Kada je prije šest godina osnovan, Odjel za knjižničarstvo dobio je dva radna mjesta i upisao prvih 30 studenata prema tadašnjem, dvopredmetnom programu. Odjel je osnovan na poticaj kolege mr. sc. Ivana Pehara, ravnatelja Gradske knjižnice Zadar, i uz iznimnu ljudsku i profesionalnu podršku bivšeg i sadašnjeg rektora, profesora Damira Magaša i Ante Uglešića, koji su uvidjeli da je potreba za akademski obrazovanim knjižničnim i informacijskim stručnjacima velika
Osnivanjem Sveučilišta u Zadru otvorila se i mogućnost za osnivanje novih studija. Jedan od novoosnovanih studija je i studij knjižničarstva odnosno Odjel za knjižničarstvo. Prvi pročelnik Odjela je bio dr. sc. Srećko Jelušić, a na toj funkciji ga je zamijenila Tatjana Aparac Jelušić. U međuvremenu je Odjel rastao, tako da se kompletirao dovoljan, zasad, broj nastavnika. Studenti Odjela za knjižničarstvo, pak, s druge strane, iz godine u godinu, od samog osnivanja odjela sudjeluju na raznim skupovima i istraživanjima, a najbolji prijer je nedavno predtavljen rad na obnovi knjinice samostana Sv. Frane, kao i sudjelovanje na BOBCATSSS simpoziju, koji se upravo odrava u Parmi. Sve to je pokazatelj kako se jedan mladi odjel može itekako brzo i uspješno razvijati, ponajprije radom i entuzijazmom. Prof. dr. sc. Tatjana Aparac – Jelušić nam otkriva kako funkcionira odjel i što se sve napravilo od njegova osnutka do danas.
Možete li povući jednu paralelu, odnosno napraviti usporedbu Odjela za knjižničarstvo Sveučilišta u Zadru kad je osnovan i danas?
– Kada je prije šest godina osnovan, Odjel za knjižničarstvo dobio je dva radna mjesta i upisao prvih 30 studenata prema tadašnjem, dvopredmetnom programu. Odjel je osnovan na poticaj kolege mr. sc. Ivana Pehara, ravnatelja Gradske knjižnice Zadar, i uz iznimnu ljudsku i profesionalnu podršku bivšeg i sadašnjeg rektora, profesora Damira Magaša i Ante Uglešića, koji su uvidjeli da je potreba za akademski obrazovanim knjižničnim i informacijskim stručnjacima velika i da postojeći studiji u Hrvatskoj (zagrebački i osječki) nisu mogli osiguravati dostatan broj diplomiranih knjižničara za knjižnice u Dalmaciji i njezinu zaleđu. Prvi pročelnik Odjela, profesor Srećko Jelušić danas je prorektor za međunarodne odnose, knjižnicu i izdavačku djelatnost, a ja sam Odjel preuzela prije dvije godine. Danas Odjel ima 13 stalno zaposlenih nastavnika, a od ove akademske godine imamo i odjelnu tajnicu što je svakako olakšalo rad. Nadam se da će nam ta situacija postupno omogućiti kvalitetnije bavljenje znanstvenim radom, jer smo se u proteklome radu bili najviše usmjerili prema konstituiranju Odjela, nastavi i administrativnim poslovima koji su s uvođenjem bolonjskog procesa svakim danom postajali sve zahtjevniji. Među nastavnicima na Odjelu nekoliko je njih koji su stekli ugled i priznanja u svjetskoj i domaćoj knjižničnoj i informacijskoj zajednici.
Prošlog tjedna predstavljen je rad na obnovi knjižnice samostana Sv. Frane u Zadru. Kako je došlo do suradnje s fratrima?
– Radim u ovoj struci već 36 godina i sjećam se dana kada su naše znanstvene knjižnice, na primjer zadarska i riječka, trudom i samoprijegorom knjižničara i uz podršku svojih uprava, zajedno sa svećenicima radili na obnovi vrijednih knjižnica.
