U Benkovcu ima 3.661, a u Obrovcu 1938 više birača nego stanovnika

Neusklađeni popisi stanovništva i birača već desetljećima su problem u Hrvatskoj koji osobito do izražaja dolazi uoči parlamentarnih i lokalnih izbora. Na velike razlike ova dva popisa upozorio je javnom objavom na svojem Facebook profilu i županijski vijećnik SDP-a, Jure Zubčić, analizirajući posljednji popis stanovništva te broj upisanih birača u općinama i gradovima naše županije.

Rezultati su prilično poražavajući, posebno za grad Obrovac koji prema popisu birača ima upisanih 5.391 osoba, a istovremeno prema popisu stanovništva iz 2021. ima 3.453 stanovnika, razlika je za 18,54 posto više ljudi koji svoj glas daju na izborima od ukupnog broja onih koji tu žive.

Ništa bolja situacija nije ni u Benkovcu. Naime, broj upisanih birača u Benkovcu je 13.341, a broj stanovnika prema popisu uz 2021. je 9680.

Problem s popisom o prebivalištu

– Ne mislim da je u ovoj situaciji problem u popisu birača, već u popisu o prebivalištu. Više problema je u ovoj situaciji. Na primjer, neki otoci imaju puno više birača, prijavljenih ljudi s prebivalištem nego ljudi koji tu zaista žive. To su ljudi koji su realno željeli imati neke povlastice, poput otočne karte, a realno ne žive na otoku.

Problem Obrovca i Benkovca su osobe, većinom pripadnici srpske nacionalne manjine koji tu imaju nekakakvu nekretninu, dođu glasovati, dovoze ih autobusima ovdje na glasovanje… Ono što se pokazalo zanimljivim jest to što u Obrovcu i Benkovcu na izbore uvijek izađe otprilike isti broj birača, navodi Zubčić.

Smatra kako policija ne radi dobro svoj posao prilikom kontrole prebivališta. Prema Zakonu o prebivalištu policija mora moći utvrditi živi li netko na određenoj adresi ili je pak tu prijavljen povlastica radi.

– Mislim kako bi se ovi problemi, koji nisu od jučer, trebali riješiti do sljedećih parlamentarnih izbora, a to je i inicijativa koju ću ja predložiti nadležnom ministarstvu. Suštinski treba mijenjati zakone, odnosno jasno definirati što je prebivalište, kako se prijavljuje boravište te ljudima olakšati neke stvari. Ako je na jednoj adresi prijavljeno na primjer, 20 osoba, to bi automatski trebao biti alarm policiji koja ima ovlasti utvrđivanja prebivališta, najavio je Zubčić.

U svim županijskim organizacijama SDP-a imaju namjeru analizirati popis stanovništva i birača.

Prijedlog Zakona o izbornim jedinicama bazirao se na popis birača, a popis stanovništva je realniji, iako u tom popisu imamo maloljetne osobe koje nemaju pravo glasa. Logičnije je da popis stanovništva u odnosu na popis birača ima veće brojke, zbog maloljetnih osoba, zatim stranaca koji nemaju pravo glasa i slično, ali ne i u ovim slučajevima. Stoga ove brojke zvuče još i gore i tim više zabrinjavajuće.

Ovo bi trebao biti i dio političkog konsenzusa kako bi se pronašao način da se popisi srede i usklade, a razlike nisu svugdje s istim uzrokom. Netko tko živi u Srbiji ili Irskoj, a ima prijavljeno prebivalište u Zadru ili Obrovcu, upisan je u popis birača IX. izborne jedinice, a realno trebao je biti upisan u XI. izbornu jedinicu, onu dijaspore. Taj netko dođe ovdje na dan izbora, uredno dade svoj glas, rekao je Zubčić.

Na ovu temu osvrnuo se i zadarski sociolog Sven Marcelić.

Nadzori Općine Sali

Dino Stanin/PIXSELL

– Neusklađenost popisa stanovništva i birača realno problem je već godinama u Hrvatskoj. Situacija je jako loša i na otocima gdje imamo veći broj birača koji su tamo prijavljeni zbog otočnih iskaznica i ostalih povlastica, a ne žive u tim mjestima. Imamo hrpu ljudi s nepravilno prijavljenim prebivalištem, istaknuo je Marcelić.

Redovite kontrole MUP-a, dodaje, mogle bi popraviti situaciju.

– U općini Sali gdje izdvajaju velika sredstva za novorođenčad, prati se žive li ljudi tu zapravo ili su se prijavili na području općine isključivo zbog određenih povlastica. Ipak, takve stvari bi se mogle moći pratiti, a to je i u ingerenciji policije. Ovakve situacije bi se trebale definitivno raščistiti jer je to problem već desetljećima.

Stječe se dojam, međutim, i da se ne ni političarima to ne radi, posljedica čega je velik broj birača koji ne živi na području prijavljenog prebivališta. Prije nekog vremena u Metkoviću je na primjer, bila situacija da je u jednoj kući bilo prijavljeno 40 ljudi, što je komično, a toga ima i u drugim sredinama.

Rezultat ove neusklađenosti su ljudi koji ne žive tu, dođu na izbore, glasuju i na taj način sudjeluju u kreiranju lokalne politike, izjavio je Marcelić. A od izbora do izbora ova tema će biti aktualna, a na obzoru čini se nema volje da se jednom zauvijek uhvate u koštac u cilju rješavanja, odnosno usklađivanja popisa stanovništva i birača. Pa nama još uvijek na izborima glasaju mrtvi ljudi!