RANA BERBA Vinari u Zadarskoj županiji očekuju 15.000 tona grožđa i 90.000 hektolitara vina

Najvažniji trenutak za vinogradare i vinare upravo je počeo. Berba je vrijeme susreta dviju usko povezanih struka, a budući da dobrog vina nema bez dobrog grožđa, upravo se ovih dana mjeri rezultat cjelogodišnjeg rada u vinogradu.

Berba je u vinogradima Zadarske županije već u tijeku, a prema sadašnjim pokazateljima i predviđanjima bit će vrlo dobra. Za razliku od Dalmatinske zagore i dijelova bregovite Hrvatske, priroda se na ovom području nije obrušila na urod ni mrazom ni tučom. Kiše je bilo u razdoblju kada je bila najpotrebnija pa ni suša, koja traje već dulje vrijeme, ne bi trebala znatnije naškoditi ovogodišnjoj jematvi.

Ni mraza ni tuče

– Berba je već u tijeku, a prema mojim praćenjima datumi su jednako rani kao 2024. godine, ali sada, srećom, uz normalan urod, za razliku od tadašnje loše godine. Kiše je bilo u vrlo važnom razdoblju, a tko je tijekom lipnja poduzeo mjere zaštite od pepelnice i peronospore, ima dobar i zdrav rod, premda ima i vinograda sa štetama od tih bolesti. Parametri su već dobri. Dio vinara koji proizvode pjenušce već je brao, beru se sauvignon bijeli i chardonnay, a blizu su merlot, syrah i pošip, govori Nikolina Paleka, voditeljica službe u Upravi za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva Ministarstva poljoprivrede u Zadru, poznata i iskusna enologinja te stručna savjetnica za vinarstvo.

Prema njezinim riječima, očekuje se solidna vinska godina.

– Nije bilo ni mraza ni tuče, nešto kiše ipak je palo, dok je sadašnje dulje razdoblje suše ponegdje prouzročilo ožegotine na grožđu. Međutim, navodnjavanje je već uvelike rašireno. Naša je procjena oko 15.000 tona grožđa, odnosno, prema očekivanom randmanu, oko 90.000 hektolitara vina. Dakle, bit će to solidna, ne rekordna, ali dobra godina. Nažalost, površine pod vinogradima smanjuju se u cijeloj zemlji pa tako i kod nas, kaže Paleka.

Različita tla

Poseban problem predstavljaju visoke temperature tijekom same berbe.

– Berba je po ovakvim temperaturama iznimno zahtjevna. Čak i kada se bere noću ili rano ujutro, temperature dosežu 30 stupnjeva, što svakako nije dobro, upozorava Paleka.

Iako Zadarska županija površinom nije velika, datumi početka berbe znatno se razlikuju. Na njezinu području zastupljeno je nekoliko vrsta tla, od klasične crvenice i specifičnIog tla Nadinskog blata do fliša, lesa, pržine i golog mljevenog kamena. Zbog toga se početak berbe na svega nekoliko kilometara udaljenim položajima, primjerice u Korlatu, Smilčiću i Nadinu, može razlikovati za deset i više dana.

Radoslava Bobanovića, predsjednika Udruge vinara Zadarske županije, zatekli smo u vinogradu kod Tinja, upravo u trenutku kada je refraktometrom mjerio parametre syraha.

– Iznenađujuće je da će syrah ove godine preteći merlot, koji nam je inače uvijek prvi među crnim sortama, pa u berbu krećemo već sutra. Šećer je na 100 stupnjeva Oechsla, što znači oko 22 posto šećera, pH je 3,4, a kiselina 6. To su idealni parametri za berbu. Blizu je i merlot, kao i chardonnay. Na ranije berbe već smo se naviknuli. Rod je dobar, grožđe zdravo, mimoišli su nas mraz i tuča, a nešto kiše palo je upravo kada je bilo najpotrebnije, kaže Bobanović.

Vinogradi na kamenom kršu među prvima ulaze u berbu, dok se na ostalim položajima mora pričekati.

– Nadin uvijek dolazi sedam ili više dana iza nas, a kasniji je i les u Smilčiću. Sve, naravno, ovisi i o sortama. Uglavnom, naviknuli smo se na ranije berbe, kao i na borbu sa sušom i vrućinama, uključujući visoke temperature tijekom same berbe, istaknuo je Bobanović.

Sazrijevanje

Tomislav Škaulj također obilazi vinograd u Nadinskom blatu i redovito mjeri parametre grožđa.

– Berba će i kod nas početi ranije, ali ne toliko rano kao u kršu. Prvi će biti chardonnay i nešto portugalaca. U međunarodnom projektu koji je s Gradom Benkovcem vodio prof. dr. Edi Maletić eksperimentalno smo posadili istaknute portugalske sorte, dok su u Portugalu posađene naše. Još nismo brali ni grožđe za pjenušac jer razmišljamo hoćemo li ići sa zelenom maraštinom ili nekom od portugalskih sorti. Rod je dobar i vinska će godina biti dobra, kaže Škaulj.

