Zoranićeve "Planine" sada su i "zazvučale"

Povodom Međunarodnog tjedna arhiva od 5. do 11. lipnja 2023. godine u programu arhivskih i srodnih ustanova koji organizira Međunarodno arhivsko vijeće, sudjeluje i Znanstvena knjižnica Zadar. Tema je ovogodišnjeg Tjedna “Zvuci, slike i književna riječ u arhivima”, a zadarska Znanstvena knjižnica svoje korisnike ove je godine “počastila” novom, zvučnom verzijom prvog hrvatskog romana – “Planine” autora Petra Zoranića, izrađenom u zvučnom studiju Knjižnice.

To se djelo u književnoj historiografiji smatra prvim hrvatskim romanom, pisanim prozom i stihom. Iako autor samo jednog poznatog djela, Petar Zoranić, koji je rođen u Zadru 1508. godine, najznačajniji je književnik Zadarskoga književnog kruga i jedno od najpoznatijih imena hrvatske književne povijesti. “Planine” je posvetio svom učitelju Matiji Matijeviću, a veliki je utisak na njegov život i stvaralaštvo ostavio i ninski biskup Tinić. Pretpostavlja se da je bio pravnik, a posljednja arhivska vijest koja ga spominje potječe iz 1543. godine, a 1569. je godina kada su “Planine” prvi put tiskane.

Foto: Arif Sitnica

Bogatstvo iz fundusa

“Zvučne Planine” čitale su glumice Kazališta lutaka Zadar: Anđela Ćurković – Petković, Sanja Grgina i Gabrijela Meštrović – Maštruko, a uz predstavljanje navedene zvučne knjige izložen je i izbor iz fonda knjižnice na temu romana “Planine” Petra Zoranića koji Knjižnica čuva u tiskanom obliku.

Ravnateljica Znanstvene knjižnice Zadar Marijana Senkić-Klapan podsjetila je na bogatstvo baštine koje se čuva u ovoj zadarskoj instituciji.

– Na ovoj prigodnoj izložbi predstavljana su i tiskana izdanja “Planina” koje čuvamo, kao i djela autora koji su ga nadahnjivali. Dante, Ovidije, Petrarca, samo su neka izdanja uz Barakovića, Budinića i Kožičića Benju koje predstavljamo. Donosimo i njegovu proznu i poetsku antologiju i ističemo antologiju Ante Stamaća i putopis Dubravka Horvatića, kazala je Senkić-Klapan, dodavši kako je veliku pozornost Zoranić dobio upravo na zadarskom području.

– Nikica Kolumbić, samo je jedan od znanstvenika koji su pisali i proučavali Zoranića i njegov rad. Evidentan je doprinos Zadrana i Zoranića nacionalnoj kulturnoj povijesti, zbog čega smo počašćeni predstaviti i naš skroman opus, naglasila je.

Foto: Arif Sitnica

Prvi kanconijer

“Planine” se u književnoj historiografiji često smatraju prvim hrvatskim romanom, iako je pisan prozom i stihom u 24 poglavlja, a okosnicu fabule čini sedmodnevno putovanje pastira Zorana zadarskim zaleđem Velebitom i Dinarom u potrazi za lijekom za neuzvraćenu ljubav. Na svom putu susreće pastire koncipirane u tradiciji pastoralne literature koji Zoranu pripovijedaju o postanku zavičajnog lokaliteta i prirodnih pojava, natječući se istovremeno u ljubavnim stihovima.

“Perivoj od slave” najpoznatije je poglavlje romana. U njemu se vila Hrvatica žali na zapuštenost književnosti na hrvatskom jeziku i spominje Zoranića kao autora “Planina”, te još dva djela koja nisu sačuvana. Zoranić i u drugim romanima upozorava na zanemarenost hrvatskog jezika i mršavu domaću književnu produkciju. Osim brige za književnost na narodnom jeziku, djelom se provlače i povijesni narativi. Osim što se u “Planinama” govori o konkretnim lokalitetima zadarskog zaleđa, te aludira na konkretne povijesne prilike, one su i alegorijski roman, jer Zoranovo putovanje, na kojem mu pomažu i mitska bića, putovanje spoznaje i očišćenja duše uz posredovanje Božje milosti.

Iako je autor samo jednog sačuvanog djela, Zoranić je najvažniji autor zadarskog književnog kruga i autor prvog i zadugo jedinog fikcionalnog, narativnog svjetovnog djela pisanog hrvatskom prozom. Prvi je ovo sačuvani kanconijer na ovom dijelu jadranske obale.

Foto: Arif Sitnica