Kaznenu prijavu zbog Une “zaradio” nekadašnji načelnik Gračaca!

Državni inspektorat podnio je kaznenu prijavu protiv službene osobe koja je izdala lokacijsku dozvolu za gradnju minihidroelektrane na izvoru rijeke Une u naselju Donja Suvaja. Neslužbeno saznajemo da je riječ o Tadiji Šišiću, voditelju Ispostave Gračac Zadarske županije te bivšem načelniku Općine Gračac. Podsjetimo, kaznena prijava protiv Šišića podignuta je zbog sumnje na zlouporabu položaja i ovlasti, na temelju odredbi čl. 291. stavka 1. Kaznenog zakona, a njegov komentar nije bilo moguće dobiti jer je, kako nam je rečeno u Ispostavi Gračac, trenutno na godišnjem odmoru. Tražili smo i komentar od Zadarske županije, međutim kako nam je rečeno, još nisu službeno dobili obavijest o podizanju kaznene prijave, ali i da svakako ne mogu komentirati proces do njegovog završetka.

Foto: M. Komina

Osim toga, kako potvrđuju u Državnom inspektoratu Republike Hrvatske (DIRH), inspekcija zaštite okoliša izdala je prekršajni nalog protiv nositelja zahvata jer nije proveden postupak ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš prije izmjene i dopune lokacijske dozvole, sukladno odredbama Zakona o zaštiti okoliša.

Svakodnevna dežurstva

O hidroelektrani kod izvora rijeke Une županijski su vijećnici Zadarske županije raspravljali još u ožujku prošle godine, prilikom izglasavanja izmjena i dopuna županijskog Prostornog plana. Na 12. sjednici Županijske skupštine Mostov vijećnik Ivan Matić upozorio je tada na više problematičnih stavki u tom dokumentu, uključujući i malu hidroelektranu na izvoru Une.

– Za mene nije prihvatljiv prostorni plan u kojem imamo hidroelektrane na Zrmanji, male hidroelektrane na Uni i Krupi i kamenolome na Tulovim gredama i na kanjonu Zrmanje. Nadao sam se da će biti zdrave pameti i da će se to u ovim izmjenama i dopunama maknuti. Te su hidroelektrane nepoželjne. Pa koliki mi benefit možemo imati od male hidroelektrane na Uni, upitao je Matić županijske čelnike i kolege vijećnike.

Foto: DEJAN RAKITA/PIXSELL

HDZ-ov Luka Grbić na to mu je odgovorio da županijski vijećnici ne mogu poznavati sve mikrolokacije, pa ih se samim time ne može niti prozvati da donose negativne odluke za određeno područje.

– Nakon usvajanja Prostornog plana Zadarske županije, mora postojati odluka na lokalnoj razini, dakle odluka općine ili grada koja će podržati izgradnju na tom području. Mi dajemo mogućnost, ali ne znači da će se to dogoditi, uvjeravao je Matića kolega iz Županijske skupštine.

No, ta je odluka na lokalnoj razini ipak izostala i radovi su na koncu započeli početkom srpnja, što je na noge diglo i lokalno stanovništvo i ekološke udruge. Nakon niza održanih prosvjeda, predsjednica Mjesnog odbora Srb i predsjednica Udruge Una Tanja Rastović potvrđuje da mještani i aktivisti, uz veliku podršku iz susjedne Bosne i Hercegovine, nastavljaju svakodnevno dežurati na izvoru rijeke Une.

Brojne inspekcije

– Mi radove zaustavljamo i dežuramo svaki dan, prijavili smo skup od utorka do subote. Ima nas uvijek 20-ak, organizirali smo se i mijenjamo se, dežuramo od sedam do 17 sati. To su mještani, ali dolaze i ljudi sa strane, dolaze iz Bihaća, iz Sarajeva, Mostara, velika je podrška, sažima Rastović.

Prije nego li je protiv službenika koji je izdao nezakonitu lokacijsku dozvolu podignuta kaznena prijava, ekocid na vrelu Une posjetilo je više inspekcija Državnog inspektorata Republike Hrvatske (DIRH).

– Upravnim nadzorom Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije (MZOZT) nad radom Upravnog odjela Zadarske županije vezano uz zahvat izgradnje male hidroelektrane “Una –mlin”, utvrđeno je da nije proveden postupak prethodne ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu, zatim nije zatraženo mišljenje o potrebi provedbe postupka ocjene o potrebi procjene utjecaja navedenog zahvata na okoliš prije izmjene i dopune lokacijske dozvole, a osim toga rješenja kojima se utvrđuju vodopravni uvjeti izdana su na temelju nepotpune dokumentacije nositelja zahvata, započinju u DIRH-u.

Nakon nalaza MZOZT-a, Državni inspektorat za izdanu lokacijsku dozvolu i njenu izmjenu i dopunu te za izdanu građevinsku dozvolu zatražio je upravni nadzor Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine (MPGI).

Osim toga, zbog utvrđenih povreda propisa, Državni inspektorat podnio je kaznenu prijavu protiv službene osobe koja je izdala lokacijsku dozvolu zbog sumnje na zlouporabu položaja i ovlasti, na temelju odredbi čl. 291. stavka 1. Kaznenog zakona.

Prema spomenutom članku, službena osoba koja iskoristi svoj položaj ili ovlast pa sebi ili drugoj osobi pribavi korist ili drugom prouzroči štetu, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

Prekršajni nalog

Nadalje, inspekcija zaštite okoliša utvrdila je da prije ishođenja Izmjene i dopune lokacijske dozvole, nositelj zahvata nije od nadležnog Ministarstva zatražio mišljenje o potrebi provedbe postupka ocjene o potrebi procjene utjecaja navedenog zahvata na okoliš.

– Inspekcija zaštite okoliša je izdala prekršajni nalog zbog toga što nije proveden postupak ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliša prije izmjene i dopune lokacijske dozvole, sukladno odredbama Zakona o zaštiti okoliša, ističu u DIRH-u.

Nadalje, inspekcija rada u području zaštite na radu je usmenim rješenjem u zapisniku zatečenom izvođaču radova zabranila uporabe radne opreme (rovokopača), dok se ne utvrdi ispravnost radne opreme od strane ovlaštene osobe.

– U nastavku inspekcijskog nadzora poslodavac je inspektoru dostavio na uvid dokaz da je navedena radna oprema pregledana i ispitana od strane ovlaštenog trgovačkog društva iz čijeg nalaza proizlazi se da ista ispunjava sigurnosno zdravstvene zahtjeve. Nadzorom inspekcije rada u području radnih odnosa nisu utvrđene nepravilnosti. Zaključno, od Zavoda za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije zatraženo je da utvrdi je li zahvat izgradnje male hidroelektrane “Una – mlin” prouzročio štetnu posljedicu za prirodu s obzirom na to da se zahvat izvodi na području ekološke mreže Natura 20000 “HR 2001069 Kanjon Une”. Daljnje postupanje inspekcije zaštite prirode ovisi o utvrđenom u ovom postupku, zaključuju u DIRH-u.