Odana počast žrtvama fašističkog terora na otoku Molatu: 'Na nekoliko godina je postao otok patnje'

Osamdeset i treća godišnjica oslobođenja Mussolinijeva fašističkog koncentracijskog logora Molat obilježena je komemorativnim programom kojim je odana počast tisućama zatočenika, žrtvama fašističkog terora i sudionicima pokreta otpora. Program je organizirala Udruga logoraša iz Dalmacije u Mussolinijevim fašističkim koncentracijskim logorima (LIDUMKOL), na čelu s predsjednikom Vladimirom Alavanjom. Uz obitelji žrtava, sudjelovali su predstavnici antifašističkih i braniteljskih udruga iz Hrvatske, Slovenije i Italije te Zadarske županije, Grada Zadra i otočnih mjesnih odbora.

62 masovne rake

Sudionici su iz uvale Jazi krenuli prema spomeniku žrtvama fašističkog terora, civilnim žrtvama rata i borcima pokreta otpora. Nakon polaganja vijenaca predsjednik Udruge antifašističkih boraca i antifašista Grada Zadra Miljenko Letinić podsjetio je na stradanja stanovnika Molata.

– Ovaj spomenik, ovaj kamen okrenut prema pučini, tihi je čuvar sjećanja na partizanske borce koji su ustali protiv okupatora i na civile koji su bez suđenja i krivnje stradali pod fašističkim terorom. Danas ne govorimo samo o povijesti jednoga logora, nego o ljudima čija su imena upisana u ovaj spomenik, sinovima i kćerima Molata koji su vjerovali u slobodu i za nju poginuli, kazao je Letinić.

Podsjetio je kako su talijanski fašisti nakon okupacije otok preimenovali u Meladu, dok su obitelji partizanskih boraca odvođene u logor u uvali Jazi. Kroz logor su prošle tisuće ljudi iz Dalmacije, većinom žene, djeca i starci.

– Brojni su umrli od gladi i bolesti, a mnogi su strijeljani. Otok koji je stoljećima hranio ribare i težake na nekoliko je godina postao otok patnje. Mještani Molata ipak se nisu predali, a istinu o njihovu doprinosu antifašističkoj borbi moramo prenositi budućim naraštajima, poručio je Letinić.

Vijenci su položeni i na mjesnom groblju u Molatu, gdje su pokopane žrtve logora i brojni nekadašnji zatočenici. Sudionici su obišli i logorsko groblje Hrca, na kojem se nalaze 62 masovne rake označene kamenim stupovima te spomen-obelisk posvećen žrtvama fašizma.

Tisuće zatočenika

U ime župana Josipa Bilavera i Zadarske županije vijenac je položio pročelnik Josip Vidov, dok je Grad Zadar predstavljao pročelnik Mladen Klanac. Počast su odale i brojne udruge, a delegacija LIDUMKOL-a položila je vijenac na grob osmorice zatočenika koji su iz logora odvedeni kao taoci i strijeljani u Brguljama.

Središnji dio programa održan je nasuprot zgrade koja je u vrijeme postojanja logora služila kao njegovo zapovjedno sjedište. Posjetitelji su ondje mogli razgledati izložbe o Mussolinijevim fašističkim koncentracijskim logorima Hrvatskog primorja i sjeverne Dalmacije.

Vladimir Alavanja kazao je kako još ima živih logoraša i logorašica, uglavnom onih koji su u vrijeme zatočeništva bili djeca ili dojenčad, dok su neki rođeni u logoru.

– Pokušao sam nekoliko bivših logoraša iz Zadra i okolice nagovoriti da dođu na Molat. Neki nisu mogli zbog bolesti, dok su drugi jednostavno odgovorili: »Ne otvarajte nam tu ranu«, ispričao je Alavanja.

Prema procjenama udruge, kroz logor na Molatu prošlo je približno 20 tisuća zatočenika iz cijele Dalmacije. Alavanja je podsjetio kako je logor Molat bio dio mnogo šireg sustava talijanskih fašističkih logora. Zatočenici različitih nacionalnosti i vjera bili su izloženi gladi, žeđi, hladnoći, vrućini i teškim higijenskim uvjetima.

Osnovati muzej

LIDUMKOL se još od 1992. godine zalaže za osnivanje profesionalne muzejske ustanove koja bi trajno čuvala sjećanje na logoraše i žrtve fašizma.

– U ovoj bi se zgradi mogao osnovati muzej, stalna zbirka, interpretacijski ili memorijalni centar koji bi obuhvatio najmanje sve fašističke logore na području Hrvatske. Smatramo da je zadaća Grada Zadra da u suradnji s Ministarstvom kulture i medija realizira taj projekt, kazao je Alavanja.

Istaknuo je kako je na nekadašnjoj zapovjednoj zgradi izveden velik dio građevinskih radova, nakon čega je obnova zaustavljena. Mogućnost za realizaciju projekta vidi u suradnji sa zemljama u kojima su se nalazili Mussolinijevi logori i zajedničkom kandidiranju za europska sredstva.

– Na Molatu su sačuvana 23 elementa nekadašnjeg logora. Treba ih konzervirati i restaurirati te iskoristiti za čuvanje sjećanja na logoraše i njihove psihičke i fizičke patnje, zaključio je Alavanja.

U kulturnom dijelu programa nastupili su zadarski kantautor Emil Šprljan te pjesnici i recitatori Ratko Radulić i Milan Stošić Miočić.