U Zadru i okolici niču ilegalna odlagališta starih automobila. Jedno i u Parku prirode Velebit: 'Možda smo bili uspavani'

Zbrinjavanje otpada posljednjih je mjeseci postalo jedna od gorućih tema u Hrvatskoj. Slučaj Gospića otvorio je brojna pitanja – gdje sve otpad završava, tko ga nadzire i što se događa kada sustav zakaže. I dok je brojnima on problem – nekima je otpad prilika za zaradu. Kao što je to slučaj u više naselja u okolici Zadra. Osim slučaja Benkovac, gdje se ilegalno odlagao otpad na području starog kamenoloma, ekipa Poziva Dnevnika Nove TV na vidjelo je iznijela još jedan problem s nelegalnim odlaganjem otpada.

Ekološka katstrofa

Automobili i otpad u dvorištu, prolazima, čak i na krovu – godinama gledaju kako odlagalište raste. Nesnosan smrad ljeti, glodavci i razni gmizavci susjedima su dio svakodnevice. A onda je jednom sve planulo.

“Tu je bio požar. Kuća je bila puna dima. Da ja nisam došla na vrijeme, on bi se ugušio, ispričala je ekipi Poziva Biljana iz Zadra. U pomoć su zvali i gradske komunalne redare. No, oni su se pokazali nemoćnima, jer, je riječ o privatnoj parceli.

” Ukoliko vlasnik u određenom ne ukloni, grad Zadar će ukloniti sporna vozila o trošku vlasnika. Mi ćemo reagirati što prije”, rekao je Hrvoje Marić, pročelnik Upravnog odjela za komunalne djelatnosti i zaštitu okoliša Grada Zadra.

Hrvoje Marić

No mještanima je dosta slušanja rješenja koja ostaju na papiru. Jer problem je i dalje pred njihovim vratima. Ekipa Poziva pokušala je i doći do vlasnika auto otpada – nije im se javio on, ali brat je.

“Tamo su automobili u vlasništvu mog brata. Zato ljudi grade kuću na nekom mjestu gdje neće takvog susjeda imati. Zato ljudi kupuju stan, prije kupnje stana pitaju tko tu živi, kakvi ljudi”, rekao je Mario Mešić, brat vlasnika auto otpada.

Privatna zemlja

“Automobili su na privatnom zemljištu. Kao što je onaj otpad u Lici stavljen na privatno zemljište, čovjek dobiva novac. Tamo su auti na vlasništvu mog brata. Na njegovom vlasništvu. Na djedovini. I sad vi meni solite pamet s nekim pitanjima”, dodao je.

Za susjede, međutim, pravdanje privatnim vlasništvom nije odgovor na smrad, otpad i strah od novog požara. Zadarski vatrogasci ispričali su da su u naselju Smoković, šest kilometara od Zadra, česti požari otvorenih prostora – zbog materijala na vozilima može doći i do eksplozija, a intervencije znaju biti zahtjevne. Tamo je ekipa Poziva na više lokacija snimila auto otpad. Vlasnik jednog govori da, unatoč ploči na ulazu, nije riječ o otpadu, već da ima servis. Na drugoj lokaciji su automobili tu navodno od još 1991. godine. Mještanin je rekao da pripadaju njegovom ocu.

U selu do – iste scene. Vlasnik se na društvenim mrežama predstavlja kao prodavač autodijelova, a na upit Poziva – odgovorio je vrijeđanjem.

“Recite tome, recite tome tko vas je poslao tu, da mu je*em mrtvu mater, da mu je*em djecu u grobu, da mu je*em sve u rikverc, osam kolina nazad, eto. Ne prodajem auta, drogu prodajem. Znači, ja jedini imam sad tu 20 auta i to je to”, rekao je u telefonskom razgovoru Dino Mitrović.

Stvarna brojka, koju je izbrojila ekipa Poziva, je ipak bliža nekih 130 vozila, a Mitrović je ubrzo promijenio pristup: “Dobro. Bit će maknuto. Pa evo kroz, čim malo ovo osuši sad”, rekao je.

Zagađeni Park prirode

S očitim problemom u općini upoznat je i načelnik općine Zemunik Donji.

