U Županiji znatno smanjeno odvojeno sakupljanje otpada

Nakon što je bila pohvaljena i u nacionalnom Izvješću o komunalnom otpadu za 2022. godinu koje na godišnjoj razini objavljuje Ministarstvo održivog razvoja, o tome da se našla među nekoliko županija u kojima je zabilježen najveći porast stope odvojenog sakupljanja u usporedbi s 2021. godinom, i to s 10 na 17 posto, stopa odvojenog sakupljanja otpada u Zadarskoj županiji ponovno se strmoglavila u 2023. Ova stopa pala je na samo 11,6 posto, stoji u Izvješću Zadarske županije o provedbi plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za 2023. godinu i objedinjenih izvješća jedinica lokalne samouprave Zadarske županije za 2023.

U ovom se izvještaju navodi kako je u Zadarskoj županiji u 2023. godini ukupno sakupljeno 86.517,5 tona komunalnog otpada u sklopu javne usluge. Od ukupne količine prikupljeno je 76.460,8 tona miješanog komunalnog otpada, po stanovniku prikupi se čak 538,9 kg komunalnog otpada, a stopa odvojenog sakupljanja iznosi 11,6 posto.

Po stanovniku 511,9 kg otpada godišnje

Na području grada Zadra je u istom razdoblju ukupno sakupljeno 36.565,6 tona komunalnog otpada, po stanovniku to iznosi 511,9 kg, no u Izvješću navedenu stopu odvojenog sakupljanja od 10,3 posto osporio je direktor Čistoće Zadar Ivan John Krstičević.

– Podaci koji su objavljeni u Izvještaju Županije nisu točni te smo ih, kada ste nas upoznali da je ovo izvješće objavljeno, upozorili kako ovi podaci nisu točni te će se ispraviti. Kad uspoređujemo brojke Čistoće koje smo poslali u bazu i ono što je objavljeno, nedostaju određene količine odvojeno prikupljenog otpada. Ova brojka o odvojeno prikupljenom otpadu je kudikamo bolja i to će se vidjeti u ispravljenom Izvještaju. Nešto slično s javno objavljenim brojkama otpada dogodilo nam se i lani. Što se tiče odvojenog prikupljanja otpada, u odnosu na prijašnje godine primjetno je da ide sve nabolje. Profunkcionirat će i kompostana u CGO-u Biljanima Donjim pa će i to povećati brojke o odvojenom prikupljanju, kaže Krstičević i dodaje kako Čistoći treba i sortirnica gdje će sav odvojeno prikupljeni otpad sortirati, pa će sve biti kudikamo bolje.

Prema podacima iz Izvješća, od šest gradova u županiji najbolje rezultate u odvajanju otpada ima grad Biograd u kojem na godišnju količinu od 796,5 kg po stanovniku stopa odvojenog sakupljanja iznosi 28,5 posto, slijedi grad Pag sa stopom od 22,9 posto, a najgori od gradova je Obrovac sa stopom odvojenog sakupljanja od 4,8 posto.

Od općina daleko najbolji je Vir sa stopom odvojenog sakupljanja od 32,4 posto, općina Tkon ima stopu od 20,8 posto, a slijede općine Stankovci s 19,9 posto i Pakoštane s 19,1 posto. Među općinama najgore su Sali i Polača sa stopom odvojenog sakupljanja od 0,00 posto, a samo neznatno bolji su Bibinje sa stopom od 0,2 posto i Kukljica s 0,9 posto.

Da na području općine Sali imaju velike probleme s cijelim procesom odvojenog prikupljanja otpada, potvrdio nam je Ivo Juranov, direktor općinske komunalne tvrtke Mulić, koji je rekao kako nisu bili u tehničkim mogućnostima da ranije krenu s odvajanjem otpada.

Kupili signal od Elona Muska

– U procesu smo transformacije prikupljanja otpada na Dugom otoku koja se treba završiti do kraja godine i onda će rezultati odvajanja otpada biti znatno bolji nego su bili do sada. Nismo imali prostor gdje bismo mogli odvojeni otpad privremeno skladištiti prije nego se odveze na kopno. Otegotna su nam okolnost strahoviti troškovi transporta otpada s otoka na kopno. U razdoblju izvan sezone se zbog malog broja stanovnika ne prikupi dovoljna količina otpada za najam kamiona, budući da bi najam kamiona koji bi bio poluprazan bio ekonomski neisplativ, pojašnjava Juranov i dodaje kako je ono što drži vodu da se na Dugom otoku privremeno prikupi ovaj odvojeno prikupljeni otpad, dok se ne prikupi količina koju je ekonomski isplativo prevesti na kopno.

– Mi smo takve vrste otpada prikupljali na određenom mjestu, no ono nije bilo ograđeno ni pod videonadzorom niti je imalo priključak na struju, pa su nepoznati počinitelji s tog mjesta sustavno krali one vrste otpada koje su utržive, metal, staklo… Na planiranoj lokaciji za privremeno skladištenje ovih vrsta otpada nismo imali tehničke uvjete. Morali smo napraviti pripreme tog cijelog procesa koje su gotove te možemo do kraja godine imati rezultate razvrstavanja otpada. Bilo je puno problema koje je trebalo riješiti da bi mogao zaživjeti taj komunalni centar na mjestu koje je u stvarnosti livada na kojoj smo pripremili prostor gdje ćemo privremeno skladištiti odvojeno prikupljeni otpad. Ovo mjesto smo fizički ogradili, a budući da je na pustopoljini trebalo ga je staviti pod videonadzor, zbog čega je tamo trebalo dovesti struju pa smo postavili mini solarnu elektranu. Na tom dijelu otoka nema signala za mobilne uređaje, tako da smo kupili signal od tvrtke Elona Muska koja ima satelit, ističe direktor Mulića te ističe kako je provesti ovaj projekt u zadnjih godinu i pol do dvije bila gotovo nemoguća misija, ali će se rezultati vrlo brzo pokazati te će, kako vjeruje, dovesti do toga da imaju najbolje rezultate u odvojenom prikupljanju otpada u županiji.

Tek na 14. mjestu u Hrvatskoj

Budući da Izvješće za 2023. još nije objavljeno, iz nacionalnog Izvješća o komunalnom otpadu za 2022. godinu može se vidjeti kako se građani Zadarske županije ne mogu nazvati osviještenim po pitanju odvojenog prikupljanja otpada, a po tom pitanju nisu ih očigledno dovoljno animirale ni lokalne komunalne tvrtke.

Zadarska županija, i to u godini u kojoj je stopa odvajanja skočila na 17 posto, bila je tek 14. u Hrvatskoj od 21 županije. Popis županija s najvećom stopom odvojenog sakupljanja predvode Međimurska s 53 posto, Koprivničko-križevačka s 48 posto i Varaždinska sa stopom od 39 posto.