U Golubiću upozorili: Odnosi Hrvatske i Srbije najgori su od devedesetih

Odnosi Hrvatske i Srbije danas su najgori od završetka ratnih sukoba devedesetih godina, ali svakodnevni život Hrvata i Srba u višenacionalnim sredinama i dalje je mnogo bolji nego što bi se moglo zaključiti iz sve oštrije političke retorike. Jedna je to od glavnih poruka 19. međunarodnog znanstvenog skupa „Hrvatsko-srpski odnosi“, koji je danas otvoren u obrovačkom Golubiću.

Plenarni dio skupa podijeljen je na dva panela – „Hrvatsko-srpski odnosi – povijesna gledišta“ te „Turistički potencijali bukovačkog kraja i južne Like kao element održivog razvoja“. Predstavljeno je 12 znanstvenih radova, a održana je i promocija knjige profesora Darka Gavrilovića „Svetozar Pribićević i hrvatsko-srpski odnosi na prijelazu stoljeća“.

Jedan od pokretača golubićkih znanstvenih skupova, sveučilišni profesor Janko Veselinović, upozorio je da se političke napetosti između dviju država sve više udaljavaju od stvarnog života ljudi.

– Odnosi Srbije i Hrvatske najgori su nakon ratnih sukoba devedesetih. Ohrabruje činjenica da su odnosi u višenacionalnim sredinama u kojima zajedno žive Hrvati i Srbi dobri te da se ondje ne vide ozbiljnije posljedice sve oštrije nacionalističke retorike. U Golubiću smo i ove godine kako bismo poručili da se ne slažemo s anticivilizacijskom retorikom. Trebamo učiti od naroda koji su prevladali svoju ratnu prošlost i okrenuti se budućnosti, suradnji i pomirenju, istaknuo je Veselinović.

Posebno se osvrnuo na iseljavanje i zapostavljenost zadarskog zaleđa, upozorivši da bez ljudi nema ni razvoja ni života.

– Zaleđe je zapostavljeno. Neće biti čudno ako za nekoliko godina zadarskom Kalelargom budu šetali medvjedi. U povratničkim sredinama imamo napuštene škole koje bi se mogle urediti za društveni život, a umjesto toga obrasle su šibljem ili služe kao štale, rekao je Veselinović.

Darko Gavrilović, predsjednik Centra za povijest, demokraciju i pomirenje iz Novog Sada, upozorio je da se ljudi ponovno obilježavaju prema nacionalnoj pripadnosti, dok posljedice političkog poticanja podjela najviše osjećaju oni koji za prošle sukobe nisu ni na koji način odgovorni.

– Djeca ispaštaju iako nisu ni za što kriva. Srbi u Hrvatskoj dobro poznaju zluradost poruke da su „Srbi zapalili Hrvatsku“, kao što i Hrvati u Vojvodini na svojoj koži osjećaju prijetnje upućene čelnicima hrvatskih kulturno-umjetničkih društava, kazao je Gavrilović.

Goran Kaurić, član vodstva Hrvatskog nacionalnog vijeća u Srbiji, ocijenio je da se sukobi između dviju zajednica često raspiruju radi prikupljanja političkih bodova.

– Narod je u pozitivnom smislu prerastao vlast. Mladi danas žive drukčije. Nedavno mi je mala rođakinja rekla da neki ljudi govore čudnim jezikom, ali da ih sve razumije. Ispostavilo se da su Srbi. Nažalost, problemi i nerazumijevanje u Srbiji i Hrvatskoj ponovno kulminiraju. Hrvatska zajednica u Srbiji stalno je izložena stigmatiziranju i optužbama da smo ustaše, rekao je Kaurić.

Da su dijalog i rasterećenje mladih od sukoba njihovih roditelja i djedova potrebniji nego ikada, naglasio je Tomislav Vodička, tajnik Instituta za istraživanje migracija iz Zagreba.

– Teško je od djece očekivati da se okrenu budućnosti dok stariji još žive u razdoblju od 1941. do 1945. godine. Mladima ne treba pod svaku cijenu nametati naše interpretacije prošlosti. Ovakvi su skupovi, iako traju već 19 godina, možda danas potrebniji nego 2007., kada su započeli. Dijalog znanstvenika, ali i političara, nužan je, zaključio je Vodička.

Sudionicima su se u plenarnom dijelu obratili i gradonačelnik Obrovca Ante Župan, načelnik Općine Gračac Goran Đekić te Milan Vukelić, potpredsjednik Savjeta za nacionalne manjine Republike Hrvatske.

Skup organiziraju Udruga za povijest, suradnju i pomirenje iz Golubića te Centar za povijest, demokraciju i pomirenje iz Novog Sada, uz Institut za istraživanje migracija iz Zagreba kao jednog od suorganizatora.