“To je stvarno jedan dosta velik i složen problem. Nemogućnost dokazivanja koji je stvarni vlasnik toga otpada je ono što nas tu sprječava u nekim našim postupcima. Možda smo u nekim trenutcima malo bili, kako bi rekao, svi skupa uspavani”, priznao je načelnik Općine Zemunik Donji Ivica Šarić.

Načelnik Općine Zemunik Donji

Iz Županije su poručili da su “svjesni tog problema” i da imaju proračunska sredstva kojima sufinanciraju jedinice lokalne samouprave kod sanacije tih lokacija.

Vlasnik auto otpada u Poličniku Ante Marinović novinarima je prvo zabranio fotografiranje, a onda objasnio i svoje navodne razloge: “Imam nalaze od doktora da ja tu nalazim sebe, jer imam problema zdravstvenih, imam u nalazima da se ja tu osjećam najbolje u starim automobilima”.

Eko udruge ključni problem vide u međuinstitucijskom loptanju i prenošenju odgovornosti, a u međuvremenu je skladište olupina lokalnog automehaničara niknulo i nedaleko od rijeke Zrmanje, u samom Parku prirode.

Supruga automehaničara u Muškovcima i sama kaže da nije u redu. “Nije okej zato što je to Park prirode. Daleko je to, ne može to do Zrmanje doći. To je zemlja. Zemlja upije sve”.

Mišljenje stručnjaka

“Država se baš ne brine za te automobile koji izlaze iz voznog parka. Godišnje iz voznog parka Hrvatske izlazi 60 tisuća automobila ili da prevedemo, otprilike 60 tisuća tona nekakve sirovine koja ne završava na mjestu gdje bi trebala”, rekao je Krunoslav Ormuž, sudski vještak za promet.

“Sve te tekućine koje završavaju na tim otpadima, u tim vozilima se ne zbrinjavaju na propisan način i vrlo često se završavaju u tlu. Cvjeta siva ekonomija gdje imate jedan cijeli svemir ljudi koji se bavi prodajom rabljenih dijelova, vrlo upitne kvalitete, vrlo često se prodaju motori koji nisu neka sreća”, dodao je.

Smatra da bi država trebala penalizirati neodgovorne vlasnike koje svoje automobile nisu trajno odjavili, odnosno predali na adekvatno zbrinjavalište i dobili potvrdu i tada ga adekvatno odjavili.

Mirko Budiša, zamjenik direktora Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, rekao je o ovoj temi kako ovakvo odlaganje nije moguće bez dozvole za gospodarenje sa otpadom – a sumnja da je u ovakvim uvjetima mogu dobiti. Točnih podataka o broju ovakvih odlagališta u Hrvatskoj nema.

“Lokacije su često nedostupne, ali sigurno da se radi o stotinama takvih lokacija i na neki način ih treba sanirati jer su velika ugroza za okoliša i za zdravlje ljudi”, rekao je Budiša. Spomenuo je i kazne.

Sankcije i izmjene Zakona

“Postoji više razina kazni. Ako govorimo o neadekvatnom gospodarenju otpadom, one mogu biti otprilike od 1300 do 13.000 i više eura”, rekao je. Odgovorne institucije su, kaže, komunalno redarstvo, DIRH i kazneno-pravna tijela, ako se sumnja u kaznenu odgovornost. Istaknuo je da je Hrvatska iznad prosjeka reciklaže u Europi i objasnio kako Fond može pomoći.

“Mi plaćamo posjedniku vozila 181 euro po vozilu, ovisno o prosječnoj masi. Ako to svedemo na samo jedan automobil, to je otprilike 500 euro po automobilu”, rekao je, najavivši izmjene Zakona o gospodarenju otpadom i upravo će se taj dio zakona pooštriti u smislu da se sankcionira one koji nepravilno postupaju sa otpadom.  Naglasio je da DIRH putem inspekcijskih rješenja nalaže uklanjanje takvih ilegalno odloženih automobila i naplatu od vlasnika, a ima i savjet za susjede koji su u problemima.

“Kada je nešto otpad, svatko – bilo da se radi o fizičkoj osobi ili pravnoj osobi, mora posjedovati dozvolu za gospodarenje otpadom. Postoje i tri razine prijave. Prvo preko komunalnog redara, gdje bi jedinica lokalne uprave ili samouprave trebala reagirati. Imamo i Državni inspektorat. Ako se sumnja na teža kaznena djela, postoje kazneno pravne ustanove koje onda postupaju na taj način”, zaključio je Budiša.