Natura-Jadera ima jedan od najsloženijih zadataka u očuvanju prirode naše županije

U Zadarskoj je županiji deset posto teritorija zaštićeno nekom od tih nacionalnih kategorija. Javna ustanova Natura-Jadera upravlja sa zaštićenim područjima koja nisu u kategoriji parkova pa je tako pod njihovom ingerencijom 12 zaštićenih područja od čega čak četiri posebna rezervata (visoki stupanj zaštite), sva spomenika prirode, četiri značajna krajobraza i dva spomenika parkovne arhitekture. Pored tih zaštićenih područja, nadležni su i za upravljanje s 82 područja ekološke mreže. Taj broj područja i njihova površina svjedoče o iznimnoj raznolikosti još uvijek očuvanih staništa i vrsta prisutnih u Zadarskoj županiji i važnosti djelovanja Natura-Jadera JU u njihovom očuvanju. Razgovarali smo stoga s timom Natura-Jadere, koji su pojasnili sve posebnosti njihova rada u prošloj i najavili planove za ovu godinu.

Smanjenje zabranjenih radnji

Javna ustanova je sve aktivnosti u 2023. godini završila sa samo sedam stalno zaposlenih djelatnika, a nadležna je za skoro 51 posto površine zaštićenih područja i područja ekološke mreže unutar Zadarske županije. Za usporedbu, nadležnost za preostalih 49 posto površine dijele čak četiri javne ustanove (NP Paklenica, PP Vransko jezero, PP Telašćica, PP Velebit). Time postaje jasno da Natura-Jadera ima jedan od najsloženijih zadataka u očuvanju prirode naše Županije.

– Usprkos toj velikoj odgovornosti i nedovoljnom broju zaposlenika za isto, smatram da je godina iza nas bila izazovna i dinamična, no ono najbitnije, uspješna. Kao i kod većine drugih ustanova i zaposlenika u sektoru zaštite prirode, entuzijazam i ljubav prema prirodi omogućuju da se premosti ta diskrepancija, kazao nam je na početku ravnatelj Damir Perić, dok je glavni čuvar prirode Zoran Božić naglasio kako je u prošloj godini čuvarska služba koju čine samo tri čuvara prirode, provela preko 150 nadzora, što u zaštićenim što u Natura 2000 područjima.

– Naravno da su u našem nadzoru uočeni i sankcionirani razni oblici prekršaja, kako novčano na licu mjesta, tako i podizanjem nekoliko optužnih prijedloga te jednom kaznenom prijavom. Najčešći oblici prekršaja su relativno manjeg utjecaja na vrste i staništa kao npr. logorovanje, kampiranje, zabranjeno parkiranje te do rijetkih i najopasnijih prekršaja, loženja vatre na otvorenom prostoru. Značajno je za istaknuti da broj zabranjenih radnji i i izdanih upozorenja i kazni se uvelike smanjio u odnosu na prošle godine, a što je razlog povećanog broja nadzora, dodao je Božić. Područje naše županije je veliko, priroda je dosta očuvana, ali su pritisci sve veći. Upravljanje zaštićenim područjima je nerijetko vrlo složen i zahtjevan proces, a upravo je zaštita prirode glavni zadatak Natura-Jadere.

– Da bismo mogli provoditi adekvatne mjere upravljanja i zaštite nije dovoljno samo šetati po prirodi već je potrebno znati i razumjeti njezine delikatne procese te imati sliku stvarnog stanja, za što su nam potrebna i znanstvena istraživanja, rekla je biologinja Morana Bačić, stručna voditeljica u JU. Istraživanja planiraju i odvijaju prema dogovorenim prioritetima, iskazanom interesu i dostupnosti znanstvenika.

Suradnja s institucijama

– Najviše surađujemo sa zadarskim Sveučilištem i to Odjelom za ekologiju, agronomiju i akvakulturu s kojima na primjer redovno pratimo stanje invazivne vrste alge Caulerpa cylindracea u uvali Sakarun. Također surađujemo u praćenju različitih segmenata bioraznolikosti Novigradskog mora, što se u prošloj godini odnosilo na obnovu populacije školjkaša. S Odjelom za nastavničke studije u Gospiću, u sklopu hidroloških istraživanja istraživali smo i raznolikosti makroskopskih beskralježnjaka kako bismo mogli odrediti ekološko stanje gornjeg toka rijeke Une (spomenik prirode). S Prirodoslovno-matematičkim fakultetom, Odjelom za geologiju, redovito pratimo stanje plaže Sakarun. Naše Ministarstvo radi velike projekte monitoringa i istraživanja u što smo također uključeni. Naime, Ustanova s malim brojem zaposlenika mora odrađivati sve poslove koje joj donosi zaštita prirode tako da nam je suradnja na svim poljima djelovanja jako važna i eto, uspješna. Jedan dobar primjer je i suradnja s TZ-om Grada Nina, Veterinarskim institutom i PP Telašćica na akciji noćnog ronjenja kroz projekt očuvanja plemenite periske, pojasnila je Bačić.

