Vjetar u jedra boljoj valorizaciji i promociji maritimne baštine Preka

U galeriji Pučkog otvorenog učilišta (POU) Dom na žalu otvorena je izložba »Maritimna baština Preka« u sklopu koje su posjetitelji mogli poslušati i predavanje na istu temu. Ovo je prva ovoljetna izložba koju su organizirali TZ Preka, Općina Preko i POU Dom na žalu, a bit će otvorena do 20. srpnja.

Moderatorica izložbe bila je Andrina Lulić, a sve prisutne je pozdravio Ivan Košta, direktor Turističke zajednice Općine Preko te u uvodnoj riječi izjavio kako su u prošloj godini pripremili i aplicirali ovaj projekt na natječaj putem LAGUR-a Plodovi mora prema Mjeri 2, ulaganje u valorizaciju i promociju ribarske i maritimne baštine, a sve je financirano iz Operativnog fonda za pomorstvo i ribarstvo EU.

Neraskidiv dio povijesti

– Ukupna vrijednost projekta je 492.832,27 Kn (oko 65.000 eura sa 100% prihvatljivih troškova) koje se moralo financirati i provesti u razdoblju 2023. godine. Naziv našeg projekta je »Kulturno-povijesne staze i valorizacija maritimne baštine na području TZO-a Preko« te je na neki način nastavak na dosadašnje projekte valorizacije kulturno-povijesne baštine kroz interpretacijske staze i mjesta od kulturno-povijesnog značaja.

Kroz projekt se radi izrada stručnih opisa kulturnog krajolika i povijesne interpretacije kroz 12 interpretacijskih tabli, a tu su i stručni prijevodi na strane jezike, nabavka razne opreme kao što su zaštitne plutajuće ograde, table te predavanje i izložba o maritimnoj baštini.

To je upravo ovo predavanje i izložba u suradnji s kustosicom betinskog Muzeja drvene brodogradnje, Katom Šikić Čubrić, kazao je Košta te dodao kako je u projekt od početka bilo uključeno više stručnjaka različitih područja.

Posebno je spomenuti zaslugu Martine Dubolnić Glavan te njenog kolege arheologa i povijesničara Damira Martinova koji su ih, kaže Košta, potaknuli da u sklopu ovog projekta naprave aerofotogrametrijsko i LIDAR snimanje geografskog područja nakon kojega ide stručna arheološka obrada i interpretacija rezultata te, naravno i izrada baze podataka s podacima o nalazištima.

– Ova tehnika omogućuje detaljno istraživanje šireg područja i od neprocjenjive je važnosti tj. preduvjet za daljnja istraživanja. Konkretno, što se tiče maritimne baštine Preka koje je najzastupljenije u predavanju i izložbi, želio bih istaknuti kako smatram da do sada naša povijesna maritimna baština nije dovoljno valorizirana ni putem pisane riječi i interpretacije iste mlađim naraštajima, a ni kroz turizam.

Ovu baštinu smatram jako vrijednim neraskidivim dijelom naše povijesti i sadašnjosti i svakako ju svi trebamo više interpretirati i vrednovati. Činjenica da je samo Preko u jednom vremenu, dugom 50-tak godina na prijelazu iz 19-tog u 20. stoljeće, imalo oko 200 brodova koji su se svakodnevno koristili, govori nam o iznimnoj maritimnoj baštini.

Bez obzira što se brodovi u Preku nisu gradili već su se nabavljali najviše s Murtera i iz Trogira, ta činjenica ne umanjuje vrijednost njegove maritimne povijesti već istraživanje i interpretaciju ovog područja čini još zanimljivijom, naglasio je Košta te potom otvorio izložbu.

Dorkinove makete

Makete gajeta izradio je Mojmir Dorkin iz Preka i, kako saznajemo u razgovoru s njim, to mu je hobi.

– Brodove izrađujem od punoga drva, najviše od jelovine, smreke. Ta drva dubem, delam, onda ih lipim furnirom i radim sve ove urne, mašteli i tako… Sve ove makete su stare priješke gajete, imam i loger to je jedan jedrenjak, ja sam mu dao ime Bakar jer je to prvi školski brod u Dalmaciji.

Sve skupa imam 25 izrađenih brodova, ima i jednog tunolovca dva metra s dva s mrežom sa svim artima, svitlima i mnogim drugim detaljima. Tunolovac sam radio dvi i po godine, a za jednu gajetu triba misec i po dana. To je bio jedan komad drva što se stavi ispod bačve i onda ga ja lipo nacrtam, dimenzije širinu, visinu, dubinu i onda ga radim, pojasno nam je Dorkin.

Autorice izložbe »Maritimna baština Preka« su Kate Šikić Čubrić i Sandra Barešin iz Muzeja betinske drvene brodogradnje, a za odabir fotografija zaslužna je Mirela Bilić.

Kate Šikić Čubrić u predavanju je dala uvid u geografske, povijesne i životne okolnosti koje su učinile mjesto Preko polazišnom točkom brojnih generacija težaka koji su svakodnevno odlazili na svoje prekomorske posjede.

– Priješki posjed bio je opsežan, a proporcionalna tome bila je i flota u priješkoj vali. Gajete, leuti, bracere i kaići najčešći su bili tipovi brodova na Ugljanu i nezamjenjivo prijevozno sredstvo. Gajeta kojom su se služili Prečani bila je široka i stabilna, tradicionalno pokretna na četiri vesla i latinsko idro.

Uz latinsko, neki su plovili i na oglavno jedro – trevu. Svakodnevno su Priječani brodovima odlazili u svoja polja. Za ribarenje su ih koristili tek usput, a ulov su koristili za vlastitu prehranu, istaknula je Šikić Čubrić.

Izložba donosi i priču o Cicibeli, nekadašnjoj Danici, najpoznatijoj priješkoj glajeti koja je danas dijelom muzeja na otvorenom, Muzeja betinske drvene brodogradnje. Osobito važan dio priješke povijesti usko vezane uz brod onaj je o priješkim lavandijerama.

Stručni suradnik izložbe je Davor Klarin, a fotografije je odabrala Mirela Bilić, a za izvore fotografija navode se: Davor Klarin, POU Dom na žalu, Narodni muzej Zadar, Senko Sorić i ugljan.org.