Biograd i Lišane najlošije planirali prihode i rashode

Nova publikacija Instituta za javne financije (IJF), čija je autorica Simona Prijaković, »Vjerodostojnost planiranja proračuna županija, gradova i općina u razdoblju 2020. – 2022.« otkrila je kako većina lokalnih jedinica planira veće prihode i rashode nego što ih tijekom godine ostvare. Na oba popisa od 15-ak jedinica, županija, gradova i općina koji su najlošije planirali prihode i rashode, s područja Zadarske županije nalazi se Grad Biograd, na popisu koji se odnosi na planiranje prihoda je i Općina Lišane Ostrovičke, a među najboljima u planiranju po oba popisa je Zadarska županija.

U ovome osvrtu IJF-a, na temelju podataka Ministarstva financija i prikupljenih podataka iz izglasanih proračuna hrvatskih lokalnih jedinica, sistematiziraju se i prikazuju osnovni podatci o planiranju i ostvarenju tih proračuna. Naglasak je pritom na odstupanjima ostvarenima od planiranih proračuna u razdoblju 2020. – 2022. Analizirano je 20 županija, 128 gradova i 427 općina. Tijekom promatranoga razdoblja najviše su prosječno odstupali prihodi i rashodi općina, a slijede ih gradovi pa županije. Općenito su najviše odstupali prihodi i rashodi za nefinancijsku imovinu, dok su najmanje odstupali rashodi poslovanja.

Neminovna odstupanja

– Budući da nije lako ostvariti proračun točno onako kako je planiran, prihvatljivim se obično smatra do pet posto odstupanja ostvarenoga od izglasanoga proračuna. Odstupanja su često neminovna, ali je ključno da vlasti uz proračunske dokumente o izvršavanju proračuna ponude precizna obrazloženja svih odstupanja. Pri objavama izvještaja (polugodišnjih i godišnjih) o izvršenjima proračuna vlasti bi morale detaljno objasniti zbog čega je došlo do odstupanja i kako se prema tim odstupanjima namjeravaju odnositi u budućnosti, odnosno što će biti s planiranim, a neostvarenim prihodima i rashodima u budućim proračunskim razdobljima, ističe se u osvrtu. Dodaje se kako odstupanja proračuna mogu biti posljedica nepredviđenih okolnosti u domaćemu ili svjetskome gospodarstvu, primjerice recesija ili pandemija, ali mogu biti i posljedica nesposobnosti vlasti da realno planira prihode i rashode ili čak namjeran čin, kako bi se ostvarili neki ciljevi vlasti (primjerice, prije izbora).

Vjerodostojnost je proračunskoga planiranja važna, budući da nakon što predstavničke vlasti izglasaju proračun, građani očekuju da ga izvršna vlast izvršava prema planu, učinkovito usmjeravajući potrošnju na planirana javna dobra i usluge te na održivi razvoj. Ako vlast ne izvršava proračun prema planu, građani se mogu zapitati zašto se to dogodilo i s čime je to povezano. Ponovljena odstupanja smanjuju povjerenje građana u sposobnost vlasti da realistično planira i ostvari proračune te da se pridržava svojih obveza.

U razdoblju 2020. – 2022. prosječna odstupanja prihoda poslovanja, prihoda od nefinancijske imovine i ukupnih prihoda najveća su u općinama, slijede gradovi pa županije.

Najveća su odstupanja ukupnih prihoda imale uglavnom općine, ali i manji gradovi, odnosno većinom lokalne jedinice s manje od 7.500 stanovnika.

Precijenili se

Ukupne su prihode najviše, čak više od 65 posto, precijenili Donja Voća, Biograd na Moru, Podravska Moslavina, Rugvica, Orle, Zagvozd, Dubravica,Vuka, Primorski Dolac, Pokupsko, Hrašćina te Lišane Ostrovičke.

Analizirajući priloženu tablicu može se vidjeti kako je u planiranju prihoda u 2022. godini Grad Biograd imao odstupanje od 78,4 posto, slijedi Grad Obrovac s odstupanjem od 62 posto, slijede Lišane Ostrovičke s 52,7 posto, Sali s 52,4 posto i Kolan s 50,7 posto. U planiranju prihoda za 2021. Biograd je imao odstupanje od 75,5 posto, slijede Lišane Ostrovičke sa 74,4 posto, Sali s 53,2, Pašman s 49,2 posto i Jasenice s 45,9 posto.

Velika odstupanja prihoda poslovanja mogu biti povezana s pomoći EU-a jer su se lokalne jedinice prijavile na natječaj te planiraju dobiti sredstva iz EU-a, ali navedena se sredstva ne ostvare ili kasni njihov primitak.

U cijelome promatranom razdoblju ukupne su prihode najrealističnije planirali Šibensko-kninska, Splitsko-dalmatinska,

Međimurska, Zadarska, Ličko-senjska i Zagrebačka županija, gradovi Karlovac, Križevci, Osijek i Umag te općine Voćin, Sveti Martin na Muri i Matulji, do pet posto odstupanja.

Kao i za prihode, u razdoblju 2020. – 2022. prosječna odstupanja rashoda poslovanja, rashoda za nefinancijsku imovinu te ukupnih rashoda najveća su u općinama, slijede gradovi pa županije.

Realistični rashodi

U cijelome promatranom razdoblju najviša odstupanja uglavnom imaju općine, ali i manji gradovi, odnosno lokalne jedinice s manje od 7.500 stanovnika, primjerice Donja Voća, Podravska Moslavina, Biograd na Moru, Podravske Sesvete, Zagvozd, Rugvica, Hrašćina, Dragalić, Vuka, Pokupsko, Orle, Dubravica, Sokolovac i Antunovac, više od 65 posto.

Ukupne rashode najrealističnije su, s odstupanjima manjim od pet posto, planirali Šibensko-kninska, Primorsko-goranska, Splitsko-dalmatinska, Međimurska, Zadarska, Virovitičko-podravska, Dubrovačko-neretvanska, Ličko-senjska i Požeško-slavonska županija, gradovi Zagreb, Prelog, Virovitica i Ozalj te općine Hlebine i Marijan.

U 2022. godini pri planiranju rashoda najveće odstupanje pri planiranju, 79,8 posto, ponovno je imao Grad Biograd, slijedi Obrovac sa 63,2 posto, Sali s 56,5 posto, Lišane Ostrovičke s 49,6 posto i Kolan s 46,7 posto. U 2021. pri planiranju rashoda najveće odstupanje imala je Općina Lišane Ostrovičke sa 71,6 posto, slijedi Biograd sa 68,2 posto, Zemunik s 56,8 posto, Benkovac s 55 posto, Sali s 52,4 posto i Jasenice s 50,3 posto.

Tražili smo komentar dvije jedinice lokalne samouprave koje su ove podatke najlošije planirale, Grad Biograd i Općinu Lišane Ostrovičke. Njihov odgovor objavit ćemo kada ga dobijemo.