Razvoj turizma u zaleđu spas za zadarsku regiju

Turistička sezona polako kuca na vrata. Ugostitelji i drugi turistički djelatnici zato su se već počeli pripremati za prve ovosezonske izazove, a kao jedna od najvećih pokazat će se zasigurno pronalazak dovoljnog broja obrazovanih i stručnih radnika. Turizam je najsnažnija gospodarska grana u Zadarskoj županiji, koja kroz svoj multiplikativni efekt stvara radna mjesta i generira prihode i u drugim djelatnostima, kao što su poljoprivreda i građevinarstvo.

Upravo se zato ogroman naglasak svake godine stavlja na uspješnu sezonu, a o izazovima poslovanja u ovoj godini, kao i gospodarskim kretanjima razgovarali smo s resornim županijskim pročelnikom za gospodarstvo i turizam Antom Sjaušem.

Presudne cijene

Na početku našeg razgovora naglasio je kako se Zadarska županija na vječnoj ljestvici domaćih turističkih šampiona u prošloj godini smjestila na četvrtoj poziciji s 15,2 milijuna noćenja.

– Zadarsku županiju je 2023. godine posjetilo 2,05 milijuna turista što je šest posto više nego u godini prije, dok je s 15,2 milijuna noćenja zabilježen rast od dva posto, kazao je na početku Sjauš, istaknuvši svima znanu činjenicu kako se glavnina turističkog prometa u Zadarskoj županiji ostvaruje u srpnju i kolovozu, odnosno za vrijeme visoke sezone.

U ta dva mjeseca ostvari se oko 75 posto od ukupno ostvarenih noćenja. Vremenska distribucija turističkog prometa ukazuje na činjenicu da turističku ponudu cijele regije karakterizira izrazita sezonalnost. A upravo je sezonalni karakter turizma, što nije pojavnost samo u zadarskoj regiji glavna prepreka održivom turizmu, koji prvenstveno podrazumijeva ravnomjernu raspodjelu turističkog opterećenja na cijelu godinu.

Takav tijek turističkog prometa nije dobar samo za ugostitelje i hotelijere, koji tako mogu raditi tijekom cijele godine i generirati profite ovisno o dobu i preferencijama turista, već i za okoliš, lokalno stanovništvo i urbanu infrastrukturu koja nije preopterećena u jednom kratkom razdoblju i stavljena na rub funkcionalnosti.

Kako je naglasio i sam pročelnik Sjauš, u 2024. godinu ipak ulazimo s dozom neizvjesnosti izazvanom geopolitičkom situacijom zbog rata u Ukrajini i Izraelu kao i kontinuiranom nestabilnosti oko rasta cijena energenata i inflacije. Sve navedeno će imati utjecaja i na očekivanja u ovoj godini te je stoga potrebno s umjerenim optimizmom planirati rast turističkog prometa.

– Unatoč svemu, za pretpostaviti je da će 2024. godina na krilima vrlo dobre turističke 2023. biti daljnji korak naprijed. Možemo biti optimistični, uz napomenu da posebnu pozornost moramo obratiti na cjenovnu politiku u 2024. godini. Svako osjetno povećanje mora biti popraćeno rastom kvalitete u svim segmentima turističke ponude, dakle vrijednost za novac će odrediti sezonu 2024., poručio je Sjauš, a upravo je nekontrolirani rast cijena u turizmu Hrvatsku stavio na listu destinacija u kojima je upitna ravnoteža između troška i kvalitete.

Svi u zaleđe!

– Kao potencijali za daljnji razvoj turističkih prometa zasigurno su prostori izvan urbanih cjelina, konkretno zaleđe na području kojeg ima sve više kuća za odmor, također i područje rijeke Zrmanje, Obrovca i Gračaca koje je pogodno za razvoj adrenalinskog turizma. Trebamo raditi na disperziji novim sadržajima kako bi smanjili opterećenje na samu obalu i gradska naselja, mišljenja je Sjauš.

Upravo je okretanje k specifičnim oblicima turizma, kao i putovanjima izvan urbanih zona, koje su ionako opterećene rastom broja nekretnina za smještaj u turizmu, kao i skokovima u vodoopskrbi i komunalnim problemima, spas koji naša regija treba. Da zaleđe ima itekako bogatu ponudu već je odavno poznato i prepoznato, a kako bi zaleđe, otoci i podvelebitski kraj imali šanse suprotstaviti se tradicionalnom ljetnom plažnom turizmu važno je omogućiti im uvjete u kojima se mogu razvijati i svoje manifestacije predstavljati široj javnosti. Zadarska županija zato iz godine u godinu sredstva izdvaja za potpore turističkim manifestacijama, a ove je godine bilanca teška sto tisuća eura.

