ČARTER ĆAKULA Izazovnu sezonu obilježio loš buking te ludovanje cijenama: 'Sami sebi smo najgori neprijatelji'

Od perjanice domaćeg turizma čarter se polako pretvara u njegov uteg. Otežan eksplozijom ponude, koju ne prati jednaki interes u potražnji, čarter polako postaje »igralište za sve« – tradicionalne nautičare i novajlije, poštivatelje reda na moru i one koji samo traže brzu te, po mogućnosti jeftinu zabavu, kojom bi popunili dan. Plovila se stoga iznajmljuju uz velike popuste, a kaosu na tržištu ne pomažu niti online buking platforme, koje svojim načinom rada dodatno ruše cijene u charteru za tradicionalne agencije.

Ljeto iza nas zato je obilježeno lošijim bukingom, neujednačenosšću cijena na tržištu, te sve lošijim rezultatima s tradicionalnih tržišta. Spas za domaću čarter industriju, unatoč svemu, nosi naša infrastrukturna opremljenost, koja nas, u odnosu na druge konkurente na Mediteranu – osobito Grčku, ipak stavlja u nešto povoljniji položaj.

Razmjena iskustava

Nesklad u poslovanje u čarteru još uvijek unosi ideja koju brojni turisti imaju o hrvatskoj kao jeftinoj destinaciji, u kojoj se za malo novaca može uživati u luksuznom odmoru. Daleko je naša obala od toga već dugi niz godina, a možda najveća pomutnja nastaje upravo u sektoru čartera.

– Izazovna je sezona bila i po pitanju bukinga i po pitanju cijena, ali i odnosa s gostima, što za industriju, nažalost, nije ništa novo, kazala je Selma Ćubara, osnivačica platforme »čarter.hr«, koja stoji iza susreta »Čarter ćakula«, održanog ovih dana u Svetom Filipu i Jakovu.

Ovogodišnja tema »Što danas prodaje charter?« otvorila je pitanja koja je dodatno naglasila ovogodišnja sezona – kasnije rezervacije, last minute prodaja, pritisak na cijene i popuste, odnos prema direktnoj prodaji te razlike u rezultatima među pojedinim regijama i poslovnim modelima.

»Čarter ćakula« okuplja predstavnike charter kompanija i druge profesionalce iz sektora s ciljem razmjene iskustava nakon završetka glavnog dijela sezone te razgovora o temama koje izravno utječu na poslovanje charter tvrtki. Središnji dio ovogodišnjeg izdanja bila je tako panel rasprava na temu »Što danas prodaje charter?«, u kojoj su sudjelovali Barbara Adum, voditeljica prodaje u charter agenciji Sailing Europe, Branimir Mađer iz charter kompanije Istion Yachting te Ivica Žuro, iz CEO tvrtke MM Beneficium i konzultant za financije, bankovno poslovanje i upravljanje poduzećima.

Grčka bolja

– Trendovi na tržištu su jasni, ponavljaju se, te govore kako Grčka prednjači pred hrvatskim tržištem i po boljim cijenama i po boljem bukingu. Grčka od nas ima oko 26 posto bolje cijene, što se prelijeva i u bolji buking. Vrlo je jasno da ultra last minute rezervacije još dominiraju, a svoj vrhunac rezervacije su imale na kraju srpnja i početku lipnja. Pomaknuo se vrhunac sa srpnja i kolovoza, a rujan pokazuje kako su cijene najma bile smiješno niske, kazala je Ćubara te dodala kako je Zadarska županija, sa svoje tri najveće baze u Zadru, Sukošanu i Biogradu na Moru, imala prema statistikama, u prosjeku 23 tjedna rezervacija.

– No, sve treba promatrati s dozom opreza. Znamo da gost ne plaća samo plovilo te da se najčešće žale na dodatne troškove, na što ne možemo utjecati. No, ono na što moramo i možemo utjecati sam je čarter proizvod koji nudimo, naglasila je Ćubara, dok je, govoreći o sezoni, Barbara Adum kazala kako grčko tržište ima bolju popunjenost od hrvatskog. Ove i prošle godine.

– Last minute potražnja u nas pada, a early buking raste. No, za grčko tržište taj je porast ponovno viši. Cijena ostaje vrlo bitnim, ali ne ki ključnim faktorom u odabiru ponude. Odnos cijene i kvalitete, oprema plovila i dodatni troškovi koji utječu na završnu cijenu postaju važniji. Nama agencijama veliki problem predstavlja neujednačenost ponude i loša prezentacija plovila. Pođite od najjednostavnije stavke – fotografija. Ono plovilo koje je prezentirano kvalitetnim i brojnim fotografijama bolje će proći na tržištu. Neovisno o cijeni. Gost zna što dobiva i što je u cijenu uključeno, pojasnila je Adum.

Prednost – infrastruktura

Gosti s različitih tržišta imaju različite potrebe i očekivanja.

– Nijemci sve manje bukiraju, dok s druge strane primjećujemo puno više interesa s američkog tržišta. S europskog je tržišta općenito sve manje klijenata. Godinama je osjetan pad s talijanskog tržišta, dodala je Adum, dok je Branimir Mađer iz charter kompanije Istion Yachting naglasio kako gost našeg najvažnijeg konkuretna – Grčku – ponekad bira unatoč lošije uređenoj birokratskoj strukturi, lošoj ili nepostojećoj digitalizaciji, te manje kvalitetnoj infrastrukturi. No, upozorava, nisu njihovi rezultati zapravo toliko ispred hrvatskih.

– Njihovo je tržište kaotično, a spašavaju ih jedino nešto bolje cijene. Rast prihoda generira im rast u sektoru direktnog bukinga. Grci zapravo kaskaju za nama. U odnosu na situaciju od prije par godina, Grčka je itekako poskupila, te se približila našem tržištu. Vanpansionske cijene, koje su na njihovu tržištu otišle u nebo, nama otvaraju priliku, jer se negativne reakcije takve vrste više ne mogu vezati isključivo uz hrvatsko tržište. Grčka flota nije rasla stopama kojima je trebala, nemaju dovoljno marina, niti kvalitetnu infrastrukturu. Došli su do razine da im čarteri bježe iz marina, jer su cijene i do sto posto veće, a nemaju ih čime potkrijepiti, rekao je Mađer poručivši kako naš najveći forte infrastruktura koju imamo.

Cjenovna stabilnost

– Naši su gosti još uvijek naviknuti da je Hrvatska znatno jeftinija destinacija u odnosu na ostatak Mediterana. No, mi nismo na dnu ljestvice. A nisu ni Grci, jer i u njih cijene strelovito rastu, te uskoro između naših tržišta više neće biti takvih razlika, dodao je Mađer.

Ivica Žuro je poručio kako ključ uspješne prodaje istog proizvoda – čartera, na više tržišta leži u tome da ponuda bude cjenovno stabilna.

– Ono što naše tržište krasi izrazita je negativna percepcija ključnih čelnika, premijera, ministra turizma i čelnika HTZ-a na situaciju u kojoj se posluje. Da ključna lica gospodarske i političke scene u turizmu u nekoj drugoj zemlji kritiziraju one koji turizam stvaraju, bili bi javno linčovani. I smo sami sebi najgori neprijatelji, poručio je Žuro zaključujući kako je povezivanje tržišta umjesto ludovanja cijenama sigurniji i bolji put ka stabilnijem tržištu, zaključio je Žuro.