Općina Bibinje u suradnji s ŽLU-om Zadar provodi za mještane važan projekt

I Općina Bibinje krenula je prije nekog vremena s važnim projektom uređenja luke otvorene za javni promet, a radi se o rekonstrukciji i dogradnji postojeće lučice u uvali Jaz. U međuvremenu je izrađen i Elaborat utjecaja na okoliš koji je sa zahtjevom za ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš predan u Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja koje u predstojećem razdoblju treba donijeti ovu procjenu, kao i ocjenu prihvatljivosti za područje ekološke mreže.

Govoreći o ovom projektu načelnik Općine Bibinje Šime Sekula kazao je kako se u njihovoj općini nije dugo ulagalo u lučku infrastrukturu te su, u dogovoru sa Županijskom lučkom upravom (ŽLU) Zadar, predložili da idu u projekt uređenja luke otvorene za javni promet odnosno komunalne luke za mještane Bibinja.

Kandidiranje projekta

– Urbanistički plan uređenja je usvojen na prošloj sjednici Općinskog vijeća. Elaborat utjecaja na okoliš je u Ministarstvu, tako da je projekt praktično spreman. Čim dobijemo odgovor od Ministarstva da je sve u redu s Elaboratom, predat ćemo u Zadarsku županiju zahtjev za izdavanje građevinske dozvole, za koju se nadamo kako bi mogla biti izdana u roku od nekoliko mjeseci.

Projekt će formalno kandidirati ŽLU Zadar na javni poziv za odobravanje nacionalnih, ali i EU sredstva za realizaciju tog projekta. Mislim da je sada Ministarstvo prvi put najavilo kako će se komunalne luke moći financirati iz EU natječaja, ističe Sekula dodajući kako je cilj projekta da se bolje i efikasnije upravlja komunalnim vezovima.

– Pri provedbi ovog projekta prioritet su nam ljudi koji žive na području općine Bibinje. Ako bude sve po planu u idućoj godini bi mogli ići u njegovu realizaciju. Nemamo još procjenu kolika će biti vrijednost investicije, ali sigurno neće biti mali iznos, misli načelnik Bibinja.

U Elaboratu koji je u veljači 2024. godine izradio ovlaštenik Vitaprojekt d.o.o. iz Zagreba, se, pak, navodi kako postojeća luka u Bibinjama ima kapacitet 210 vezova, a planiranim zahvatom osigurat će se 255 vezova. Obuhvat zahvata je obalni pojas luke Bibinje, od postojećeg zapadnog lukobrana, unutarnjeg dijela luke do istočnog lukobrana.

Akvatorij postojeće lučice zaštićen je zapadnim lukobranom koji je u konstruktivnom smislu nasutog tipa, s izvedenom unutarnjom priveznom obalom kao vertikalnog gravitacijskog betonskog zida. Nasuprot zapadnog lukobrana nalazi se i istočni lukobran koji je također konstruktivno nasuta građevina s vertikalnim betonskim zidom na unutarnjoj strani lukobrana.

Ovaj lukobranski sustav dvaju lukobrana predstavlja dobru zaštitu akvatorija luke od svih relevantnih valnih utjecaja. Po obodu unutarnjeg akvatorija izvedena je obala od kamenog nabačaja tipa »škarpa« koja je većim dijelom, osim u zaleđu zapadnog lukobrana, neprikladna za privez brodica zbog vrlo malih dubina mora.

Unutar akvatorija nalazi se nekoliko postojećih gatova za privez brodova. Lokaciji zahvata pristupa se lokalnom prometnicom sa sjevera Obalom Alfreda Lisice i dalje prema jugu i zapadu Ulicom Taline.

Rekonstrukcija lukobrana

Zahvat obuhvaća rekonstrukciju i uređenje postojećih lukobrana, zapadnog i istočnog, čime će se osigurati kvalitetnija privezna obala s dovoljnim gazom u trasi unutrašnje obale te osigurati dodatni sadržaj za izvlačenje brodica u korijenu samog lukobrana.

Rekonstrukcija lukobrana bit će izvedena od betonskih predgotovljenih elemenata ili betonom na licu mjesta, poštujući sve tehničke uzance koje se koriste u pomorskim gradnjama. Čitava predmetna obala bit će opremljena svom priveznom i komunalnom opremom, priključnim ormarićima za brodove i sl. Na spojnom vanjskom dijelu lukobrana prema postojećem kopnu izvest će se stupnjevita obala kao nova upečatljiva vizura mjesta.

Kako bi se omogućio privez u unutarnjem akvatoriju luke, a s obzirom na male dubine u većem njenom dijelu uz samu obalu, izvest će se kontinuirana pasarela odmaknuta od postojeće obale. Odmicanjem od obale privezna obala se pomiče u nešto dublji akvatorij čime se stvara kvalitetniji privez za brodove. Pristup pasareli omogućit će se na njena oba kraja te centralno s novoprojektiranih gatova.

Predviđena je i izgradnja ukupno pet gatova različitih dužina koji će omogućiti kvalitetan privez brodova. Čitav zahvat će se opremiti svom potrebnom komunalnom infrastrukturom, vodom, protupožarnom opremom, strujom, javnom rasvjetom, te telekomunikacijskom mrežom.

Da bi se dobio dovoljan gaz za pristup brodova, iz mora će se iskopati oko 18.000 metara kubnih materijala koji pretežito čini morski sediment i drugi nevezani materijali, a koji će se zbrinuti na privremenoj deponiji građevinskog otpada do izgradnje reciklažnog dvorišta za građevinski otpad.