ponedjeljak, 20. svibnja 2024

Weather icon

Vrijeme danas

18 C°

VELIKI IZAZOV

Održiva zelena i plava ekonomija temelj razvoja Zadarske županije

Autor: Goran Šimunov

31.05.2023. 13:33
Održiva zelena i plava ekonomija temelj razvoja Zadarske županije

Foto: Dino Stanin/PIXSELL



Društvo u kojem živimo suočeno je s brojnim gospodarskim, socijalnim i ekološkim izazovima, poput klimatskih promjena, gladi te neracionalnog iskorištenja dostupnih prirodnih resursa. Prekomjerno iskorištavanje resursa dovelo je do stvaranja globalnog problema koji je dugoročno ekonomski i ekološki neodrživ. Danas smo suočeni s različitim izazovima, a jedan od najsloženijih izazova današnjice je promjena ponašanja i načina na koji se proizvode i koriste robe i usluge. Ta promjena ide u cilju racionalnog korištenja resursa što će dovest će do stvaranja manjih količina otpada te pružiti veće globalne društvene, ekonomske i ekološke koristi.


Zbog toga je vrlo važno poticati sve sudionike društva na postizanje odgovorne potrošnje i proizvodnje, odnosno potpuno novu koncepciju za ostvarenje kružnoga gospodarstva koje podrazumijeva usklađivanja resursne dostupnosti i gospodarskih aktivnosti.


Održivi razvoj


Pojam održivi razvoj (Sustainable Development) koristi se od 70-ih godina prošlog stoljeća te izvorno proizlazi iz područja šumarstva, a podrazumijeva aktivnosti pošumljavanja površina i izbjegavanje sječe šuma koje su međusobno povezane te ne bi smjele narušiti biološku obnovu šume. Danas održivi razvoj predstavlja okvir za oblikovanje politika i strategija kontinuiranog gospodarskog i socijalnog napretka, bez štete za okoliš i prirodne izvore bitne za ljudske djelatnosti u budućnosti.




Taj okvir oslanja se na ambicioznu ideju prema kojoj razvoj ne smije ugrožavati budućnost dolazećih naraštaja trošenjem neobnovljivih izvora te dugoročnim devastiranjem i zagađivanjem okoliša. Osnovni je cilj osigurati održivo korištenje prirodnih izvora na nacionalnoj i međunarodnoj razini. S ciljem razumijevanja održivosti i održivog razvoja potrebno je sagledati održivi razvoj kroz elemente ekološke ravnoteže, ekonomske sigurnosti i socijalne pravednosti.


Kao jedan od osnovnih preduvjeta za opstanak ljudske vrste, održivi razvoj potporu pronalazi u održivoj poljoprivrednoj proizvodnji, ali, što je za naše priobalno područje izuzetno važno, i u održivom ribarstvu. Kada je o poljoprivredi riječ, cilj je poticati i razvijati proizvodnju koja je temeljena na znanju i iskorištavanju obnovljivih prirodnih resursa.


Održivo ribarstvo znači, pak, iskorištavanje mora u skladu s načelima održivosti kako bi se sačuvala krhka ravnoteža morskih ekosustava u vremenu kada je borba za korištenje morskog prostora sve je žešća, a živi svijet i ljudske djelatnosti koje ovise o moru pate zbog štete nanesene okolišu i gubitka biološke raznolikosti.


O svim ovim temama razgovarat će se na konferenciji Zadarskog lista koja će se pod nazivom »Održiva poljoprivreda i ribarstvo« održati 5. lipnja u zadarskom Centru za kreativne industrije, u suradnji s partnerima iz tvrtke Enna naturalis i Enna Fruit, te Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i Zadarske županije.


Na konferenciji će sudjelovati ministrica poljoprivrede Marija Vučković, ravnatelj Uprave za ribarstvo Ministarstva poljoprivrede Ante Mišura, Leon Grubišić iz Instituta za oceanografiju i ribarstvo, Dunja Zloić Gotovina, članica Uprave Pelagos net farme, pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu, ribarstvo i EU fondove Zadarske županije Daniel Segarić, predsjednica Uprave tvrtka Enna fruit Sanja Burić te predsjednik Udruge vinara Zadarske županije Rade Bobanović.



Od polja do stola


Poljoprivreda kao jedna od grana gospodarstva ima nezamjenjivu ulogu u pružanju prehrambene sigurnosti. Promjene cijena ključnih poljoprivrednih inputa, prouzročene pandemijom bolesti COVID-19 i ostalim globalnim događajima, uvelike su utjecale na cjelokupnu strukturu poljoprivredne proizvodnje – »od polja do stola«. To je i naziv strategije koju je Europska komisija predstavila u svibnju 2020. godine kao jednu od ključnih mjera u okviru Europskog zelenog plana.


