Zvjezdan Penezić o neurobiološkim procesima: 'Naša sreća je 40 posto pod našom kontrolom'

S obzirom na to da živimo u ubrzanom i stresnom svijetu, u kojem nerijetko vodimo bitku s vremenom i pitanjem koliko smo zapravo (ne)sretni, odlučili smo razgovarati sa sveučilišnim profesorom dr. sc. Zvjezdanom Penezićem s Odjela za psihologiju kako bismo dobili odgovore na ta pitanja. Na samom početku profesor ističe kako je pitanje sreće i subjektivne dobrobiti u neupitnom dijalogu s našim mozgom, odnosno kako nije riječ samo o psihološkim fenomenima, već o nečemu što je duboko ukorijenjeno u neurobiološkim procesima koji predstavljaju složen odnos između subjektivne dobrobiti i neuralnih mehanizama koji reguliraju naše zadovoljstvo, nagrađivanje i emocionalnu stabilnost.

Pritom, naglašava kako upravo razumijevanje tih neuroloških temelja može pridonijeti razvoju novih pristupa u poboljšanju mentalnog zdravlja i kvalitete života.

Priča nam kako su ciljevi psihologije prije Drugog svjetskog rata bili liječenje mentalnih bolesti, povećanje opće sreće i proučavanje nadarenih pojedinaca. Ali, nakon Drugog svjetskog rata dolazi do zaokreta – cilj psihologije ostaje samo liječenje mentalnih bolesti.

Važnost dobrobiti

– Međutim, u današnje vrijeme pozitivna psihologija nastoji, osim liječenja mentalnih bolesti, pronaći odgovore na pitanja kao što su: »Što omogućuje pojedincima da, unatoč traumama, zadrže i razviju pozitivne osobine?

Što neke ljude čine otpornijima i spremnijima za suočavanje s potencijalnim teškoćama? Mogu li te osobine prepoznati, definirati, mjeriti i razvijati?«, objašnjava ovaj sveučilišni profesor.

Danas su, kaže, iznimno popularne knjige o samopomoći što ukazuje na to da većina pojedinaca želi napraviti pozitivan pomak prema boljem osjećanju. S obzirom na ciljeve pozitivne psihologije, približio nam je različita teorijska tumačenja pojma »dobrobiti«.

– Postoje različita tumačenja pojma dobrobiti, od toga da je to glavni čimbenik pozitivnog funkcioniranja, da se radi o multidimenzionalnom konceptu. Također, može biti subjektivna i psihološka. Pozitivna dobrobit se, primjerice, definira kao stupanj u kojem osoba smatra, vjeruje ili osjećaj da joj je život dobar.

S druge strane, drugi naglašavaju da se dobrobit sastoji od kognitivne i afektivne komponente, pri čemu je riječ o biološki povezanim konstruktima. Nadalje, dobrobit se može definirati i kao pozitivno funkcioniranje osobe, dok se pri tom kao njezini ključni aspekti ističu autonomija, osobni rast i osjećaj svrhe, pojašnjava Penezić.

Prema istraživanjima, visoke razine dobrobiti povezane su s različitim pozitivnim ishodima, kao što su veća produktivnost, kreativnost, ispunjavajući društveni odnosi, pro-socijalno ponašanje, dobro fizičko zdravlje i, na koncu, dulji život.

– Ova istraživanja sugeriraju da sretni ljudi doprinose boljem društvu na mnoge načine. Osobe s visokim razinama dobrobiti ljubaznije su prema drugima, manje materijalistički nastrojene te pokazuju višu razinu samokontrole.

Povećanje razine dobrobiti vrijedan je cilj, ne samo zato što biti sretan donosi dobar osjećaj, već i zato što je povezan s uspješnim ishodima u životu, naglašava Penezić.

Ispunjenost života

Nadalje, pojašnjava kako postoje dvije tradicije sreće – hedonizam i eudaimonizam​.

– Hedonizam predstavlja tradiciju sreće koja je usmjerena na ostvarivanje ugode i zadovoljavanja želja, a cilj je maksimalna ugoda uz minimalnu bol. To može, na primjer, biti kupanje i sunčanje tijekom ljeta.

S druge strane, eudaimonistički pristup odnosi se na ostvarivanje potencijala osobe, što pruža najveću moguću ispunjenost u životu pojedinca. Za stare Grke to je, primjerice, bilo filozofiranje, objašnjava ovaj doktor psihologije.

Zatim navodi primjer istraživanja provedenog na časnim sestrama koje je pokazalo da su sretnije časne sestre živjele duže u odnosu na one koje su bile nesretne.

– Mehanizmi koji utječu na dugovječnost uključuju kardiovaskularno zdravlje, snagu imunološkog sustava, brzinu zacjeljivanja rana, duljinu telomera, endokrinu regulaciju, hormone i zdravstveno ponašanje. Istraživanja provedena u različitim zemljama pokazuju da sretniji ljudi češće vježbaju, ne puše, pridržavaju se zdrave prehrane i konzumiraju manje alkohola.

Primjerice, zdrava prehrana može produžiti život za 1,7 godina, redovito vježbanje za 3 godine, nepušenje za 6,8 godina, dok subjektivna dobrobit može dodati čak 7,6 godina životnom vijeku, kazao je Penezić, dodavši kako sretni ljudi također imaju veće šanse da se vjenčaju i ostanu u sretnom braku, imaju više prijatelja, omiljeniji su u društvu i lakše se nose sa životnim izazovima, čak i ako nemaju izražene društvene vještine.

