Nazire se uklanjanje troske iz Ravnih kotara: 'Truje mještane godinama, zagađuje okoliš...'

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost raspisao je nedavno javni natječaj za izbor izvođača radova uklanjanja otpadne troske na lokaciji Crno brdo u Biljanima Donjim. Procijenjena vrijednost radova je vrtoglavih 24,5 milijuna eura koje je za ove potrebe osigurao Fond, dakako, uz pomoć Vlade RH.

U natječajnoj dokumentaciji Fond je naveo kako je raspoloživom dokumentacijom utvrđeno da se na lokaciji nalazi odloženo 74.836 m3 otpadne troske, odnosno procjenjuje se na okvirnu količinu od 150.000 tona.

Ovaj kancerogeni otpad tamo je jedna tvrtka iz Zagreba dovezla iz nekadašnje Tvornice elektroda i ferolegura iz Šibenika 2010. i 2011. godine, i to na zemljište privatnih vlasnika koje su unajmili, ali se on prelio i na susjedno državno zemljište.

Europska komisija (EK) je RH zbog ovog slučaja već dvaput tužila Sudu EU-a koji je jednu presudu protiv RH već donio 2019., a budući da nisu provedene odluke iz te presude, ponovno ju je tužio u svibnju 2023. EK u novoj tužbi od Suda EU-a traži da naloži Republici Hrvatskoj da plati Komisiji paušalni iznos od 840 eura pomnožen s brojem dana od dana donošenja presude iz 2019., do dana kad RH izvrši tu odluku ili dana donošenja presude u ovom postupku, s minimalnim paušalnim iznosom od 392.000 eura. Traži i da naloži RH da plaća Komisiji novčanu kaznu u iznosu od 7.560 eura po danu od dana presude u ovom postupku do dana kad RH izvrši presudu iz 2019. godine.

Rokovi radova

Zbog toga je Vlada RH i krenula s intenzivnijim rješavanjem ovog velikog ekološkog problema, a izabrani izvođač treba ukloniti otpadnu trosku s lokacije Biljane Donje, te provesti njezinu oporabu. Rok u kojem treba ukloniti trosku je 16 mjeseci od dana uvođenja u posao, a dodatnih 20 mjeseci ima samo za oporabu preostale količine otpadne troske.

Komentirajući ovaj natječaj Fonda, Tomislav Bulić, gradonačelnik Benkovca, na čijem se administrativnom području nalaze Biljane Donje, kaže kako je apsolutno uvjeren da će se ovog puta riješiti problem kamenog agregata Crnog brda.

– Hrvatska Vlada je uvijek provela što je rekla i uopće ne sumnjam kako će se preko Fonda, kojem je ovo povjerila, provesti ovaj projekt. Nisam upoznat s detaljima natječaja, budući da ga ne provodi Grad Benkovac, ali sam optimist da će se to riješiti. Možda će se tek dogoditi da će se malo produljiti rok za izvođenje radova, ističe gradonačelnik Bulić najavljujući kako će Grad Benkovac biti uključen u proces te kako će pratiti stanje.

Gotovo posve oprečno mišljenje o ovom projektu Fonda ima Zdravko Belušić, bivši predsjednik ugašene eko udruge Ravni kotari koja se godinama bavila problemom Crnog brda.

– Ugasili smo udrugu jer nas nisu ozbiljno shvatili. Moje mišljenje je kako je projekt Fonda samo kupovanje vremena, budući da bi se, da je bilo interesa, taj problem već riješio. Tamo se nalazi 140.000 tona materijala, dio njega je bio u drugom zaseoku Biljana, Veljanima, gdje se mljeo i od toga se radio završni sloj betona, što je svakako posve pogrešan postupak, budući da se, kada je nešto kancerogeno, ono ne stavlja u završni sloj. Taj materijal može se koristiti kao tampon za ceste, ali mora biti prekriven. Idealan je za gradnju cesta ili nasipa, ali ne smije se koristiti kao završni sloj, već se treba prekriti zemljom, travom ili nekom vrstom betona, pojašnjava Belušić.

Foto: ARHIVA ZL

Projekt Holivud

Na problem Crnog brda osvrnule su se i osobe koje su medijima prije nekoliko dana poslale nepotpisano priopćenje s nazivom Projekt Holivud – projekt u Ravnim kotarima.

– Hollywood je svjetski poznati simbol zabavne industrije koji privlači turiste. Ali i Biljane Donje imaju svoj Holivud. I to od 2010. godine otkako je ovo bogatstvo stiglo iz Šibenika. Samo što ne privlači turiste. Ruši turizam. Truje mještane godinama. I zagađuje okoliš. Jako nas čudi što nitko za 200 tisuća eura nije htio kupiti ovo blago? Da, da, ministar Branko Bačić htio je Crno brdo prodati na međunarodnom natječaju. Bilo bi smiješno, da nije tragično, navode ove osobe dodajući kako padaju vlade, mijenjaju se ministri, a »crna loptica« odgovornosti skače iz ruke u ruku.

– A bojimo se, i ovu priču i visoke penale, u konačnici će platiti građani, budući da Europska komisija od Suda traži da se Lijepoj Našoj odrede financijske sankcije, poručuje se u spomenutom priopćenju..

No bitnije od moguće visoke novčane kazne je cijena koju žitelji Ravnih kotara godinama plaćaju zbog postojanja Crnog brda.

– Vjetar nosi čestice materijala na Crnom brdu uokolo. No, nemam relevantne podatke u smislu njihove otrovnosti, nepodobnosti. Ovaj materijal nije ni trebao biti tamo. Ne znam je li bilo posljedica zbog čestica s Crnog brda. Bilo je javnih pritužbi, ali se Gradu Benkovcu nitko nije osobno pritužio da mu je otamo doletjelo crnilo u bunar ili gusternu, kaže gradonačelnik Bulić, a ekološki aktivist Zdravko Belušić podsjeća kako je njihova udruga svojedobno materijal s Crnog brda dala na analizu u ugledni institut Eurofins u Tuebingenu.

– Analizom je dokazano kako u njemu ima puno nezaštićenih aromatskih ugljikovodika koji su svi redom kancerogeni, piren, benzen i drugi. Imamo saznanja o povećanom broju slučaja karcinoma u Ravnim kotarima, javljalo nam se da, primjerice, u Škabrnji većinom mlađi ljudi obolijevaju od karcinoma dišnih organa, ali bi to trebalo znanstveno proučiti, poručuje Belušić.