljeđa, i to na vrlo malim udaljenostima. Imamo i izvrsnu prometnu povezanost. Uz sve što se već radi, treba nastaviti subvencionirati dodatne prijevoznike, kako pomorske tako i zračne.

Takve proizvode, okuse i tradiciju nije dovoljno samo promovirati. Potrebno ih je gostu učiniti dostupnima i omogućiti mu da ih doživi.

– Upravo u dvorištu Turističko-informativnog centra, odnosno u Palači Cedulin, provodimo jednomjesečnu akciju predstavljanja naših vinara, obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i užih turističkih rivijera, odnosno klastera, sa svim njihovim posebnostima i karakterističnim okusima.

To nije mjesec dana pukog propagiranja, nego mjesec dana konkretne, žive ponude u scenografiji za koju nam svi govore da je fascinantna. Uskoro ćemo imati i akciju u Zračnoj luci Zadar. Ondje ćemo istovariti 300 kilograma bresaka i pomidora, a djevojke u narodnim nošnjama dijelit će ih gostima. Neka sa sobom ponesu »suvenir« i potpis ovoga kraja, koji mogu pojesti do dolaska na odredište. To je mala, ali, vjerujem, vrlo jasna poruka.

Nautika je naš forte

Očekivana stagnacija

Što je s promotivnim kampanjama na inozemnim tržištima?

– Mediji su nedavno izvijestili o našoj kampanji u londonskoj podzemnoj željeznici. Sada idemo i na nekoliko drugih, za nas iznimno važnih punktova. U Münchenu smo zakupili autobus koji smo oblijepili motivima Zadarske županije i koji će nas dva mjeseca predstavljati na gradskim ulicama. München je za nas važno ishodište turista, nalazi se u najvećoj njemačkoj saveznoj državi, a ujedno nam je i geografski blizu.

U Varšavi smo zakupili veliki LED ekran na glavnom kolodvoru, na kojem će se naša kampanja također prikazivati dva mjeseca, a isto smo napravili s oslikanim tramvajem koji vozi središtem grada. Idemo s ciljanim kampanjama na ključne lokacije, a naša je ambicija prvenstveno usmjerena na produljenje sezone, dakle na rujan i listopad. Digitalna kampanja, naravno, paralelno traje, ali ovim smo aktivnostima željeli biti vidljivi i fizički.

Za razliku od gotovo svih svojih prethodnika, osim Ive Dunatova koji je Turističku zajednicu vodio od njezina osnivanja u ratnim okolnostima, preuzeli ste dužnost nakon razdoblja u kojem se više ne može unaprijed računati na rast. Tijekom posljednjih 30 godina govorilo se o rastu od tri do pet posto, dok je već prošle godine zabilježena stagnacija. Na mjesto direktora došli ste prije dva i pol mjeseca, u trenutku kada se više ne govori o sigurnom rastu, nego o borbi za zadržavanje postojećih rezultata. Kakav je osjećaj raditi u takvim okolnostima i jeste li to očekivali?

– Bio sam svjestan vremena u kojem dolazim, tog novog vremena i novih zadaća. Očekivao sam ovakav razvoj situacije jer je bilo iluzorno vjerovati da rast može trajati zauvijek. U svakom procesu u životu normalno je da rast u jednom trenutku zamijeni stagnacija. Ono što me više brine jest osjećaj da smo ovaj model turizma »izraubovali«.

Nema turizma bez domaćih ljudi

Upravo se o iscrpljenosti postojećeg modela trenutačno najviše govori. Kakvo je vaše mišljenje?

– Bez stvarnog novog opredjeljenja i drugačijeg pristupa stagnacija se ne može izbjeći. Na tom će nas putu na promjene prisiliti i klimatske promjene. Ako se ovakve temperature nastave, tko će za nekoliko godina dolaziti u srpnju i kolovozu? I to nas tjera da razmišljamo kamo i kako dalje, izvan klasičnog modela »sunca i mora«.

Uvjeren sam da ćemo za nekoliko godina imati posezonu i predsezonu koje će se po rezultatima približiti špici sezone. Naravno, to neće doći samo od sebe niti automatizmom. Mi se moramo svjesno i planski kretati u tom smjeru.

Dakle, tradicionalni model, praćen stalnim rastom koji se temeljio na širenju smještajnih kapaciteta, posebno takozvanog privatnog sektora, iscrpio se?

– Iscrpio se, kao što se iscrpljuje i sunce i more kao jedini motiv dolaska. Sunce i more i dalje su glavni motiv, ali ne mogu biti jedini. Potreban nam je čitav niz drugih razloga za dolazak, a u našem kraju postoji gotovo neiscrpan izvor takvih motiva i potencijala. Svaka godina od sada bit će, kako smo navikli govoriti, »zahtjevna« ili »izazovna«. Pritom se pojavljuje i nova zadaća – destinacijama se mora upravljati. Istodobno imamo i snažan novi moment sukoba turističkog rasta i same destinacije.

Govorimo o pojavi koja se posljednjih godina opisuje pojmom prekomjernog turizma ili overtourisma, premda naša poslovica kaže da od viška glava ne boli?

