Četvrtak, 2. svibnja 2024

Weather icon

Vrijeme danas

17 C°

STARIGRADSKI ZAVIČAJ

Učenici oživjeli narodne nošnje i osmislili "turističke" kišobrane

Autor: Iva Bucić

05.07.2023. 17:36
Učenici oživjeli narodne nošnje i osmislili

Foto: OŠ Starigrad



U protekloj školskoj godini učenici Osnovne škole Starigrad uložili su posebnu pažnju u istraživanje, očuvanje i promociju svoje zavičajne baštine. Uz pomoć poznate dizajnerice Ivane Jurić oživjeli su starigradske narodne nošnje i samostalno osmislili kišobrane ukrašene motivima Starigrada i Paklenice, a uz to su i uspostavili uspješnu suradnju s učenicima iz Grčke i Poljske u projektu nazvanom »Đir po mistu«, u sklopu kojega su europske kolege upoznali su s kulturnim, tradicijskim i prirodnim ljepotama starigradskog kraja.


Motivi Paklenice


– Svjesna sam da djeca sve više vremena provode pred ekranima, pa ih na nastavi želim zainteresirati za neke druge aktivnosti kroz koje mogu otkriti nove vještine, raditi na poboljšanju i razvijanju motorike, razvijati kreativnost te na svoj originalan način predstaviti naše mjesto, kazala je učiteljica Marina Čavić, koja je voditeljica projekata Kišobrani i Starigradska narodna nošnja.


Ona ističe da u projekte uvijek nastoji uključiti učenike koji pokazuju interes ili sklonosti određenoj temi, a dodatna prednost ovakvih projekata je to što u konačnici učenici osmisle gotov proizvod koji je sasvim upotrebljiv u turističke svrhe. Primjerice, kišobrani ukrašeni motivima Starigrada svakodnevno diljem svijeta mogu promovirati hrvatske ljepote, a do sada su naišli na mahom pozitivne kritike.




Ideja o kišobranima koje krase zavičajni motivi inspirirani strmim obroncima NP-a Paklenica rodila se zahvaljujući jednom književnom tekstu iz čitanke četvrtog razreda.


– Vizuale za kišobrane osmislili su učenici od petog do osmog razreda koji sudjeluju na izvannastavnoj aktivnosti likovne kulture pod vodstvom nastavnika Dina Suraća, objašnjava Čavić te dodaje kako je, osim što su morali istražiti i prezentirati zavičajnu baštinu, učenike ovaj projekt potaknuo na istraživanje prirodnih, biljnih i životinjskih specifičnosti NP-a Paklenica, kao i na razvijanje kreativnosti i interesa za likovno izražavanje.


Čavić se nada da će, ako to okolnosti dopuste, s učenicima i dogodine nastaviti s izradom suvenira i proširiti projekt i izvan granica općine. To, doduše, najvećim dijelom ovisi o financijama. Projekt je, naime, realiziran prvenstveno u suradnji s NP-om Paklenica, a dijelom je financiran i sredstvima Zadarske županije.


Interpretacija nošnje


Osim predstavljanja prirodnih ljepota, učenici su se pozabavili i kulturnom baštinom svoga rodnog kraja. Ideja o šivanju interpretacije muške i ženske starigradske narodne nošnje nastala je davno, no na realizaciju je trebalo pričekati zbog zahtjevne izrade, kao i zbog nedostatka financijskih sredstava.


– Projekt šivanja narodne nošnje višegodišnji je projekt i glavni nam je cilj bio sašiti mušku i žensku nošnju koja učenicima i učiteljima škole može poslužiti na njihovim čestim predstavljanjima na raznim smotrama i natjecanjima, kazala je Čavić te istaknula kako se radi o interpretaciji narodne nošnje. Naime, izvorne nošnje izrađivane su ručno i na tkalačkim stanovima, pa je iznimno izazovno sašiti kopiju originalne nošnje.


Stoga se Čavić odvažila i pokrenula šivanje interpretirane stilizacije nošnji prema predmetima i fotografijama koje je školi ustupio Etnološki odjel Narodnog muzeja Zadar.


– Nošnje su šivane, a jedini ručno rađen dio ženske nošnje je vezeni cvijet na marami koji nam je izvezla baka naših učenika, Ljiljana Krapić. Vezene dijelove muške nošnje je izradila Spomenka Dadić, koja je i sašila mušku nošnju, a žensku nošnju sašila je i školi donirala bivša učenica OŠ Starigrad, a danas poznata hrvatska dizajnerica Ivana Jurić, istaknula je Čavić otkrila kako je za sljedeću školsku godinu u planu napisati brošuru u kojoj će biti opisane tradicionalna muška i ženska narodna nošnja na hrvatskom, engleskom i njemačkom jeziku.


Narodne nošnje bit će izložene na hodniku nove školske zgrade za čiju izgradnju je već pripremljena potrebna dokumentacija i očekuje se raspisivanje natječaja za dodjelu sredstava iz Nacionalnog plana opravka i otpornosti.


Đir po mistu


Osim narodne nošnje i kreativnih kišobrana, đaci su se protekle školske godine bavili i projektom koji nosi naziv »Đir po mistu«, u sklopu kojeg su učenici od 5. do 8. razreda svojim europskim kolegama predstavili svoje mjesto i kulturne, tradicijske i prirodne ljepote. O njima se, kako kaže Čavić, možda ne govori često, ali nas svakako čine jako ponosnima.


– Rezultat cjelogodišnjeg rada su digitalne prezentacije, tiskani i digitalni kalendari za 2023. godinu, brošura i audioknjige na tri jezika o mjestu stanovanja i tradiciji podvelebitskog kraja, koja obuhvaća i povijesne činjenice od 13. stoljeća pa sve do danas, istaknula je Luca Knežević, nastavnica njemačkog jezika, objasniviš kako je, osim učenja o kulturnim bogatstvima, cilj projekta bio i potaknuti učenike na istraživanje vlastitog mjesta te uviđanje važnosti očuvanja njegove ljepota. Uz to su dobili priliku i sami postati dio jedne zanimljive priče.


Projekt Đir po mistu starigradske je školarce spojio s kolegama iz Europe, pa su se u ovaj međunarodni eTwinning projekt uključile škole Kremasti iz Rodosa u Grčkoj i Publiczna szkola Podstawowa iz Poljske. Svi su oni na jednak način predstavili svoja mjesta, a naglasak je pritom bio na učenju o bogatoj kulturnoj i povijesnoj baštini i tradiciji.


Knežević ističe da su i nastavnici i učenici u zajedničkom radu naučili nevjerojatno mnogo o digitalnim mogućnostima i alatima.


– Nastavnica informatike Marina Marić, koja je ujedno i voditeljica ovog projekta, bila je stalna podrška i učenicima i učiteljima u poboljšavanju digitalnih vještina, strpljivo im objašnjavajući sve prednosti takvoga načina rada i vodeći ih korak po korak, sve dok konačan materijal nije bio ništa manje nego savršen, naglasila je Knežević koja je kao nastavnica njemačkog veliki trud uložila u povezivanje nastavnika iz različitih škola, s obzirom na to da se uglavnom sva komunikacija odvijala na njemačkom jeziku.


Sve napore školaraca da od zaborava sačuvaju zavičajnu baštinu podržali su Općina Starigrad, Turistička zajednica Općine Starigrad i NP Paklenica, a projekte je financirala i Zadarska županija.


Dok god budu imali nužnu podršku lokalnih institucija, učenici OŠ Starigrad nastavit će s predanim radom na očuvanju i promociji svoje zavičajne baštine.