Županija potporama želi do ponovnog procvata nasada maraske: 'Sada jer je pravi trenutak da se trend preokrene'

Površine pod višnjom maraskom u Zadarskoj županiji u deset su se godina smanjile s gotovo 295 na 221 hektar, a broj poljoprivrednih gospodarstava koja je uzgajaju s 250 na 187! Taj pad Zadarska županija namjerava zaustaviti trogodišnjim programom potpore za podizanje približno 50 hektara novih nasada, za koji iz svojeg proračuna planira izdvojiti do 250.000 eura. Interes za sadnju već je iskazalo deset poljoprivrednika na ukupno 18,42 hektara, uz potrebu za 8.600 novih sadnica maraske.

Dobar pokazatelj

Najviše interesa iskazano je u Škabrnji, gdje bi tri proizvođača podignula nasade na devet hektara, te na području Benkovca, gdje također tri proizvođača planiraju ukupno 4,44 hektara. U Zemuniku Donjem interes je iskazan za tri hektara, u Poličniku dva proizvođača planiraju ukupno 1,08 hektara, a u Jasenicama je riječ o 0,9 hektara.

– Struktura prijavljenih je raznolika, od obiteljskih gospodarstava koja planiraju nasade od pola hektara do tvrtki i OPG-ova koji podižu nasade od tri hektara, što pokazuje da maraska ponovno privlači i male i veće ulagače. S obzirom na to da je anketa provedena prije formalnog usvajanja programa, ovaj prvi odaziv, koji već pokriva više od trećine trogodišnjeg cilja od 50 hektara, smatramo vrlo dobrim pokazateljem da će program zaživjeti, odgovaraju iz Upravnog odjela za poljoprivredu, ribarstvo i vodno gospodarstvo Zadarske županije.

Zadarska županija, ističu, najvažnije je područje uzgoja višnje maraske u Hrvatskoj. Podatak o 187 gospodarstava i 221 hektaru odnosi se na stanje u Upisniku voćnjaka na dan 31. prosinca 2025. koji je Županiji ustupila Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. Potpora putem Jedinstvenog zahtjeva za 2025. zatražena je za 125,54 hektara. U Upravnom odjelu smatraju da razlika između evidentiranih površina i onih za koje je zatražena potpora upućuje na potencijal za aktiviranje nasada koji se, prema njihovoj ocjeni, ne koriste u punom kapacitetu.

U svakom slučaju, uz dva velika proizvođača koji drže oko 85 hektara, važnu ulogu ima široka baza manjih gospodarstava. Ona je, napominju iz Odjela, važna prednost za očuvanje i širenje uzgoja, ali potrebna joj je podrška za ulaganja u nove nasade, mehanizaciju i organizirani otkup.

Manje za četvrtinu

– Program pokrećemo sada jer je pravi trenutak da se trend preokrene. Višnja maraska je autohtona sorta, prepoznatljiv simbol Zadra i tražena sirovina za prehrambenu industriju, od Maraschina do sokova i prerađevina, a sve je važnija i kao dio turističke ponude županije. Interes tržišta postoji, nasadi se mogu obnoviti, a novim se poticajima otvara prostor mlađim generacijama da uđu u proizvodnju, kazuju iz Upravnog odjela.

S druge strane, smanjenje površina i broja gospodarstava za oko četvrtinu u razdoblju od 2016. do 2025. pripisuju starenju nasada i generacijskoj smjeni na gospodarstvima, a ne gubitku tržišnog interesa za marasku. Valja istaknuti kako sličan trend pogađa mnoge tradicionalne voćne kulture u Dalmaciji.

Ipak, ohrabrujućim smatraju to što je prosječna veličina nasada ostala stabilna, na oko 1,2 hektara, te što znanje i tradicija uzgoja, zahvaljujući i dalje širokoj bazi proizvođača, nisu izgubljeni. Podizanjem približno 50 hektara tijekom triju ciklusa, od 2026. do 2028., žele nadoknaditi smanjenje iz posljednjih pet godina i vratiti površine na razinu od prije pet do šest godina. Potpore podizanju nasada, uz interes prerađivača i turizma, vide kao osnovu za očuvanje i daljnje širenje uzgoja.

Uz Općinu Stankovci, u program su se u prvom krugu uključili Grad Benkovac te općine Škabrnja, Zemunik Donji, Poličnik i Jasenice. Riječ je dakle o tradicionalnom području uzgoja maraske u Ravnim kotarima i benkovačkom zaleđu, a anketom je bilo obuhvaćeno ukupno dvanaest jedinica lokalne samouprave.

Sufinanciranje

– Program je koncipiran tako da Županija sredstva dodjeljuje jedinicama lokalne samouprave, koje ih potom usmjeravaju proizvođačima na svom području, pa je uključivanje općina i gradova ključno za njegovu provedbu. U sljedećim ciklusima, 2027. i 2028., očekujemo uključivanje i onih općina koje u ovom krugu nisu imale zainteresiranih proizvođača, objašnjavaju iz Odjela.