Osim njihovog glavnog zadatka – zaštite prirode – veliku važnost priklanjaju i edukaciji. Od edukativnih aktivnosti koje je Natura-Jadera provela u prethodnoj godini, edukatorica u Ustanovi, Kristina Krapić istaknula je aktivnost »Neka parkovi zaZzuje…« koja je odrađena povodom Dana planeta Zemlje, u suradnji s Nasadima.

– Cilj je bio pokazati kako i gradske sredine mogu podržati raznolike i bogate zajednice oprašivača. Također bismo istaknuli »5. Festival Nature i kulture«, dvodnevnu manifestaciju organiziranu u suradnji s Općinom Novigrad i TZ područja Novigradsko more, s ciljem promocije Novigradskog i Karinskog mora te promocije tradicijske baštine lokalne zajednice. U suradnji s TZ grada Nina, u listopadu smo obilježili »Svjetski dan promatranja ptica«, gdje smo učenicima Osnovne škole Petar Zoranić održali edukativno izlaganje, a potom su aktivno sudjelovali u promatranju ptica na poljima soli Solane Nin. Sa Srednjom školom Gračac organizirali smo akciju čišćenja uvale Sakarun te je u sklopu te akcije prikupljeno oko 6 m³ otpada, mahom plastičnog, pojasnila je Krapić.

Budućnost plaže Sakarun

Na znanstvenom skupu »Važnost zaštićenih područja za očuvanje prirodne i kulturne baštine i održivi razvoj lokalne zajednice« u Šibeniku Morana Bačić održala je predavanje pod nazivom »Važnost očuvanja lažine na plaži Sakarun (Dugi otok) za održivi razvoj lokalne zajednice ili zašto je plaža erodirala?«. Kazala nam je kako je stanje na plaži Sakarun već nekoliko godina alarmantno, a pomaci su prespori.

– U ovom slučaju prvenstveno treba promijeniti krivu promociju. Naime, plaža Sakarun nije prelijepa pješčana plaža, duga 800 metara kako se godinama reklamirala te se zbog pritiska turizma »uređivala«. Redovno se teškom mehanizacijom uklanjala lažina koja među svojim listovima ima i zarobljenog pijeska. To je posljedično dovelo do erozije plaže. Zadnjih godina pokušavamo na jednom dijelu plaže ostaviti lažinu i promijeniti stav posjetitelja, a prvenstveno lokalnog stanovništva gdje često nailazimo na otpor i nerazumijevanje. Potrebno je poslati jasnu poruku i reklamirati plažu Sakarun kao prirodnu plažu. Ako se nastavi s praksom uklanjanja lažine, plaža se nikad neće oporaviti i imat ćemo sve više i više nezadovoljnih posjetitelja. Turiste ne smijemo obmanjivati i prodavati im Hrvatske Karibe, pojasnila je Bačić.

Sakarun nije uređena plaža, ona je prirodna plaža na kojoj se nalaze naplavine morske trave posidonije – lažine koje ju čuvaju od erozije. Uvala se može reklamirati kao pješčana i prelijepa za kupanje, posebna upravo zbog tog pijeska i ljepote mora. Ali bitno je da posjetitelji znaju gdje dolaze i ne osjećaju se prevarenima.

– Osim ljepote područja i tirkiznog mora, ovdje je jedinstven i nastanak samog pijeska. Dok je kod većine hrvatskih pješčanih plaža pijesak nastao kao rezultat trošenja obalnih stijena, ovdje biogenog porijekla, nastaje od ostataka skeleta, ljuštura i drugih anorganskih ostataka uginulih organizama. Geomorfološkim istraživanjem i praćenjem stanja, došli smo do vrlo konkretnih brojki. Uklanjanjem lažine teškom mehanizacijom, ukloni se i do 37 m³ sedimenta, a može ga nastati oko 14 m³. Ne treba biti matematičar, računica je jasna – ovakav način korištenja plaže nije održiv. Iako je poznato da svako korištenje prirodnih resursa neminovno rezultira njihovom promjenom, pri upravljanju je potrebno jasno definirati u kojoj mjeri je ta promjena prihvatljiva, što u slučaju plaže Sakarun nije dogovoreno. Izazov za one koji razvijaju i upravljaju prirodnim područjima je planiranje turizma bez degradacije fizičkog okruženja o kojem ovisi, uz istodobno stvaranje prihoda. Bez održivog korištenja, nema ni razvoja ni dugoročnog opstanka lokalne zajednice, kazala je Bačić.

Upravljanje zaštićenim područjima

Turisti sve više i češće počinju holistički razmišljati o izravnim i neizravnim utjecajima koje imaju na odredišta koja posjećuju. Tržište koje se ranije smatralo malom nišom neizbježno postaje sve više mainstream, što nam daje idealnu priliku za iskoristiti taj trend dok još uvijek imamo barem oaze očuvane prirode. Usvajanje pristupa usmjerenog na prirodu ne samo da doprinosi većoj dugovječnosti obalnih i morskih turističkih dobara, već i nudi konkurentsku prednost na rastuće tržište svjesnijih potrošača u marketingu zaštićenih područja.