Primjeri entuzijazma
Međutim, i onda i danas, sve su to primjeri entuzijazma pojedinaca, bez odgovarajuće podrške na nacionalnoj razini, na što već godinama upozoravam. Sa svojim zagrebačkim studentima, a kasnije i osječkim, potaknula sam i koordinirala obnovu Grkokatoličke knjižnice u Križevcima i Franjevačke knjižnice u Mostaru. I tako, izgleda da se glas pronio, pa su nam se, u slučaju samostana Sv. Frane, fratri sami obratili za pomoć. Smatram da su ovakvi projekti od iznimne važnosti ne samo za samostane i njihove knjižnice koje zavrjeđuju naše poštovanje i bolju skrb, već i za predstavljanje naše ukupne pisane baštine, intenziviranje proučavanja i interpretacije, otvaranje prema znanstvenicima, studentima, javnim medijima i svima onima koji se zanimaju i brinu za pisanu riječ. Mi smo suradnjom sa Sv. Franom u Zadru iznimno zadovoljni, jer smo se svi našli na projektu koji ima važnu društvenu, kulturnu, obrazovnu i informacijsku ulogu. Velika mi je želja da se u Hrvatskoj osmisli i provede (dugoročni) nacionalni plan obnove i zaštite pisanoga blaga u samostanskim knjižnicama i arhivima.
Na kojim je još projektima dosad radio Odjel?
– Odjel za knjižničarstvo nositelj je znanstvenog programa Organizacija, interpretacija i očuvanje hrvatske pisane baštine, unutar kojega se izvode tri znanstvena projekta: Digitalna knjižnica hrvatske baštine tiskane do 1800.: izvedbene pretpostavke, Hrvatska pisana baština: teorijsko-tehnološke pretpostavke organizacije i zaštite i Knjižna baština u fondovima hrvatskih knjižnica: izazovi otkrivanja i interpretacije.
Informacijska infrastruktura
Na tim projektima sudjeluju kolege s Odsjeka za informacijske znanosti u Osijeku, te istraživači iz nekoliko naših nacionalnih ustanova (Nacionalne i sveučilišne knjižnice, HAZU, Hrvatskog državnog arhiva, Muzejskog dokumentacijskog centra). Uz te projekte, istražuje se i u sklopu projekta Utjecaj čitateljskih i informacijskih sposobnosti na uspostavu društva znanja. Bili smo angažirani i na izradi programske osnove za novu zgradu Sveučilišne knjižnice u Zadru, a u pripremi su i projekti vezani uz digitalizaciju i pokretanje nakladničkih nizova.
Studenti Odjela za knjižničarstvo posebno su se istaknuli u organizaciji BOBCATSSS-a u Zadru? S druge strane, ovo nije jedini simpozij na kojem sudjeluju?
– Naši se studenti, dakako, oni koji to žele, mogu uključiti u sve projekte i skupove koje vodimo ili u kojima kao Odjel ili pojedinci sudjelujemo. Posebno su aktivni na BOBCATSSS konferencijama, a to je najjača konferencija koju organiziraju europski sveučilišni odjeli u polju knjižnične i informacijske znanosti. Od prošle godine, kada smo u Zadar prenijeli konferenciju Knjižnice u digitalno doba (LIDA), koja se deset godina za redom odvijala u Dubrovniku, aktivni su u organizaciji i te konferencije. Kako je naš Odjel 2008. preuzeo vođenje Euclida, Europske asocijacije sveučilišnih odjela iz knjižnične i informacijske znanosti, studenti imaju veće mogućnosti aktivno se uključivati u događanja na međunarodnoj razini. Studenti redovito odlaze i na skupštine Hrvatskog knjižničarskog društva, na konferenciju Arhivi, knjižnice i muzeji u okruženju globalne informacijske infrastrukture, a prošle je godine rad naše studentice Josipe Bašić o informacijskoj etici u nastavnim programima, primio priznanje i poziv da ga predstavi na svjetskoj konferenciji IFLA-e, naše krovne strukovne udruge.
Odjel je dosad iznjedrio nekoliko asistenata?