Od ukupno planiranih do 250.000 eura županijskih sredstava, za 2026. okvirno je predviđeno do 50.000 eura, a za 2027. i 2028. po najviše 100.000 eura. Županija bi sufinancirala nabavu certificiranih sadnica s najviše pet eura po stablu, navodnjavanje do 2.000 eura po hektaru te analizu tla do 400 eura po hektaru. Gradovi i općine sufinancirali bi pripremu tla s najviše 1.000 eura po hektaru.

Prema okviru predstavljenom u anketi, najmanji nasad za prijavu obuhvaćao bi 250 stabala, odnosno približno 5.000 četvornih metara, a najveća površina bila bi tri hektara po prijavitelju. Preporučena gustoća sadnje iznosi od 500 do 600 stabala po hektaru, dok je potpora za navodnjavanje predviđena za najviše tri hektara po korisniku. Konačni iznosi i obuhvat još se mogu usklađivati.

– Točan iznos raspoloživ za pojedini ciklus utvrđuje se važećim proračunom i navodi u godišnjem Javnom pozivu, a ostvarenje ciljeva ovisi o raspoloživim sredstvima, broju uključenih jedinica lokalne samouprave, broju prihvatljivih korisnika i raspoloživosti sadnog materijala. Dakle, konačni obuhvat i iznosi mogu se uskladiti nakon što se utvrdi stvarni interes, navode iz Odjela.

Kontakt s Maraskom

A za proizvođače je, uz trošak podizanja nasada, itekako važno pitanje kome će prodavati plod. Iz Županije potvrđuju da su s tvrtkom Maraska u stalnom kontaktu od početka pripreme programa te da s njezine strane postoji jasan interes za domaću sirovinu i revitalizaciju uzgoja na ovom području.

– Riječ je o partneru koji je i sam prepoznao da je pad površina pod maraskom dugoročan problem i za prerađivačku industriju, pa razgovore o otkupu i modelima suradnje s proizvođačima vodimo paralelno s izradom programa. U ovoj fazi još je prerano govoriti o konkretnim količinama i uvjetima otkupa jer novi nasadi u puni rod ulaze tek za nekoliko godina, odgovaraju iz Upravnog odjela.

Otvoreni su, dodaju, i prema drugim otkupljivačima i prerađivačima s područja županije, kako bi proizvođačima osigurali što stabilniji i sigurniji plasman. Konkretno rješavanje otkupa predviđaju u sljedećoj fazi, kada budu poznati stvarni proizvođači i planirane površine.

– Program će biti usvojen do kraja listopada, a pitanje otkupa rješavat će se u sljedećoj fazi. Otkup, dakle, nije uvjet za donošenje programa, nego njegov logičan nastavak, kazuju.

Razlog za optimizam

Nacrt programa u tridesetodnevnom je javnom savjetovanju, od 27. kolovoza do 26. rujna 2026. Nakon savjetovanja i donošenja programa od strane župana slijedi prvi županijski javni poziv, čija je objava prema hodogramu planirana u listopadu.

Postupak nakon ankete uključuje obradu rezultata, koordinaciju potrebnih količina sadnica s dobavljačima i pripremu poziva. Po zaprimanju prijava na županijski poziv slijede administrativna provjera i ocjenjivanje te odluka o odabiru gradova i općina i dodjeli sredstava. Potom lokalne samouprave pripremaju i objavljuju svoje javne pozive poljoprivrednicima. Iskazani interes za 18,42 hektara tako je prvi pokazatelj mogućeg opsega nove sadnje, dok će se stvaran broj korisnika i površina znati nakon provedbe javnih poziva.

Svakako, prvi odaziv daje razloga za optimizam; među poljoprivrednicima ima onih koji su spremni podizati nove nasade i nastaviti uzgoj po kojem je ovaj kraj poznat. Podupirući uzgajivače, čuva se i tradicija uzgoja maraske po kojoj je zadarski kraj prepoznatljiv. Uz pomoć pri podizanju nasada i sigurniji otkup, i mlađim bi generacijama bilo lakše preuzeti znanje i iskustvo starijih te nastaviti živjeti od tog rada.

Anketa o interesu

Anketa je trebala poslužiti za procjenu interesa i planiranje županijskih i lokalnih proračunskih sredstava, ali i potrebnih količina certificiranih sadnica radi pravodobnog planiranja njihove rezervacije u rasadnicima te opsega strojne pripreme tla. Od zainteresiranih su se tražili podaci o planiranim površinama, broju sadnica, stanju i pravnom statusu zemljišta, dostupnosti vode te spremnosti za ulaganje. Mogli su navesti trebaju li edukaciju o podizanju i održavanju nasada, savjetodavnu podršku agronoma na terenu, pomoć pri prijavama ili povezivanje s otkupljivačima. Iskaz interesa bio je predviđen i za fizičke osobe koje još nisu upisane u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava, ali to planiraju učiniti prije prijave na javni poziv.

U obrascu je naglašeno da ispunjavanje ankete ne predstavlja prijavu na javni poziv, odobrenje potpore ni rezervaciju sadnica te ne stvara pravo na financiranje. Među planiranim uvjetima navedeni su korištenje isključivo certificiranih sadnica i održavanje nasada najmanje deset godina od isplate potpore. Potpora bi se isplaćivala kao povrat troškova nakon sadnje i dostave dokumentacije, uključujući račune, geotagirane fotografije prije i nakon sadnje te prijavu kulture u ARKOD.