Tom strategijom namjerava se preusmjeriti postojeći prehrambeni sustav EU-a prema održivom modelu i doprinijeti postizanju klimatske neutralnosti do 2050. godine. Osuvremenjivanje poljoprivrede razvojem održivijih poljoprivrednih praksi, uz istodobnu zaštitu prirode i borbu protiv klimatskih promjena, ujedno je i jedan od ključnih ciljeva reforme zajedničke poljoprivredne politike (ZPP).


Zajedničkom poljoprivrednom politikom (ZPP) utvrđen je opći okvir za razvoj poljoprivrede u EU-u za razdoblje 2023. – 2027. godine. Cilj je novih odredaba uspostaviti održivu konkurentnost kako bi se postigao gospodarski održiv sektor proizvodnje hrane te održivo gospodarenje prirodnim resursima EU-a u kojemu je ekološka proizvodnja prepoznata kao ključan element.


Hrvatska svake godine bilježi značajan rast ekološke poljoprivredne proizvodnje pa je tako u 2020. godini u našoj zemlji bilo registrirano ukupno 5.937 subjekata koji se bave ekološkom poljoprivredom. Pod ekološkom proizvodnjom nalazi se 7,2 posto ukupno korištene poljoprivredne površine, kako se navodi u Godišnjem izvješću o stanju poljoprivrede u 2020. godini.


Ekološka proizvodnja u uskoj je vezi s drugim dopunskim djelatnostima određenog područja, a vrlo je pogodna u područjima koja su ekonomski i demografski zapuštena. U takvim područjima ekološka proizvodnja koristi se u svrhu poticanja obnove i uporabe nezagađenih proizvodnih resursa, kao što su voda i tlo. Također, globalno tržište nezasićeno je ekološkim proizvodima što ekološku poljoprivredu čini ekonomski održivom.


Sve veće zanimanje za ekološku proizvodnju u Hrvatskoj te sam porast ekološke proizvodnje u budućnosti, ovisit će o potražnji stanovništva odnosno o promjenama na tržištu. Domaće tržište ekoloških proizvoda se razvija, no veliki je dio ekoloških proizvoda iz uvoza.


S obzirom na to da se u Hrvatskoj bilježi rast potražnje i potrošnje ekoloških proizvoda potrebno je povećati domaću proizvodnju kako bi se smanjila uvozna ovisnost, povećati domaću proizvodnju. Hrvatski potrošači voljni su platiti veću cijenu za ekološko proizvedene poljoprivredno-prehrambene proizvode ako im se pruži dobra informiranost.


U akcijskom planu za ekološku poljoprivredu, koji je Europska komisija predstavila u ožujku 2021. kao dio strategije »Od polja do stola«, navodi se niz mjera za povećanje ekološke poljoprivrede u EU-u. Njegov je glavni cilj potaknuti ekološku proizvodnju kako bi do 2030. njezin udio u upotrebi poljoprivrednih zemljišta EU-a dosegao 25 posto.


Države članice EU-a potiču se da izrade nacionalni planovi za ekološku poljoprivredu, a sve s ciljem da se do 2030. čak 25 posto poljoprivrednih proizvoda proizvodi po ekološkim principima.


Održivo ribarstvo


Kada je riječ o ribarstvu, Europska unija danas uvelike ovisi o uvozu proizvoda ribarstva i akvakulture. Međutim, taj sektor ima potencijal za rast u EU-u. Ministri i ministrice EU-a u srpnju 2022. odobrili su zaključke Vijeća u kojima se poziva na održiv, otporan i konkurentan sektor morske i slatkovodne akvakulture u EU-u.


U studenom 2022. godine Ministarstvo poljoprivrede Republike Hrvatske izradilo je Program za ribarstvo i akvakulturu za programsko razdoblje 2021. – 2027. Kroz potporu smanjenju utjecaja ribarstva i akvakulture na okoliš i klimu, istodobno osiguravajući pošteni ekonomski povrat ribarima i uzgajivačima, prioriteti su usmjereni ka promicanju održivih proizvodnih metoda radi postizanja boljih rezultata u području klime i okoliša, povećanja otpornosti na klimatske promjene, optimizacije korištenja prirodnih resursa, dekarbonizacije i klimatske neutralnosti.