– Dvoje asistenata, mr. sc. Martina Dragija Ivanović i Franjo Pehar, koji su bili moji studenti na studiju bibliotekarstva u Zagrebu, bili su, dakako, prvi izbor i bez njihove pomoći, entuzijazma i predanoga rada zasigurno ne bismo mogli početi razvijati Odjel. Danas se na odjelu uz njih nalazi još troje mladih kolega koji su svi na doktorskim studijima (medievistike, kroatistike i kulturologije te informacijskih znanosti): Marijana Tomić, Drahomira Gavranović i Katica Burić. Od prošle godine konačno imamo i znanstvenog novaka na programu, Mirka Duića. Radi se o nadasve vrijednim mladim osobama koje bi trebale doktorirati u razmaku od godine do dvije. Uz sadašnja dva viša asistenta koji su u postupku izbora za docente, mislim da idemo u dobrom pravcu. Želja nam je da do 2012. imamo bar deset članova Odjela u znanstveno-nastavnim zvanjima. I mislim da ta želja nije bez osnove.
prof. dr. sc. Srećko Jelušić: Započinjemo s pripremama za preseljenje Sveučilišne knjižnice
Nakon što je proveden natječaj za idejno rješenje, u kojoj je fazi nova Sveučilišna knjižnica?
– Svima je poznato kakvo je u Hrvatskoj stanje s novim investicijama. Sveučilište je poslove vezane uz izgradnju nove knjižnice stavilo u plan kapitalnih ivesticija za 2010. godinu, ali nam za sada nije poznato koja je sudbina toga plana. Rektor Ante Uglešić je pozvao ministra Radovana Fuchsa da u veljači posjeti Sveučilište kako bi se razgovaralo o razvojnim planovima. Očekujemo da se Sveučlilištu u Zadru osigura ravnopravan položaj s ostalim sveučilištima kada je u pitanju izgradnja temeljne infrastrukture. To do sada nije bio slučaj. Prijašnjih godina Sveučilištu su uskraćivana investicijska sredstva koja su bila planirana i odobrena u proračunu Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, tako da se nisu mogle rekostruirati zgrade koje su Grad Zadar i Županija ustupili Sveučilištu, poput stare Tehničke škole.
Unatoč tome, započinjemo s pripremama za preseljenje. To znači da su Sveučilište i Grad Zadar dogovorili da pristupe izradi sporazuma o integraciji Znanstvene knjižnice i knjižnice Sveučilišta. Na osnovi tog sporazuma trebale bi se dogovoriti predradnje koje je potrebno učiniti kako bi se po završetku izgradnje nove zgrade te dvije zbirke, zajedno s knjižnicom Nadbiskupije smjestile u jednu zgradu i kako bi se osiguralo uvođenje novih službi i usluga primjerenih suvremenom sveučilištu. Ovom prigodom bih istaknuo samo to da će i buduća knjižnica biti otvorena svima, a ne samo članovima akademske zajednice. Predstoji nam dakle razgovor o nizu formalnih i stručnih detalja i ocjenjujem da je to u svakom pogledu izazovan poduhvat.
najnovije
najčitanije
Ostali sportovi
ATP Madrid
Danil Medvedev poput Jannika Sinnera predao polufinalni meč u Madridu
Ostali sportovi
EP u gimnastici
Pet hrvatskih gimnastičarki nastupilo u kvalifikacijama EP-a, Tina Zelčić najbolja 12.
Scena
"JANICA"
Preminula Manca Košir, zauvijek će ostati upamćena po liku Janice iz kultnog filma “Breza”
Hrvatska
BALER
Nema pogleda na more, ali ovi kvadrati su najskuplji u Hrvatskoj. Prosječna cijena? 4839€
Style
OBILNI UROD
Uzgoj voća na balkonu: je li moguće? Koje biljke odabrati?
Zadar
PREČKA ULICA
U Zadru palo stablo na automobile, vatrogasci i policija na terenu
Crna Kronika
NEPRISTUPAČAN TEREN
Na Viru osoba upala među stijene sa quadom, intervenirale sve službe
Zadar
EMOTIVNA PJESMA
Petar Strmota napisao emotivnu pjesmu u čast Franka Lisice: ‘Plače nebo, muka grlo steže sve jače…’
Zadar
TRN U OKU ZADAR
‘Sad je tamo potpuni kaos’: Zadrani se žale na gužve na vrhu Puta Bokanjca: ‘Zeleno je pet sekundi…’
Županija
OBAVIJEST