[VIDEO] Banjalučki zubar i aktivist na Pagu postavlja pravoslavne križeve i skuplja donacije: 'Tražimo jame iz NDH'

Dvojica muškaraca, jedan iz Beograda, a drugi iz Banje Luke, objavila su videosnimku s Paga na kojoj prikazuju obnovu drvenog pravoslavnog križa postavljenog iznad uvale Malin. Riječ je o obilježju koje su, kako navode, postavili u spomen na srpske žrtve iz Drugoga svjetskog rata. Ujedno su pozvali građane da financijski pomognu Udruženju građana „Jadovno 1941.”, koje se bavi istraživanjem i obilježavanjem mjesta stradanja.

Na snimci jedan od muškaraca objašnjava da su križ morali obnoviti jer su ga oštetili sol i vjetar. Poziv na donacije obrazlažu potrebom održavanja postojećih obilježja, ali i nastavkom terenskih istraživanja te postavljanjem novih križeva na lokacijama za koje smatraju da su mjesta stradanja.

– Da radimo dalje, da tražimo druge jame, postavljamo nove križeve te sve objavljujemo na našoj stranici i društvenim mrežama. Nas dvojica i još nekolicina nas sve to radimo volonterski i sami pokrivamo troškove – poručuju u videu.

Prema njihovim navodima, na tom su području već postavili deset križeva, a donacije su namijenjene njihovoj zaštiti i nastavku aktivnosti.

Tko je Dušan Bastašić i čime se bavi udruga „Jadovno 1941.”?

Udruženje građana „Jadovno 1941.” nevladina je i neprofitna organizacija registrirana u Banjoj Luci, osnovana 2010. godine. Prema informacijama objavljenima na vlastitim stranicama, udruga prikuplja dokumentaciju i istražuje stradanje Srba tijekom Drugoga svjetskog rata, osobito na području kompleksa logora Gospić – Jadovno – Pag.

Organizacija navodi da okuplja potomke žrtava, organizira komemoracije i terenska istraživanja te nastoji obilježiti lokacije na kojima su ljudi stradavali. Na čelu udruge nalazi se Dušan Bastašić, po struci stomatolog, koji se često pojavljuje u medijima u Srbiji govoreći o stradanjima Srba na području Hrvatske.

Njegovi javni istupi izazivali su kontroverze, osobito zbog iznošenja visokih procjena broja žrtava i tvrdnji o novootkrivenim mjestima stradanja. Takve tvrdnje potrebno je promatrati u kontekstu dostupnih povijesnih izvora i rezultata znanstvenih istraživanja, pri čemu je važno razlikovati dokumentirane činjenice od procjena i navoda pojedinaca.

Bastašić o Domovinskom ratu: „Pružili smo organizirani otpor”

Bastašić je u jednom od gostovanja na srbijanskoj televiziji RAS govorio i o početku Domovinskog rata, svojem boravku u Zagrebu te odlasku iz Hrvatske nakon vojno-redarstvene operacije Oluja.

Tom je prilikom ustvrdio da se u bivšoj Jugoslaviji prešućivalo stradanje Srba te usporedio događaje iz 1945. i 1995. godine.

– Tada smo postupili potpuno drugačije nego 1945. godine. Ja sam bio u Zagrebu te smo se na vrijeme sklonili iz većih gradova. Ondje gdje smo bili u većini, pružili smo organizirani otpor – izjavio je Bastašić.

Govoreći o posljedicama Oluje, ustvrdio je da je srpsko stanovništvo bilo raseljeno diljem svijeta zbog nesloge između Srbije, Republike Srpske i tadašnje Republike Srpske Krajine, ali da se nije dogodilo stradanje kakvo je, prema njegovu tumačenju, obilježilo Drugi svjetski rat.

Bastašić je 2025. godine gostovao i na televiziji Kurir u emisiji u kojoj je sudjelovao i Dragan Vasiljković, poznatiji kao kapetan Dragan, a razgovaralo se o Oluji.