Tko su Srbi koji postavljaju pravoslavne križeve na Pagu? 'U Domovinskom ratu pružali smo organizirani otpor'

Dok na Pagu postavljaju pravoslavne križeve i prikupljaju donacije za istraživanje stratišta iz Drugoga svjetskog rata, u središtu pozornosti našli su se Dušan Bastašić, banjolučki stomatolog i predsjednik udruženja građana “Jadovno 1941.”, te njegovi javni istupi o povijesnim događajima na području Hrvatske.

Udruženje se bavi istraživanjem stradanja Srba tijekom Drugoga svjetskog rata, a poseban naglasak stavlja na kompleks logora Gospić – Jadovno – Pag. Bastašić, koji je na čelu organizacije od njezina osnutka, o toj temi govori i u medijima u Srbiji, gdje su njegovi istupi obuhvaćali i interpretacije Domovinskog rata te vojno-redarstvene operacije “Oluja”.

Drugi muškarac dolazi iz Beograda

Na videosnimci objavljenoj s Paga pojavljuju se dvojica muškaraca, od kojih je jedan Bastašić, dok je drugi, prema informacijama iz prethodne objave, iz Beograda. Obojica sudjeluju u aktivnostima vezanima uz postavljanje i obnovu pravoslavnih križeva na mjestima za koja tvrde da su povezana sa stradanjima Srba tijekom Drugoga svjetskog rata.

U snimci objašnjavaju da su križevi izloženi vremenskim uvjetima te pozivaju građane da donacijama pomognu njihovo održavanje, ali i nastavak terenskih istraživanja. Navode da su na tom području postavili deset križeva te da aktivnosti provode volonterski, uz pokrivanje vlastitih troškova.

Tko je Dušan Bastašić?

Udruženje građana “Jadovno 1941.” nevladina je i neprofitna organizacija osnovana 2010. godine sa sjedištem u Banjoj Luci. Prema podacima koje objavljuje na svojim internetskim stranicama, udruga se bavi prikupljanjem povijesne dokumentacije i istraživanjem stradanja Srba tijekom Drugoga svjetskog rata, s posebnim naglaskom na područje kompleksa logora Gospić – Jadovno – Pag.

Organizacija navodi da okuplja potomke žrtava, organizira komemoracije i terenska istraživanja te radi na obilježavanju lokacija povezanih sa stradanjima.

Na čelu udruge nalazi se Dušan Bastašić, stomatolog koji se u javnim nastupima i medijskim gostovanjima u Srbiji često bavi temom stradanja Srba na području Hrvatske tijekom Drugoga svjetskog rata.

Njegovi istupi izazivali su polemike, osobito kada je riječ o procjenama broja žrtava i tvrdnjama o otkrivanju novih mjesta stradanja. Takve navode važno je promatrati u kontekstu dostupnih povijesnih izvora i rezultata znanstvenih istraživanja, uz jasno razlikovanje dokumentiranih činjenica od procjena i izjava pojedinaca.

Govorio i o “Oluji”

Bastašić je u jednom od gostovanja na srbijanskoj televiziji RAS govorio i o početku Domovinskog rata, svojem boravku u Zagrebu te odlasku iz Hrvatske nakon vojno-redarstvene operacije “Oluja”.  Tom je prilikom ustvrdio da se u bivšoj Jugoslaviji prešućivalo stradanje Srba, a događaje iz 1945. i 1995. godine usporedio je iznoseći vlastito viđenje tih povijesnih razdoblja.

– Tada smo postupili potpuno drugačije nego 1945. godine. Ja sam bio u Zagrebu te smo se na vrijeme sklonili iz većih gradova. Ondje gdje smo bili u većini, pružili smo organizirani otpor, izjavio je Bastašić.

Govoreći o posljedicama “Oluje”, ustvrdio je da je srpsko stanovništvo raseljeno diljem svijeta zbog nesloge između Srbije, Republike Srpske i tadašnje “Republike Srpske Krajine”. Pritom je iznio vlastito tumačenje razlika između stradanja tijekom Drugoga svjetskog rata i događaja iz 1995. godine. Bastašić je 2025. godine gostovao i na televiziji Kurir, u emisiji u kojoj je sudjelovao i Dragan Vasiljković, poznatiji kao Kapetan Dragan. Tema razgovora bila je vojno-redarstvena operacija “Oluja”.