Petak, 17. svibnja 2024

Weather icon

Vrijeme danas

22 C°

ANALIZA FINANCIJA

Grad Benkovac 2022. završio s minusom od 13,7 milijuna kuna

Autor: Goran Šimunov

13.12.2023. 10:40
Grad Benkovac 2022. završio s minusom od 13,7 milijuna kuna

Foto: Luka Jeličić



Četiri grada i šest općina s područja Zadarske županije, od ukupno šest gradova i 28 općina, ostvarilo je deficit u prošloj, 2022. godini. Na razini Hrvatske više od dvije trećine lokalnih jedinica 2022. ostvarilo je suficit, 16 županija, 78 gradova i 295 općina, navodi se u osvrtu »Ostvarenje proračuna općina, gradova i županija u 2021. i 2022.« koji su izradili Mihaela Bronić, Katarina Ott, Simona Prijaković i Branko Stanić s Instituta za javne financije (IJF), a koji je nedavno objavljen.


Najveće suficite u milijunima kuna ostvarili su vodeći gradovi Zagreb (1.132,4), Rijeka (146,2) i Split (101,9), Istarska županija (58,5) te Općina Medulin (23,1). Po visini deficita ističu se Grad Varaždin (47,3), Osječko-baranjska županija (36,6) te Općina Privlaka u Zadarskoj županiji (9,3).


Usporede li se kretanja proračuna u godinama koje su prethodile, Privlaka je 2021. završila sa suficitom od 2,2 milijuna kuna, u 2020. imala je deficit 2,6, a u 2019. deficit od pola milijuna kuna.


Benkovac i Zadar




Od ostalih gradova i općina s ovog područja koje su poslovale s deficitom, Grad Benkovac je 2022. završio s minusom od 13,7 milijuna kuna, Grad Zadar s deficitom od 4 milijuna kuna, Grad Obrovac s deficitom od 3,2 milijuna kuna, Općina Zemunik s deficitom od 2,6 milijuna kn, Općina Stankovci s deficitom od 1,5 milijuna kuna, a Novigrad s deficitom od 1,3 milijuna kuna.



Grad Benkovac je kraj 2021. dočekao sa suficitom od 13,7 milijuna kuna, a dvije godine prije toga 2020. i 2019. s deficitom od po 4,9 milijuna kuna. Grad Zadar je, pak, također dvije prethodne godine završio u deficitu, 2021. s 22,5 milijuna kuna, a 2020. s 23,5 milijuna kuna, dok je zadnja godina sa suficitom bila 2019. kada je plus iznosio 16,5 milijuna kuna.


U IJF-u su analizirali i suficit po stanovniku 2022., pri čemu među gradovima apsolutno vodi Hrvatska Kostajnica (11.730 kn), a slijede Komiža (6.151 kn) i Novalja (5.857 kn). Među općinama vode Brtonigla-Verteneglio (8.635 kn), Fažana-Fasana (5.958 kn) i Gola (5.645 kn). Najveće deficite po stanovniku imali su gradovi Vis (4.865 kn) i Orahovica (4.210 kn) te općine Privlaka u Zadarskoj županiji (4.354 kn) i Zadvarje (4.198 kn).


S obzirom na velike razlike u fiskalnim kapacitetima gradova i općina u Zadarskoj županiji, iznosi suficita ili deficita po stanovniku bolje prikazuju stvarno stanje. Nakon Privlake s deficitom po stanovniku od 4.354 kuna, slijede Benkovac (-1.472 kuna), Zemunik (-1.201), Obrovac (-947), Stankovci (-817), Novigrad (-590), Kolan (-569), Pašman (-129), Nin (-86) i Zadar (-56 kuna po stanovniku).


Popis onih u suficitu po stanovniku je, dakako, dulji, a zanimljivo je kako ga predvodi Polača s 4.773 kuna, a slijede Vir (4.713), Tkon (2.848), Sv. Filip i Jakov (2.502), Starigrad (2.430), Ražanac (1.953), Biograd (1.746), Galovac (1.553), Jasenice (1.016), Škabrnja (839), Pakoštane (747), Sali (622), Poličnik (615), Posedarje (611), Pag (550), Povljana (461), Kukljica (440), Kali (413), Gračac (412), Bibinje (356), Vrsi (321), Preko (150) i Lišane Ostrovičke (59) kuna po stanovniku.



Utjecaj položaja uz obalu


U Institutu primjećuju kako ova analiza još jednom ukazuje na izniman utjecaj položaja uz obalu. Među općinama s prihodima po stanovniku većima od 10.000 kuna, u 2022. čak 57 od njih 63 smješteno je uz more (2021. bile su 42 od 45).


Među općinama s prihodima po stanovniku manjim od 3.000 kn, u 2022. od njih devet samo se jedna nalazi uz more (Pojezerje), a 2021. bile su četiri od 30 (Dugi Rat, Karojba, Dicmo i Škabrnja). Među gradovima s prihodima po stanovniku većima od 10.000 kn, u 2022. čak 19 od 22 nalazi se uz more (2021. bilo ih je 14 od 16).


U razdoblju 2019. – 2022. ukupni su se prihodi i rashodi lokalnih jedinica povećavali, osim tijekom 2020. zbog pandemije. U promatranome razdoblju očito je da i prihodi i rashodi, kako ukupni tako i po stanovniku, svih vrsta lokalnih jedinica rastu, osim ukupnih rashoda i rashoda po stanovniku u općinama 2022.


Nadalje, sve je veći udio gradova i općina s većim, a sve manji onih s manjim prihodima po stanovniku. Izuzevši općine koje su u čitavome tom razdoblju u prosjeku imale uglavnom uravnotežene proračune i županije koje su u prosjeku imale stalni trend rasta suficita, gradovi su se izvukli iz turbulentnih deficita i 2022. sve su vrste lokalnih jedinica u prosjeku u suficitu.