Kada struka i vinari govore o pjenušcima, koje se ne smije nazivati šampanjcima, količina šećera nije presudna. Kod baznih vina za proizvodnju pjenušaca udio alkohola uobičajeno je ispod deset posto, nerijetko i znatno niži, dok je osobito važna kiselina. Upravo ona stvara harmoniju okusa s mjehurićima i biserjem sekundarne fermentacije, zbog čega je za pjenušce potrebna rana berba.

U pravilu prve sazrijevaju sorte donesene iz drugih zemalja i krajeva, dok domaće tradicijske sorte, među kojima su ponajprije plavina, debit i maraština, dozrijevaju kasnije. Među najranijima su sauvignon bijeli, inače preporučljiviji za hladnije krajeve, muškat žuti i chardonnay, a vrlo brzo za njima stiže i pošip, koji se ovdje udomaćio s juga. Kod crnih sorti prvi je najčešće merlot, ali ga nerijetko sustigne syrah, odnosno shiraz.

Zdravko Žuža iz vinarije Bora u Podgradini, čiji su vinogradi u Islamu Grčkom, sauvignon bijeli već je pobrao. Za njegove se vinograde uobičajeno kaže da imaju najjužniji sauvignon i najsjeverniji pošip.

Kraljevski vinogradi

– Sauvignon bijeli već je pobran i bit će jako dobar, a druge ga sorte već sustižu, kaže Žuža.

Provjerili smo i stanje u Kraljevskim vinogradima, smještenima u kršu Petrčana i Zatona, izloženom nemilosrdnom suncu. Iako se Kraljevske vinograde ponajprije veže uz dva dalmatinska »kralja«, bijeli pošip i crni plavac mali, dio ranijih sorti već je pobran.

– Nešto sauvignona bijelog, muškata i chardonnaya već je pobrano, a sada krećemo s pošipom. Navodnjavali smo, naravno, a rod je dobar i zdrav, kaže Zoran Pantalon.

Berba je, dakle, već počela, dok će udarni i masovni dio uslijediti nakon Vele Gospe u gotovo svim vinogradima Zadarske županije. Rokovi se, prema riječima Nikoline Paleke, poklapaju s onima iz 2024. godine, ali sada uz dobar rod, za razliku od tadašnjeg uroda koji je bio manji za oko 40 posto.

Ovogodišnji bi urod trebao biti na razini ili nešto iznad lanjskoga, kada je procijenjeno 14.500 tona grožđa i 87.000 hektolitara vina. Riječ je o procjeni koju je Paleka tada dostavila Ministarstvu poljoprivrede. Prema sadašnjim pokazateljima i očekivanjima, ovogodišnji bi urod mogao biti barem pet posto veći nego lani.

Vinogradi Europe

Europska berba 2026. godine počinje približno dva tjedna prije povijesnih prosjeka zbog snažnih proljetnih mrazeva i rekordnih toplinskih valova početkom ljeta. U pojedinim zemljama, poput Francuske, očekuje se pad ukupnih prinosa od 16 do 23 posto, dok će grožđe u glavnim vinorodnim regijama imati veći potencijalni udio alkohola i koncentriranije okuse.

Od Franciacorte do Champagne berba 2026. mijenja dosadašnji kalendar. Vrućina, suša, tuča i mraz skratili su vegetacijsku sezonu te berače poslali u vinograde nekoliko tjedana prije uobičajenih rokova.

Već 30. srpnja berači su prolazili vinogradima chardonnaya i pinota crnog u Franciacorti, u talijanskoj Lombardiji. Bio je to najraniji početak berbe ikad zabilježen u toj regiji, uz napomenu da je riječ o grožđu namijenjenom proizvodnji pjenušavih vina. Do prvog tjedna kolovoza berba je već trajala na Siciliji, u južnoj Francuskoj i dijelovima Španjolske, odnosno diljem europskog kontinenta.

Francuska se, osim s vrućinama, suočava i s drugim vremenskim nepogodama. Champagne je pretrpjela proljetni mraz koji je uništio do 40 posto ranih pupova, nakon čega je uslijedio rekordni lipanjski toplinski val. U Bordeauxu je tada izmjereno 41,1 Celzijevih stupnjeva, što je najviša temperatura u posljednjih 80 godina.

Berba 2026. otkriva složeniji obrazac od samog kontinuiranog zagrijavanja. Rekordni toplinski val u ožujku izazvao je rano otvaranje pupova u većem dijelu Europe. Potom su stigli vjetar, kiša i mraz, koji su poremetili oprašivanje i ostavili uništene grozdove. Kada je plodova manje, loza ih brže sazrijeva pa je preostalo grožđe dostiglo zrelost nekoliko tjedana prije uobičajenog roka.

U Pijemontu vinogradari izvještavaju da se vina koja su nekada imala 12 posto alkohola sada približavaju udjelu od 14 posto. Najsuša njemačka klasifikacija, Grosses Gewächs, doseže oko 13,5 posto alkohola u regiji koja je povijesno izgrađena na rizlingu s nižim udjelom alkohola i visokom kiselošću.

Istraživanja provedena u sjeveroistočnoj Sloveniji pokazuju da je između 1980. i 2022. godine grožđe, ovisno o sorti, dozrijevalo od 26 do 35 dana ranije, pri čemu su se datumi berbe pomicali za približno jedan dan godišnje.