Vukšićani u borbi protiv vjetrenjača: 'Ovo je katastrofa, to je ljudima odmah nad glavama...'

Mještani Vukšića kod Benkovca protive se gradnji vjetroelektrane sa 17 vjetrenjača svega nekoliko stotina metara od prvih kuća, a u ponedjeljak je Mjesni odbor Vukšić organizirao i potpisivanje peticije protiv ovog projekta.

Gradnja vjetroelektrane predviđena je Prostornim planom Zadarske županije, a implementirana je u Prostorni plan Grada Benkovca, koji je do petka, 12. siječnja, bio na javnoj raspravi. Iz navedenih dokumenata vidljivo je da se vjetroelektrana planira na području od novoizgrađenog Društvenog doma Vukšić pa sve do autoceste u smjeru mjesta Kolarina, a gradski vijećnik Frane Tokić ističe da je vjetroelektrana zamišljena preblizu kućama mještana.

Negativni efekti

– Zona je otprilike udaljena od kuća 300, 400 metara, a na nekim predjelima i manje od toga. Ovo je katastrofa, to je ljudima odmah nad glavama. Gradska će uprava sigurno tvrditi da se oni samo usklađuju s Prostornim planom Županije, ali mene zanima zašto naša jedinica lokalne samouprave nije dala prigovor na taj županijski Prostorni plan, govori Tokić.

Naime, u državama EU minimalna udaljenost vjetroelektrana od najbližih kuća varira u pravilu od 500 do 1.000 metara, a neke studije kao optimalnu udaljenost navode udaljenost između tisuću i 1.200 metara. Primjera radi, u Danskoj minimalna udaljenost vjetrenjača od naselja mora biti četiri puta veća od visine vjetroagregata (dakle 1.000 metara u slučaju vjetrenjača visokih 250 metara, poput onih najavljenih u Vukšiću), u Francuskoj je minimalna udaljenost 700 metara, a u dijelovima Njemačke je čak 10 puta veća od visine vjetrenjače (2,5 kilometra). U Poljskoj od lani minimalna udaljenost od kuća iznosi 700 metara, a prije toga i oni su zahtijevali da se vjetrenjače od naselja udalje deset puta više negoli su visoke.

Naime, osim buke i ostalih negativnih efekata koje vjetrenjače imaju na prirodu i čovjeka, one zbog svoje visine značajno mijenjaju i vizuru naselja, a mještani ostaju bez zemljišta koje bi pojedinci mogli zakupiti i koristiti za ispašu i poljoprivredu.

– Mi kao građani od vjetroelektrana nemamo koristi, svi jednako plaćamo naknadu za obnovljive izvore energije kroz svaki račun koji primimo od HEP-a. U doba kada sam ja imao uvid u račune, lokalna samouprava dobivala je 0,01 lipu po KWh. Za vjetropark Bruška, koja ima 16 vjetrenjača, taj se iznos kretao u rasponu od 15 do maksimalno 25, 30 tisuća kuna mjesečno, upozorava Tokić.

Ocjena prihvatljivosti

U prostornom planu Zadarske županije vjetroelektrana u Vukšiću, snage 122 MW, prvi se put pojavljuje u lipnju 2022. godine, a u veljači 2023. godine tvrtka SE Bili Brig d.o.o. od Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja podnosi zahtjev za provedbu postupka prethodne ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu.

– Zahvatom se planira izgradnja vjetroelektrane Vukšić. Planirani zahvat obuhvaća postavljanje 17 vjetroagregata. Promjer rotora će biti do 172 metra, dok će ukupna visina vjetroagregata biti do 250 m. Također, zahvatom se planira izgradnja glavne servisne ceste duljine oko pet kilometara te interne ceste koja će povezivati vjetroagregate, stoji u Rješenju Ministarstva, u kojem se ističe da je za projekt obavezno izraditi Glavnu ocjenu prihvatljivosti za ekološku mrežu, jer se ne može isključiti mogućnost značajnih negativnih utjecaja na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže.

Prema dostupnim podacima, vlasnici tvrtke SE Bili Brig d.o.o. su Ante Merčep i Marko Udiljak, a tvrtka je registrirana na adresi Nova ves 40 u Zagrebu. Na istoj adresi bile su registrirane i tvrtke SE Kolarina i SE Raštević, koje su 2019. godine Ministarstvu podnijele zahtjev za provedbu postupka ocjene i potrebne procjene utjecaja na okoliš sunčane elektrane Raštević, snage 41 MW. Trenutni vlasnik spomenute SE Raštević, kao i SE Kolarina je mađarska firma ENLIGHT EU ENERGIES.

Ta izraelska tvrtka registrirana u Budimpešti u vlasništvu ima tvrtku Aureus Solis d.o.o., koja je također 2019. godine bila registrirana na istoj adresi, Nova ves 40. Vidljivo je to iz rješenja Ministarstva koje se odnosi na SE Benkovac. Projekte za SE Benkovac (60 megavata), SE Raštević (41 megavat) i SE Kolarina (38 megavata) ENLIGHT EU ENERGIES preuzima 2022. godine.

Benkovački vijećnik Frane Tokić (DP)

Energetska odobrenja

Hrvatska je još 2021. godine razradila Program državnih potpora za sustav poticanja proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i visokoučinkovitih kogeneracija tržišnom premijom za razdoblje 2021.-2023., koji je vrijedan 783 milijuna eura i koji je odobrila Europska komisija.

Udruženje Obnovljivi izvori energije Hrvatske (OIEH) krajem prošle godine uputilo je dopise Ministru gospodarstva i vršitelju dužnosti direktora HROTE-a Darjanu Budimiru, u kojima upozorava na potrebu hitnog provođenja javnog natječaja za dodjelu tržišne premije za proizvođače energije iz obnovljivih izvora.

Sredstva za isplatu tržišne premije HROTE prikuplja iz naknade za poticanje obnovljivih izvora energije koju plaćaju svi potrošači električne energije. Iznos od 783 milijuna eura namijenjenih za proizvođače energije iz obnovljivih izvora na čekanju je do raspisivanja natječaja. Prema pisanju Nacionala, provedba Zakona o tržištu električne energije, odnosno njegova neprovedba ide na ruku onim tvrtkama koje započnu projekte, dobiju energetsko odobrenje, a u stvarnosti nemaju namjeru dovršiti projekt ili uopće nemaju osigurano investiranje, već ga takvog preprodaju drugim tvrtkama. Na ovaj su način tvrtke poput Croatian Green Energy, čiji su vlasnici također Merčep i Udiljak, prve došle do energetskih odobrenja i projekata bez uložene kune, a nisu ih trebali dobiti, jer nisu imali osigurana sredstva za njihovu realizaciju. Naime, s obzirom na to da natječaja za nove projekte nema, napola pripremljenim projektima raste cijena jer oni popunjavaju prazan prostor.