ZARADA ISPRED ZDRAVLJA? Fekalije tjednima praznio u vodozaštitnoj zoni, policija provodi istragu

I dok su se stanovnici Gospića i tog dijela Like digli na noge nakon saznanja kako je više godina tamo odlagan opasni otpad dospio i u podzemne vode, iz Poličnika stiže vijest kako je vlasnik kamiona cisterne za crpljenje septičkih jama fekalije tjednima ne samo protuzakonito praznio u okoliš, već je to činio na širem području, odnosno sanitarnoj, zaštitnoj zoni izvorišta Oko. Vlasnik cisterne, najvjerojatnije se radi o vlasniku obrta, prijavljen je policiji koja je provela izvide o ovom slučaju.

Prijavio mještanin

Izvorište Oko Basino se nalazi između Poličnika i Dračevca Ninskog uz sjeverozapadni rub poljoprivrednog dobra Lug, tvrtka Vodovod iz Zadra ga je izuzela iz redovite uporabe te joj služi tek kao pričuvno, izvanredno izvorište u slučaju potrebe. Izvorište Oko nalazi se među točkama monitoringa podzemnih voda, s obzirom na to da je fizički povezano s bokanjačko-poličničkim sustavom tih voda. Vlasnik cisterne tako je zbog pohlepe za zaradom i neoprostive nemarnosti najvjerojatnije ugrozio desetke tisuća stanovnika Zadra i okolnih mjesta koji vodu dobivaju iz izvora Bokanjac.

– Policijski službenici Policijske postaje Zadar s Ispostavom Nin, po saznanju za pražnjenje fekalija u vodozaštitnom području izvorišta Oko, krajem lipnja ove godine su na mjestu događaja proveli očevid, nakon čega je utvrđen i identitet vlasnika kamiona. Policijsko postupanje trenutačno je i dalje u tijeku. O svim poduzetim mjerama i radnjama po provedenom kriminalističkom istraživanju naknadno ćemo izvijestiti, navode iz PU zadarske u odgovoru na naš upit.

Policiji je ovaj slučaj prijavio mještanin Poličnika koji je svjedočio kako na predjelu Grabi/Lug vlasnik kamiona cisterne, koji se bavi pražnjenjem septičkih jama, njihov iscrpljeni sadržaj ilegalno prazni u okoliš, na područja koja se vode kao šume i pašnjaci i to na vodozaštitnom području. Pražnjenja fekalija tamo se odvijaju povremeno zadnjih nekoliko mjeseci.

Ispuštanje fekalija iz septičkih jama u okoliš, šumu ili pašnjak u vodozaštitnom području predstavlja višestruko kršenje propisa, od kaznenog djela do niza prekršaja. Radi se o kaznenom djelu onečišćenja okoliša, a ako je u pitanju prekršaj reguliraju ga čak četiri zakona, Zakon o vodama, Zakon o zaštiti okoliša, Zakon o šumama i Zakon o gospodarenju otpadom.

Zone zaštite

Govoreći o ovom strašnom ekološkom incidentu dr. sc. Tomislav Kos s Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu Sveučilišta u Zadru, koji se u svojim znanstvenim radovima bavio interakcijom tla, vode i onečišćujućih tvari, šokiran je ovakvim zagađenjem krškog, poroznog tla fekalijama.

– Kolege znanstvenici su u svojim radovima pisali kako kod podzemnih voda često zna postojati odmak u onečišćenju. Ako su ove fekalije ispuštene na toj lokaciji u vrijeme dok nema oborina, do zagađenja podzemnih voda još nije došlo. No s odmakom vremena, uskoro će krenuti kiše, osobito ako intenzitet kiša bude veći, primjerice, da padne 100 mm u dva dana, dolazi do onečišćenja voda. Tada se onečišćenje može pojaviti u rasponu od deset dana do nekoliko tjedana ili mjeseci. To onečišćenje će sadržavati fenolne spojeve, dušične cikličke spojeve…, koji su direktni rezultat ispuštanja fekalija, napominje prof. Kos dodajući kako iskusni sudski vještak neće imati problem s dokazivanjem da je do zagađenja tla i podzemnih voda došlo baš zbog ispuštanja fekalija.

– Nije teško dokazati radi li se o kaznenom djelu, dakle, težem obliku negoli je prekršaj. Postoje četiri zone sanitarne zaštite voda, od kojih su prva zona vodocrpilišta. Pitanje je gdje je pozicija na kojoj su ispuštene fekalije, treba to fotografirati i usporediti s kartom područja zaštite voda. Ako je ispustio fekalije u prvoj zoni u tim područjima nije dopuštena nikakva poljoprivredna djelatnost, nikakva gospodarska djelatnost u smislu obrade tla, pa se počinitelj ne može obraniti da je tamo gdje je ispustio fekalije ‘nešto gnojio’. Smatram da je u slučaju ovog vodocrpilišta obuhvat zaštite prve zone veći, budući da se radi o krškom tlu, ističe ovaj znanstvenik koji otkriva kako je s ovakvim slučajevima najčešće problem što je »inspekcija užasno spora u izlasku na teren, vizualnom pregledu, snimanju i fotografiranju, najčešće se djeluje post festum«.

Spore institucije

– Po meni nije problem počinitelja, već institucija koje su spore. To je slabost države, a ne toga može li se ili ne može dokazati ovo djelo, zaključuje prof. Kos.

Tomislav Kos, dr. sc., s Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu Sveucilista u Zadru

Ako se sudskim postupkom utvrdi kako je trajnije ili u znatnoj mjeri ugrožena kakvoća tla/voda ili ugrožen život ili zdravlje ljudi počinitelju je propisana kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina, a ako je došlo do ugrožavanja života/ zdravlja ljudi kazna je zatvor od jedne do osam godina. Za prekršaje su zapriječene novčane kazne čiji su iznosi, s obzirom da je počinitelj najvjerojatnije obrtnik, a ne vlasnik tvrtke, najčešće do dvije tisuće eura.

Uz novčane kazne i zatvor moguća je i privremena ili trajna zabrana obavljanja djelatnosti, potom određivanje naloga za sanaciju onečišćenog područja na trošak počinitelja i oduzimanje vozila, cisterne ako se koristi za počinjenje prekršaja.