BORBA S POŽARIMA 'Paljenje korova uvijek treba prijaviti i ne igrati se vatrom'

Spaljivanje suhe trave i korova, kao i paljenje logorskih vatri i roštilja na otvorenom uvijek je riskantno, što se, nažalost, i pokazalo proteklih dana u Šibensko-kninskoj županiji gdje su vatrogasci imali više intervencija u kratkom periodu. Upravo radi toga, Vatrogasna zajednica Šibensko-kninske županije donijela je Odluku o zabrani spaljivanja na otvorenom području zbog povećane opasnosti od izbijanja požara. Ova odluka je na snazi do daljnjeg.

Uobičajena godina

Inače, kako nam objašnjava zapovjednik Vatrogasne zajednice Zadarske županije Matej Rudić, županijski vatrogasni zapovjednik može, iznimno, u razdoblju od 1. studenoga do 1. lipnja, kada je inače dopušteno paljenje na otvorenom prostoru zabraniti takve aktivnosti ako to zahtijevaju uvjeti na terenu, kao što je slučaj u Šibeniku.

No, što se tiče Zadarske županije, nema razloga za donošenjem takve mjere, iako, kako navodi Rudić, požara imamo svakodnevno i ova godina nije ništa drugačija od prethodnih.

– Ima dana kada se požari javljaju u kratkom vremenskom razdoblju, osobito za vrijeme jake bure koja isušuje vegetaciju i pogoduje njihovom širenju. Specifičnost ove godine je što smo imali dva do tri izrazito sušna razdoblja, s oko 20 dana bez kiše, tijekom kojih su izbijali požari. Prošle godine su ta sušna razdoblja bila raspoređena kroz dulje vrijeme, a trenutačno smo na nešto manje od 400 požara na otvorenom prostoru. Međutim, važno je istaknuti da iz godine u godinu imamo sve više prijava kontroliranog spaljivanja. Ljudi prijavljuju aktivnosti, paze i nadziru vatru, ali se unatoč tome ponekad dogode incidenti, kazao je zapovjednik Rudić dodajući kako spomenute odluke ne mogu spriječiti sve požare, ali mogu potaknuti odgovornije ponašanje građana i povećati svijest o opasnostima.

Županijski zapovjednik također ističe kako je Zadarska županija trenutačno u procesu izmjene Odluke o mjerama zaštite od požara na otvorenom prostoru, koja nije mijenjana od 2008. godine.

Matej Rudić

Mjere zaštite

– Na Jadranu su te odluke vrlo slične, a nedavno su i revidirane, pa tako slijedi i izmjena naše županijske odluke kako bismo se uskladili s aktualnim uvjetima. Jedna od stavki je i povećanje kazni koje su zastarjele s obzirom na to da potječu iz 2008. godine. Također, kod nas je zabrana spaljivanja na otvorenom na snazi od 1. lipnja do 31. listopada. Međutim, s obzirom na to da je listopad često kišovit i manje rizičan u pogledu požara, prijedlog je da zabrana traje do 30. rujna. Naravno, u slučaju nepovoljnih vremenskih uvjeta, poput dugotrajne suše, zabrana se može uvesti i izvan tog razdoblja, kao što je to učinjeno u Šibeniku, kazao je Rudić.

Inače, u našoj županiji zabrana loženja na otvorenom počinje 1. lipnja i poklapa se s početkom požarne sezone koja prema Programu aktivnosti u provedbi posebnih mjera zaštite od požara od interesa za Republiku Hrvatsku traje do 30. rujna. Međutim, zapovjednik napominje kako je iznimno bitno, u vremenu kad je spaljivanje dozvoljeno, poduzeti sve mjere zaštite.

– Spaljivanje je dopušteno isključivo uz poštivanje svih propisanih mjera: ne smije se paliti po jakom vjetru, treba imati sredstva za gašenje pri ruci i osigurati da se vatra ne proširi. U slučaju širenja, potrebno je odmah reagirati i zvati vatrogasnu službu. Isto tako, moramo napomenuti da, ako se prilikom prijavljenog spaljivanja izazove požar, osoba i dalje snosi odgovornost i plaća kaznu. Zato, uvijek treba biti oprezan, napominje Rudić.