Poticat će se prelazak na održivost koji će pružiti mogućnost svim dionicima da ostvare konkurentsku prednost na tržištu te da se očuvaju vodeni biološki resursi s ciljem doprinosa zaštiti i obnovi vodene bioraznolikosti i ekosustava.


Strategija Programa ima za cilj upravo poboljšanje kvalitete ulova, te orijentaciju lokalnom tržištu. Između ostalog, potpora za ulaganja u dodanu vrijednost proizvodima ribarstva, a posebno ona koja ribarima omogućuju samostalnu preradu, stavljanje na tržište i neposrednu prodaju vlastitog ulova te inovativna ulaganja na plovilu kojima se poboljšava kvaliteta proizvoda ribarstva, pridonijet će razvoju, konkurentnosti i održivosti malog priobalnog ribolova.


Osim navedenog, ovaj segment će se poticati i kroz potporu ulaganjima koja doprinose diversifikaciji prihoda ribara kroz razvoj komplementarnih djelatnosti. Navedena djelovanja predviđena su i u slatkovodnom ribolovu, osobito u pogledu obogaćivanja turizma i gastronomije kroz razvoj komplementarnih aktivnosti i novih oblika prihoda.



Nadalje, strategija Programa usmjerena je smanjenju utjecaja ribolova na okoliš i bioraznolikost te poticanju održivijeg korištenja morskih bioloških resursa, što će se postići provedbom mjera očuvanja u okviru Zajedničke ribarstvene politike i mjerama očuvanja u okviru Natura 2000 i u skladu s Okvirnom direktivom o morskoj strategiji.


U skladu sa Strategijom upravljanja morskim okolišem i obalnim područjem, na temelju zahtjeva iz Okvirne direktive o pomorskoj strategiji, utjecat će se na zaštitu, očuvanje i omogućavanje oporavka, te obnavljanje strukture i funkcije morskih i obalnih ekosustava, zaštitu bioraznolikosti, smanjenje onečišćenja i opterećenja, odnosno održivo korištenje prirodnih resursa, obalnih ekosustava, krajobraza i geomorfologije.


Potencijali Zadarske županije


Kada je o Zadarskoj županiji riječ, ona ima izvrsne prirodne preduvjete za razvoj zelene i plave ekonomije. Kako je navedeno u Planu razvoja Zadarske županije od 2021. – 2027. godine na ovome području »proizvodnja hrane koja je ekološki prihvatljiva, zdrava i prilagođena različitim gastronomskim zahtjevima, može značajno nadići lokalne potrebe«, ali su do sada te mogućnosti ostvarene samo u nekim poljima, kao što su na primjer ribarstvo i marikultura.


Kada je o poljoprivredi riječ, ključni potencijal za poljoprivredu su velike površine zemljišta koje se mogu koristiti u ekološkom i integriranom poljodjelstvu i stočarstvu. Pri tome su važne autohtone sorte i tradicijski proizvodi kao sastavni dio mediteranske prehrane.


Ključni čimbenik plave ekonomije je more koje se ne tretira samo kao izvor hrane u pogledu održivog ribolova i marikulture, već i kao medij na kojem se ostvaruju različite pomorske djelatnosti i koji je osnovni privlačni čimbenik obalnog turizma.


»Izazov uspostave svrhovitog i harmoničnog odnosa između svih elemenata plave ekonomije zahtijeva ulaganje u razvoj sekundarnog, tercijarnog i cjeloživotnog obrazovanja koji, s jedne strane pridonosi kvalitetnoj proizvodnji i preradi hrane iz mora, a s druge strane omogućuje holistički pristup vrednovanju dragocjenih morskih resursa.


Uz učinkovit nadzor koji obuhvaća češću i sveobuhvatniju kontrolu, izbjegao bi se nekontrolirani izlov morskih organizama i umanjile posljedice prevelike koncentracije marikulturnih aktivnosti u pojedinim dijelovima zadarskog akvatorija. Unatoč unaprjeđenjima u pogledu nadzora nad ribolovnim naporom, potrebno je povećati i nadzor nad svim sudionicima gospodarskog i drugih oblika ribolova te dosljedno provoditi mjere zaštite ugroženih staništa ili ugroženih vrsta.


S obzirom na mnoge pozitivne učinke marikulture tu je granu plave ekonomije potrebno i dalje razvijati, ali ju i redistribuirati na više pogodnih lokacija, uz pridržavanje visokih ekoloških standarda i vodeći računa o potrebama drugih (posebno lokalnih) korisnika mora i obale«, navodi se u dokumentu Zadarske županije.