– Sukladno ciljevima i prioritetima razvoja turizma Zadarska županija tijekom cijele godine provodi aktivnosti kojima se želi podići svijest o Zadarskoj županiji kao atraktivnoj turističkoj destinaciji te time utjecati na povećanje potražnje za turističkim proizvodima, povećanje turističkog prometa i opće potrošnje.

Programom potpora predviđeno je poticanje i sufinanciranje razvoja turističkih manifestacija i projekata koje promoviraju Zadarsku županiju s ciljem obogaćivanja i poboljšanja turističke ponude. Provedba ovoga Programa doprinosi promociji kulture, te kulturne i povijesne baštine, poboljšanju, obogaćivanju turističke ponude te produžuju turističku sezonu.

Doprinosi i razvoju kongresnog, ruralnog i ostalih selektivnih oblika turizma, poboljšanju kvalitete i produženju turističke sezone, podizanju vrijednosti turističke destinacije te posebno potiče stvaranje cjelogodišnje ponude proizvoda i doživljaja utemeljene na tradiciji kulture i turizma; međunarodno promoviranje turističke ponude Zadarske županije, pojasnio je pročelnik, rekavši kako je javni poziv za potpore turističkim manifestacijama otvoren zadnjeg dana siječnja za 2024. godinu. Ove godine je Odjel za gospodarstvo i turizam za ovu aktivnost osigurao iznos od sto tisuća eura.

Sezonski turizam najčešće podrazumijeva neravnomjernu raspodjelu posjetitelja na našoj obali, što, posebice u gradovima, dovodi do iseljavanja domaćeg stanovništva iz starih gradskih jezgri, koje se pod sve većim pritiskom turizma i njemu orijentiranih djelatnosti pretvaraju u igrališta za turistički užitak bez stvarne i autentične atmosfere, koja je stoljećima krasila dalmatinske kale.

Teško do radnika

Pitali smo zato pročelnika Sjauša kako balansirati potrebe lokalnog stanovništva s rastućom turističkom industrijom.

– Kvalificirana, obrazovana i kvalitetna radna snaga preduvjet je razvoja i sustavnog podizanja kvalitete turističke ponude i turizma općenito. Osim deficita kvalificirane radne snage, ključni problemi hrvatskog turizma prekomjerna sezonalnost. Problemi nedostatka radne snage se trebaju rješavati sustavno i to orijentacijom k održivom cjelogodišnjem turizmu, reformom školskog kurikuluma i povećanjem plaća u turizmu.

Plaće u hrvatskom turizmu su porasle, ali su niže od onih u konkurentskim zemljama u našem okruženju. Zbog toga nam se događa da veliki dio tih naših turističkih i ugostiteljskih radnika, i to nažalost one stručne radne snage, odlazi van Hrvatske, jer lako pronalaze posao u Austriji, Njemačkoj i drugim zapadnim zemljama.

Tu su nužne promjene jer je domicilni radnik itekako bitan za hrvatski turizam. Prvi cilj mora biti pronalazak načina da se kvalitetni domaći turistički i ugostiteljski radnici zadrže u Hrvatskoj, poručio je Sjauš.

Upravo je manjak domaće radne snage slika i prilika hrvatskog turizma posljednjih nekoliko godina. Bilo da su u pitanju male plaće, loši uvjeti rada ili jednostavno zasićenje domaćom turističkom kulturom, postoji niz drugih gospodarskih aktivnosti koje se naslanjaju na turizam, ali nisu isključivo bavljenje turizmom.

– Bavljenje poljoprivredom za koje naša županija ima odlične preduvjete, a s obzirom da se i brendiramo kao eno-gastro destinacija, proizvodnja kvalitetnih namirnica za razvoj kvalitetnog turizma je, također vrlo bitan preduvjet. Naravno da treba razmišljati o zadovoljstvu lokalnog stanovništva jer ono daje bitne konture same destinacije i identifikaciju mjesta te pridonose potpunom doživljaju.

Balansirati potrebe turističkog tržišta sa zahtjevima lokalnog stanovništva bitno je tražeći obostranu korist, a za što preduvjete daje novi zakon o turizmu te Nacionalna strategija razvoja održivog turizma isto kao i Strategija razvoja turizma Zadarske županije koja je u izradi, kazao nam je Sjauš.