– Nakon nekoliko svjetski prezasićenih turističkih metropola, poput Venecije, Barcelone i Amsterdama, ali i našeg Dubrovnika, prvi put imamo otvorena negodovanja domicilnog stanovništva. Ako u destinaciji izgubite domaće stanovništvo, primjerice na zadarskom Poluotoku, uzalud vam svi drugi aduti i sav ostvareni promet. Bez domaćih ljudi nema identiteta, tradicije ni duha destinacije. To mogu sačuvati samo ljudi koji ondje žive. Nema turizma bez domaćih ljudi.

Moram reći da je provedena nacionalna TOMAS analiza odnosa turizma i domicilnog stanovništva, a njezine smo rezultate unijeli i u naš Plan upravljanja destinacijom. Prema toj analizi, između 60 i 80 posto domicilnih stanovnika u turističkim destinacijama nalazi se deset mjeseci godišnje u stanju konstantnog stresa zbog gužvi i svega ostalog što u najopterećenijim destinacijama prati njihovu svakodnevicu.

Produljenje sezone

Jedan od aduta za odmak od izražene sezonalnosti jest korištenje cijelog prostora, izlazak iz »tanke crte mora«, poticanje drugih motiva dolaska i aktiviranje zaleđa. Vi ste na tome dugo radili kroz Benkovac i Ravne kotare. Kakva su iskustva, s obzirom na to da su počeci bili više nego skromni i gotovo bez smještajnih kapaciteta?

– Trendovi su se promijenili. U početku su se kuće za odmor otvarale vrlo sramežljivo, po uzoru na Istru i druge strane regije koje su već bile razvijene u tom segmentu turizma. Ljudi koji su među prvima krenuli tim putem ponašali su se poput naših domaćina iz početaka turizma, iz 60-ih i 70-ih godina. Dočekivali su goste, prijateljevali s njima i pružali im neke sasvim drugačije osjećaje i iskustva.

S vremenom se dogodilo veliko širenje. I u tom smo segmentu sada došli do određenih vršnih opterećenja pa je izgradnja novih objekata usporila, ali kvaliteta opstaje. Cijeli je segment napravio velik kvalitativni iskorak, a Ravni kotari kao da su bogomdani upravo za takav oblik turizma.

Potrebne su nam predsezona i posezona, a u tim razdobljima sunce i more uglavnom nisu presudni motivi dolaska. Tada nas trebaju spašavati događanja povezana s outdoorom, kao i ljepota, dinamičnost i raznolikost prostora kojim raspolažemo.

Turizam je na prekretnici i prolazi kroz velike promjene. Suočavamo se s pitanjem cijena, promijenjenim očekivanjima gostiju, nestabilnostima u svijetu, klimatskim promjenama i prvom stagnacijom nakon 30 godina gotovo neprekidnog rasta. Koji su aduti Zadarske županije u tim okolnostima?

– Naši su aduti blizina emitivnih tržišta, dostupnost automobilom i prometna povezanost koja je bolja nego u bilo kojoj drugoj hrvatskoj županiji, ali i u mnogim drugim dijelovima svijeta. Na tome dodatno radimo.

Tu su i ekološka proizvodnja hrane, vina i ulja, zatim riba, voće, povrće, marikultura, sir i janjetina. Veliki su nam aduti nautika i outdoor, kao i bogomdani položaj u blizini nacionalnih parkova i parkova prirode. Imamo krajobraznu raznolikost, prirodno bogatstvo i vrijedno nasljeđe.

Sve ćemo to snažno promicati. Na tim temeljima možemo značajno produljiti sezonu i odmaknuti se od pretjerane sezonalnosti. Uvjeren sam da će već rujan i listopad pokazati snagu tih potencijala te da će turistička godina na kraju biti uspješnija nego što se sada čini.

Srpanjske i ukupne brojke

Od 1. do 23. srpnja imali smo nešto više od 405 tisuća gostiju i 3,4 milijuna noćenja. Broj gostiju bio je 2,5 posto manji, a broj noćenja 1,5 posto manji nego u prva 23 dana srpnja prošle godine.

Od 1. siječnja do 23. srpnja ostvarili smo milijun i 80 tisuća dolazaka te oko 6,8 milijuna noćenja. Broj gostiju manji je oko dva posto, dok je broj noćenja pao za pola posto.

Hotelijeri nisu zabilježili pad, nego blagi rast. Objekti koje definiramo kao objekte u domaćinstvu imaju pad od približno dva posto, dok je pomalo iznenađujuće da je kamping zabilježio pad od pet posto.

Pod lupom javnosti

Problem svih koji rade u turizmu, osobito kroz javne institucije, jest velika izloženost javnosti. Hrvatska je izgubila velik dio drugih gospodarskih aktivnosti, dok je udio turizma u bruto domaćem proizvodu iznimno visok. Na obali je ta ovisnost još izraženija. Opterećuje li vas činjenica da je sve što radite pod povećalom javnosti?

– Dobro ste to rekli. Turizam je pod potpunom lupom javnosti, posebno u našim obalnim područjima, gdje je povezanost s turizmom i ovisnost o njemu još potpunija. Neka je tako. Kritike su uvijek dobrodošle. Ništa se u turizmu ne smije raditi bez širokog konsenzusa struke, ali i javnosti, odnosno ljudi koji u turističkim destinacijama žive.

Sadržaj je nastao u suradnji s Turističkom zajednicom Zadarske županije.