Pozitivna psihologija, ističe, temelji se na tri ključna stupa – individualnim osobinama, genetici i okolini.

– Naša sreća je 50 posto određena genetikom, 10 posto okolnostima, dok je čak 40 posto pod našom kontrolom. To znači da svatko od nas može povećati svoju sreću kroz određene intervencije i prakse. Dobrobit se sastoji pet osnovnih elemenata, a to su pozitivne emocije, uključenost, odnosi, značenje i postignuća, naglasio je Penezić.

Sretne kemikalije

Međutim, istraživanja pokazuju kako genetska varijacija u mozgu čini neke ljude inherentno manje anksioznim i sposobnijim zaboraviti strašna i neugodna iskustva.

– Ova sretna genetska mutacija proizvodi više razine »anandamide«, tzv. molekule božanstva i našeg vlastitog prirodnog kanabisa u našim mozgovima, dodaje profesor.

Također, istraživanja ukazuju na to da osmijeh može promijeniti odgovor na stres, usporiti rad srca i smanjiti percipiranu razinu stresa.

– Osmijeh je glavni način da saznate je li netko sretan, ali samo ako su u pitanju pravi osmjesi. Pravi osmijeh, tzv. Duchenneov osmijeh, može se primijetiti po »iskricama« u očima. Promijenite mišljenje da biste promijenili svoj mozak.

Neka dobra činjenica postane dobro iskustvo. Uživajte u pozitivnom iskustvu – osjetite ga u tijelu i pojačajte ga. Osjetite i pokušajte pozitivna iskustva unijeti u vaš mozak da ga tijelo pohrani u emocionalnu memoriju, upozorio je Penezić.

Posebno je naglasio kako je važno razumjeti koje su to naše »sretne kemikalije« jer kada naš mozak otpusti jednu od njih – osjećamo se dobro. Te kemikalije imaju specifične zadatke, i kada ih obave, prestaju djelovati.

– To je razlog zašto stalno tražimo nove načine da ponovno aktiviramo te kemikalije i osjećamo se bolje. Endorfin je jedan od »hormona sreće« koji smanjuje bol i potiče osjećaj zadovoljstva i euforije. Oslobađa se kada se smijemo, gledamo smiješne filmove, jedemo tamnu čokoladu ili vježbamo.

Serotonin, poznat i kao »hormon dobrog raspoloženja«, potiče se fizičkom aktivnošću poput trčanja, plivanja ili bicikliranja, ali i boravkom u prirodi, na suncu ili prisjećanjem na sretne trenutke. Dopamin je odgovoran za osjećaj nagrade i aktivira se, primjerice, kada istražujemo nove gradove, dovršavamo zadatke, slavimo pobjedu ili uživamo u omiljenoj hrani.

Oksitocin, poznat kao »hormon ljubavi«, otpušta se kada se igramo s kućnim ljubimcima, grlimo, dajemo komplimente, činimo dobro djelo za nekog ili se opuštamo uz kupku ili pod tušem, objašnjava ovaj stručnjak.

Vlastito djelovanje

Prema neuroznanosti, svaki osjećaj koji doživljavamo je »neurokemijski« događaj.

– Kada smo u opasnosti, pod stresom ili tjeskobom, naše tijelo oslobađa adrenalin i kortizol koji nam sužavaju fokus, izoštravaju razmišljanje i povećavaju našu fizičku snagu, omogućujući nam brži bijeg. Dopamin, poznat kao »motivacijska kemikalija«, daje nam energiju, povećava sposobnost koncentracije i potiče nas na djelovanje.

Međutim, njegovo djelovanje je kratkoročno – na primjer, kad jedemo komad torte, on nas nagrađuje za uživanje, kao žeton u kockarnici. To dovodi do osjećaja »Dobro mi je – želim još!« što može stvoriti sklonost prema ovisnostima. S druge strane, serotonin je kemikalija za »dobar osjećaj« – smiruje nas i pruža dugoročno zadovoljstvo.

Osjeća se »u glavi« i često se povezuje s davanjem, poput volontiranja ili vremena provedenog s voljenima. Serotonin dovodi do osjećaja »Dobro mi je – dovoljno mi je!« što nagrađuje našu sposobnost da se povežemo s drugima. Endorfini su prirodni opijati u našem tijelu koji kontroliraju bol i stvaraju osjećaj ugode i zadovoljstva.

Oslobađaju se kada se smijemo, opuštamo ili vježbamo, a također stvaraju dodatne veze u mozgu, čime nas mogu učiniti inteligentnijima.

Dakle, svaki put kad odlučimo biti sretni, postajemo i pametniji, naglašava profesor Penezić, dodajući kako sreću, ali i nesreću, možemo povećati vlastitim djelovanjem. Takve intervencije, kako pojašnjava, mogu biti učinkovitije u bilo kojoj fazi života, no najveće koriste imaju u djetinjstvu.

Na kraju, istaknuo je i pet načina kojima možemo osnažiti svoju dobrobit, a to su u prvom redu povezivanje s drugima, aktivnost, kontinuirano učenje i rad na sebi, davanje drugima i usmjeravanje pažnje na važne stvari u životu.

– Svaki od navedenih načina pozitivno utječe na naše opće stanje i poboljšava našu dobrobit. Kada doživimo pozitivna iskustva počinjemo primjećivati promjene u načinu na koji razmišljamo i kako se ponašamo, a samim tim poboljšavamo i svoj mentalni kapital i postajemo emocionalno otporniji, zaključuje profesor Penezi​ć.