Potpisan ugovor za uređenje vodotoka Miljašić jaruge: 'Radimo na obrani Nina od poplave'

Hrvatske vode potpisale su ugovor s izvođačima radova na uređenju ušća vodotoka Miljašić jaruge u Ninu, koja je do sada u više navrata ozbiljno zaprijetila lokalnom stanovništvu. Prva faza projekta odnosi se na četristotinjak metara od ušća do mosta na cesti Nin – Vrsi, a ugovoreni radovi vrijedni su 3.551.725 eura. U ovoj fazi radit će se samo na desnoj obali, a posao bi se trebao privesti kraju u roku od godinu dana.

Šetnica i pristan

Na potpisivanju ugovora s predstavnikom izvođača radova Jet-set d.o.o. i Vodoinstalacija d.o.o., Davorom Jurjevićem, generalni direktor Hrvatskih voda Zoran Đuroković poručio je da je za drugu fazu, koja se odnosi na uređenje lijeve obale, ishođenje građevinske dozvole u završnom stupnju, kao i provođenje rješavanja imovinskopravnih odnosa. No za eliminaciju rizika od poplava bit će potrebno realizirati još jedan projekt, a to je izgradnja retencije uzvodno od ušća Miljašić jaruge.

– U ožujku ove godine imali smo više od 170 mm kiše koja je u nekoliko sati pala na zadarskom području. Ponovno su priprijetili i Miljašić jaruga u Ninu i Ričina u Zadru. U sklopu prve faze radova na uređenju Miljašić jaruge povećat će se protjecajni profil s 52 na 84 kubna metra u sekundi, što će značajno povećati sigurnost obrane od poplava na ovom području. Projekte radimo i dalje, treba napraviti retenciju u uzvodnom području, kako bismo imali 100-postotnu sigurnost ovdje u Ninu, kazao je Đuroković.

Izgradnjom retencije na srednjem dijelu sliva Miljašić jaruge (područje Rašinovac), omogućio bi se prihvat velikih vodnih valova i smanjivanje vršnih protoka u koritu nizvodno od retencije. Za taj je projekt također već izrađeno idejno rješenje u skladu s kojim se provodi postupak uvrštavanja zahvata u prostorno-plansku dokumentaciju. No prije toga, projektom uređenja Miljašić jaruge proširit će se korito izgradnjom vertikalnih obala na lijevoj i desnoj obali, a izgradit će se uz to sekundarni zaštitni zidovi na rubu inundacijskog područja, čime će se osigurati prihvat voda u inundaciju bez plavljenja okolnih površina.

Provedbom planiranih aktivnosti povećat će se funkcionalnost sustava obrane od poplava na području vodotoka Miljašić jaruge te posljedično umanjiti rizici od ugroze sigurnosti i zdravlja stanovništva, materijalnih, ekoloških i kulturnih dobara u širem koridoru vodotoka kao i urbanom dijelu grada Nina. Osim zaštite od poplava, vodilo se računa i o javnom sadržaju pa se područje inundacije planira urediti kao šetnica s rampama za osobe smanjene pokretljivosti, dok će se uz obalu omogućiti pristan manjih brodica.

Foto

Miljašić jaruga - ugovor

Snimio: Mislav Klanac

04.04.2024. 18:19

​

Foto: Mislav Klanac

Foto: Mislav Klanac

Foto: Mislav Klanac

Foto: Mislav Klanac

Foto: Mislav Klanac

Foto: Mislav Klanac

Foto: Mislav Klanac

Foto: Mislav Klanac

​

Galerija

Foto: Mislav Klanac

Spriječiti štete

Ninski gradonačelnik Emil Ćurko naglasio je da je u Ninu specifičan teren, a uz to ne treba zanemariti ni činjenicu da se sve oborinske vode s istočnog dijela županije prilijevaju upravo u Nin.

– Šest godina nakon katastrofalne poplave koja je zadesila Nin, nakon obnove mostova, plaža, privatnih objekata, solane, krenuli smo u kompletnu zaštitu rijeke Miljašić, koja utječe u Ninski zaljev. Radimo na obrani Nina od poplave, ovo je specifičan teren. Ovaj dio koji će se rekonstruirati još je jedan vid zaštite plaze Ždrijac. Osim zaštite od poplave, to će biti dodatni sadržaj gradu, dobivamo šetnicu koja će pridonijeti ljepoti grada, a iza toga slijedi izrada retencije koja je konačno rješenje grada Nina za obranu od poplave. Ta retencija bi bila na području Rašinovca, a Hrvatske vode su napravile idejno rješenje, ide se u prostorno-plansku dokumentaciju, kazao je Ćurko.

Župan Zadarske županije Božidar Longin kazao je da treba poduzeti sve da se spriječe ogromne materijalne štete te da se osiguraju i druge kritične točke diljem županije.

– Ovo je značajan ugovor. U zadnjih šest godina u Ninu su se dvije velike poplave, nećemo niti govoriti o poplavi iz 2017., kada se Nin pretvorio u Mississippi. I ove godine ponovno se dogodila poplava na ovom području, ali, nasreću, nismo imali ljudskih žrtava, zabilježena je jedino materijalna šteta. Priroda je ćudljiva i klimatske se prilike mijenjaju iz dana u dan, poručio je Longin.

Više projekata u županiji

Naime, iako su nakon velike poplave 2017. godine napravljeni određeni pomaci, prije skoro mjesec dana Nin je za dlaku izbjegao isti scenarij. Naime, u noći s 11. na 12. ožujka ekstremne su padaline zaprijetile Ninu, formiravši veliki vodni val koji je u noćnim satima uzrokovao izlijevanje iz korita Miljašić jaruge, te plavljenje prometnice Nin-Vrsi, kao i pet obiteljskih kuća na lijevoj obali. Poplava je zahvatila i područje ninske solane. Velika količina vode prodrla je kroz ulaz u solanu, koji je zbog pristupa s prometnice izveden niže od okolnih nasipa.

Premda nasip uz Miljašić jarugu nije projektiran na tako visoke vodostaje koji su u uzvodnom dijelu dosegli krunu nasipa, nasip je izdržao te nije došlo do njegovog urušavanja čime su izbjegnute veće materijalne štete i plavljenje većih dijelova grada Nina. Iako hidrološka obrada podataka s vodomjernih i meteoroloških postaja nije u potpunosti dovršena, u Hrvatskim vodama procjenjuju da je maksimalni protok Miljašić jaruge dosegnuo oko 150 m3/s, što predstavlja gotovo 50-godišnji povratni period. Veća je katastrofa izbjegnuta jer je 2018. godine nasip rekonstruiran i nadvišen u cijeloj dužini od 700 metara, a uz to je i uređeno korito Miljašić jaruge uzvodno od ceste Nin – Vrsi kako bi se povećao njegov kapacitet.

Osim uređenja Miljašić jaruge, generalni direktor Đuroković naglasio je da Hrvatske vode u suradnji s jedinicama lokalne samouprave u Zadarskoj županiji trenutno rade na više projekata vodno-komunalne infrastrukture te projekata obrane od poplava. Samo radovi na dvije aglomeracije vrijedni su preko 150 milijuna eura, a Vlada je iz Nacionalnog plana otpornosti i oporavka uputila dodatnih 75 milijuna eura. Dakle, trenutno se u županiji radi na projektima vrijednima ukupno 225 milijuna eura, od čega europska sredstva čine skoro 130 milijuna eura.