HDZ-ovci kažu da znaju što im Milanović sprema pred izbore: 'Vrlo teško će mu to proći'

Vlada Andreja Plenkovića i predsjednik Zoran Milanović ovog su tjedna obnovili svoj sukob oko Hrvatske vojske, koji s većim ili manjim prekidima traje već gotovo šest godina.

Sukob je toliko eskalirao da je Plenković ovog tjedna u Dublinu izjavio da bi Milanović zbog svojih izjava kojima je optuživao Vladu da želi poslati hrvatske vojnike u Ukrajinu trebao snositi odgovornost.

– Na toj laži je on dijelom dobio izbore. Dakle, besramni spin, besramne laži i treba ga pozvati na odgovornost, rekao je Plenković.

Neformalni vođa

Za pretpostaviti je da je Plenković mislio na političku odgovornost jer je bilo koja druga u ovom trenutku nemoguća. Ustav, istina, predviđa da se u određenim okolnostima može smijeniti predsjednika Republike s dužnosti, ali za nešto takvo ne postoji nikakva mogućnost.

Naprosto, za to nema dovoljno ruku ni u Ustavnom sudu niti u Zastupničkom domu Hrvatskog sabora.

U HDZ-u očekuju da će pitanja obrane i sigurnosti biti jedna od glavnih tema kojima će Milanović napadati Vladu do sljedećih parlamentarnih izbora, koji će se održati najkasnije do proljeća 2028. godine.

U vladajućoj stranci očekuju da će u tom razdoblju Milanović ponovno funkcionirati kao neformalni vođa oporbe, kao što je to radio i u razdoblju prije prošlih parlamentarnih izbora održanih u travnju 2024. godine.

Štoviše, u HDZ-u ne isključuju ni mogućnost neke vrste izravnog Milanovićeva angažmana na predstojećim izborima za Sabor. U kojoj će to formi biti, nitko nije i ne može biti siguran, ali ova se varijanta definitivno ne isključuje.

U proljeće 2024. Milanović je želio biti kandidat SDP-a za premijera iako je tada, kao i sada, obnašao dužnost predsjednika Republike. Tadašnji sastav Ustavnog suda zabranio mu je sudjelovanje u izbornoj kampanji kao oporbenom kandidatu za premijera.

U vladajućoj su stranci uvjereni da bi Milanović mogao u sljedećem razdoblju ponavljati svoje optužbe na račun Vlade da želi poslati hrvatske vojnike u Ukrajinu kako bi se borili protiv ruske vojske ili djelovali u toj zemlji kao svojevrsne mirovne postrojbe ako bi se kojim čudom dogovorio nekakav prekid vatre između zaraćenih strana.

Ukrajinski prijepori

Vlada cijelo vrijeme opetovano i odlučno demantira da ima bilo kakve namjere slati pripadnike hrvatskih oružanih snaga u Ukrajinu. U Vladi naglašavaju da će Milanoviću biti vrlo teško napadati Vladu koja je u deset godina podigla standard pripadnika Oružanih snaga, modernizirala ih nabavom najmodernijeg naoružanja te u potpunosti uklopila HV u sustav NATO saveza.

Kao moguće Milanovićeve mete spominju se neke nabave s kojima se kasni. Usto, od Milanovića se očekuje da će koordinirano s oporbom napadati Vladu i po drugim temama, kao što su korupcija i inflacija.

U središtu političkog sukoba Vlade i predsjednika oko Ukrajine nalaze se dvije međunarodne aktivnosti potpore toj zemlji. Prva je EUMAM Ukraine (European Union Military Assistance Mission).

To je vojna misija EU-a pokrenuta 2022. godine radi obuke pripadnika ukrajinskih oružanih snaga. Obuka se provodi na teritoriju država članica EU-a, a ne na ukrajinskom bojištu.

Vlada je bila predložila da se u sklopu te misije ukrajinski vojnici obučavaju i u Hrvatskoj. Milanović se usprotivio takvom angažmanu. O prijedlogu je 16. prosinca 2022. glasovao Hrvatski sabor.

Za sudjelovanje Hrvatske u misiji glasovalo je 97 zastupnika, deset ih je bilo protiv, a za donošenje odluke bila je potrebna dvotrećinska većina od 101 zastupnika pa Vladin prijedlog nije prošao.

Druga točka prijepora bio je NSATU (NATO Security Assistance and Training for Ukraine), zasebna NATO-ova aktivnost sigurnosne i obučne potpore Ukrajini, uspostavljena na samitu NATO-a u Washingtonu u srpnju 2024.

Za razliku od EUMAM-a, u slučaju hrvatskog sudjelovanja u NSATU-u predviđeno je upućivanje hrvatskih časnika u zapovjedništvo aktivnosti u Wiesbadenu u Njemačkoj.

Hrvatska bi mogla uputiti do pet pripadnika Oružanih snaga, uz mogućnost rotacije, tijekom 2024., 2025. i 2026. godine. Milanović je uskratio svoju suglasnost za tu inicijativu.

Složni oko misije, posvađani oko časnika

Pomalo je paradoksalno da je ovotjedni sukob oko Ukrajine izbio oko inicijative oko koje se Vlada i Milanović slažu. Riječ je o NATO-ukrajinskom centru JATEC u poljskom Bydgoszczu, koji je počeo djelovati 2025. godine.

Njegova je zadaća analizirati iskustva iz rata u Ukrajini, razvijati vojno obrazovanje i omogućiti NATO-u i Ukrajini da naučeno primijene u razvoju svojih obrambenih sposobnosti.

Milanović je napao Vladu da je još prije osam mjeseci podržala odlazak hrvatskih časnika u taj centar te da je MORH unatoč tome odugovlačio s upućivanjem. Tako je pokušao pokazati da ga Vlada istodobno optužuje za izoliranje Hrvatske vojske, a da sama nije pravodobno provela postupak za sudjelovanje u toj aktivnosti.

Ministar obrane Ivan Anušić rekao je da Milanović nema formalnu ulogu u izboru i upućivanju časnika u JATEC jer je taj postupak u nadležnosti MORH-a te da će časnik HV-a u studenom biti poslan u Poljsku.