U zadnje je tri godine Natura-Jadera kroz veliki projekt Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, Uprave za zaštitu prirode »Razvoj okvira za upravljanje ekološkom mrežom Natura 2000« izradila 10 planova upravljanja za čak 38 područja ekološke mreže i 4 zaštićena područja.

– Njima smo definirati aktivnosti koje je potrebno provesti na pojedinom području ekološke mreže, kako bi se postigli ciljevi očuvanja i provele odgovarajuće mjere očuvanja. U prethodnoj godini smo završili zadnje dioničke radionice i javna izlaganja Planova upravljanja i to područjima ekološke mreže otoka Silbe, Dugog otoka, ornitoloških rezervata i područjima ekološke mreže otoka Paga. Također, završili smo i plan upravljanja za Ravne kotare. Kako smo mala ustanova s ogromnom površinom područja danom na upravljanje i sa sve većim odgovornostima i obujmom posla, svjesni smo da ne možemo obavljati sve svoje zakonske djelatnosti s profesionalnošću kakvu od sebe očekujemo. Zato smo u dogovoru s JU PP Vransko jezero pokrenuli procedura izmjene Uredbe o ekološkoj mreži. Tako je novim Izmjenama i dopunama Uredbe, PP Vransko jezero postalo nadležno za ekološku mrežu Ravni kotari. Ta promjena nadležnosti je logična iz više razloga: skoro cijeli Ravni kotari su dio slivnog područja Vranskog jezera, skoro sve ciljne vrste i stanišne tipove obuhvaćene Planom JU PP Vransko jezero već godinama prati unutar svojih aktivnosti i izvan granica Parka te JU PP Vransko jezero ima na raspolaganju veće kapacitete što pretpostavlja i učinkovitiju provedbu Plana, kazala nam je Bačić.

Jedan dio tog projekta Ministarstva bio je i jačanje kapaciteta za upravljanje ekološkom mrežom te su za potrebe boljeg nadzora, istraživanja i sl., dobili dvije brodice i dva vozila. Od područja ekološke mreže za koje su nadležni, 46 posto se nalazi na kopnu, a 54 posto na moru.

Planovi i izazovi

U Natura-Jaderi su svjesni da se financiranje aktivnosti zaštite prirode ne može osloniti na županijski proračun te će nastaviti s traženjem financiranja iz drugih izvora, prvenstveno EU i nacionalnih fondova.

– Važan segment našeg rada koji je ujedno zbog malog broja ljudi veliki izazov, je upravo prijavljivanje EU projekata. Zahvaljujući tehničkoj podršci naše Županije, posebno Upravnog odjela za poljoprivredu, ribarstvo i EU fondove i našeg matičnog odjela za prostorno uređenje, zaštitu okoliša i komunalne poslove te Agencije za razvoj Zadarske županije, vrlo uspješno radimo i na tom segmentu. U prošloj godini smo prijavili tri europska projekta (na jednom smo nositelji, a na dva partneri) i dva projekta na Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Upravo smo u suradnji s Općinom Kolan i Zadarskom županijom započeli s provođenjem sanacije puteva Kolanjsko blato, s novcima dobivenim od Fonda. Planiramo postaviti novu promatračnicu jer je trenutna u jako lošem stanju te obnoviti i sanirati postojeće putove oko našeg ornitološkog rezervata. Time će se ostvariti minimalni uvjeti za skladan suživot prirode, turizma i lokalnog stanovništva, kazao je ravnatelj Perić.

Od prijavljena tri EU projekta u prošloj godini već su dobili odobrenje za jedan i to Natur4CChange.

– Kroz ovaj projekt uspostavit ćemo najbolje prakse koje će doprinijeti otpornosti klimatskim promjenama osjetljivih turističkih destinacija što na je upravo uvala i plaža Sakarun. Svrha projekta je osmisliti i implementirati Nature based solutions (rješenja utemeljena na prirodi) koje će omogućiti održivo odvijanje turističkih aktivnosti uz zaštitu prirodnih vrijednosti. Projekt nam se sadržajno i svrhom nastavlja na završeni projekt POSBEMED2 i predstavlja njegovu evoluciju, pojasnio je Perić. U prvom kvartalu 2024. godine izlazi poziv na podnošenje prijedloga za Program Konkurentnost i kohezija 2021.- 2027. za 2024. godinu kroz koji će se financirati poboljšano upravljanje mrežom zaštićenih područja te provedba prioritetnih upravljačkih aktivnosti iz planova upravljanja.

– Upravo to će biti naš najveći izazov, a ujedno i plan rada jer to znači da ćemo aktivnosti koje smo planirali kroz naše planove upravljanja moći i financirati iz projekata, zaključio je ravnatelj.

Sadržaj je nastao u suradnji sa Zadarskom županijom.