Održivost za opstojnost

Zadarska se regija sve više promovira kao odredište održivog turizma, osobito otoci i zaleđe. Osim svojih tradicijskih i povijesnih osobitosti, odredišta su mirnijeg turizma, koji nije orijentiran samo na zabavu, obiluju domaćim proizvodima, tradicijskim zanatima i atmosferom koja je u zadarskom kraju nekada postojala. Ostvarenje održivog rasta turizma u ekonomskom, ekološkom i sociokulturnom smislu jedan od najvažnijih zadataka domaćih turističkih stručnjaka.

– Turizam je jedna od glavnih gospodarskih grana Republike Hrvatske i izvor dodatne zarade brojnih kućanstava koje se očituje kroz iznajmljivanje soba i apartmana, većinom u ljetnim mjesecima. Upravo zato što turizam predstavlja glavni izvor prihoda, turizmom je potrebno upravljati, tj. donositi odluke o ciljevima i načinima njihova ostvarivanja.

Hrvatska treba postati globalno prepoznatljiva turistička destinacija koja posluje u većem dijelu godine i time osigurava dugoročnu profitabilnost. Dvije stvari su ključne u tom procesu, a to je prvenstveno produženje turističke sezone, koja treba postati turističkom godinom, jer to će podići opću profitabilnost industrije, istovremeno čuvajući okoliš i lokalne tradicije, koje se pod naglim pritiskom turizma neće naći ugroženima, rezimirao je Sjauš, dodavši kako će dugoročna zaštita prostora i održivo upravljanje ekosustavom biti će njihov najveći izazov u godinama koje su pred nama.

– To je ispit na kome ćemo proći ili pasti. Ako turizam postane neodrživ u prirodi, može imati katastrofalne posljedice na okoliš. S obzirom na razvijenost obale Zadarske županije te zbog velikih infrastrukturnih ulaganja u luke i sve ostale sadržaje dolazi do daljnjih ulaganja u nautički turizam čija sezona najdulje i traje. Govoreći o održivosti treba osigurati očuvanje resursa i prostora i osigurati zadovoljstva i kvalitetu života lokalnog stanovništva u turističkim destinacijama, zaključio je pročelnik Odjela za gospodarstvo i turizam Zadarske županije.

Četvrtina BDP-a Zadarske županije u turizmu

Turizam je nedvojbeno najunosnija djelatnost, osobito u primorskom dijelu tijekom ljeta. Ondje je, naime, općeprihvaćena podjela svih godišnjih aktivnosti na one »u sezoni« i »izvan sezone«. Ljetna turistička sezona, koja uglavnom traje od početka lipnja do kraja rujna, glavni je pokretač razvoja ovog turistički najaktivnijega područja.

– Hrvatski turizam predstavlja jednog od glavnih pokretača ukupnog hrvatskog gospodarstva i značajno doprinosi ukupnom društvenom razvoju Republike Hrvatske i blagostanju svih hrvatskih građana. Turizam je jedna od najvažnijih gospodarskih djelatnosti u sadašnjosti, ali ponajviše u budućnosti hrvatskoga gospodarstva.

Poznato je da je turizam naša strateška grana u kojoj još imamo znatne neiskorištene potencijale koje treba što kvalitetnije aktivirati, naročito sada kada su stvoreni bitni makroekonomski preduvjeti. Turizam sudjeluje sa više od 20 posto u formiranju BDP-a u Republici Hrvatskoj. U slučaju Zadarske županije to je oko 25 posto. No, gospodarstvo Zadarske županije je raznoliko i s razvojnim potencijalima u nekoliko različitih sektora.

Marikultura i ribarstvo, brodarstvo i turizam Zadarske županije imaju poseban značaj za cijelu zemlju, zbog njihova visokog udjela u navedenim djelatnostima na državnoj razini.

Uz nedovoljno iskorištene poljoprivredne površine, mogućnost za investiranje su u alternativne izvore energije, posebno u uvjetima strategijskog opredjeljenja Europske unije za energetsku neovisnost, zaključio je Sjauš, dodavši kako je upravo s ciljem ravnomjernije raspodjele gospodarskih dobitaka u ukupnom BDP-u Zadarska županija prošle godine provela javni poziv koji je bio namijenjen poduzetnicima koji stvaranjem dodatnih vrijednosti iz područja informacijskih tehnologija i povećanjem ponude IT proizvoda i usluga ostvaruju pozitivan učinak na gospodarski razvoj Zadarske županije.

– Veliki broj prijavljenih mladih poduzetnika zasigurno daje optimističnu sliku u razvoju IT sektora, koji uz već navedene gospodarske aktivnosti, marikulturu, pojačani razvoj poljoprivrede, te kvalitetni I održivi turizam daje čvrstu budućnost gospodarskog razvoja Zadarske županije, poručio je pročelnik Sjauš.

Sadržaj je nastao u suradnji sa Zadarskom Županijom.