PagArtFestival u 28. izdanju ponovno okupio ljubitelje ozbiljne glazbe i umjetnosti

I u svom 28. izdanju PagArtFestival ostao je vjeran svom beskompromisnom umjetničkom konceptu – ozbiljna glazba u ozbiljnoj izvedbi za ozbiljnu publiku, uz poneki umjetnički događaj druge vrste.

Festival je otvoren blistavim pijanističkim recitalom Lovre Pogorelića, umjetničkog voditelja i utemeljitelja festivala, održanim u prelijepoj Zbornoj crkvi Marijina uznesenja u Pagu, gdje su odjeknule sonate Mozarta, Beethovena i Liszta. Sve do posljednjeg koncerta u istoj crkvi – na kojem su ansambl Antiphonus i orguljašica Tea Kulaš izveli većim dijelom sakralni program s Bachovim motetom Jesu, meine Freude, Allegrijevim Miserere i Pärtovom uglazbljenom poemom My Heart’s in the Highlands – posjetitelji su brojnošću i dubokom posvećenošću svjedočili čistom poniranju u ozbiljnu glazbu.

Jednako snažno publiku je dirnuo i dramski program. Monodrama „Žlica Steinberg“ britanskog autora Leeja Halla, u režiji Lawrencea Kiirua te izvedbi Ane Pogorelić i majstora svjetla i tona Tončija Tičića iz Paga, u potpunosti se uzdigla iznad uobičajenih „ljetnih programa“. Predstava je izvedena na ledini podno crkve u Starom gradu Pagu, pretvorenoj u blistavu pozornicu, nakon čega je uslijedilo druženje s publikom uz vino.

PagArtFestival od osnivanja redovito predstavlja odabrane mlade glazbenike. Ovoga ljeta bila je to gitaristica Paula Ćurić, koja je održala svoj prvi recital nakon nedavne diplome u klasi istaknutog gitarista i pedagoga Darka Petrinjaka. Tom je prigodom pokazala darovitost, tehničku zrelost i snažnu scensku pojavnost.

Na festivalu je nastupilo još nekoliko sjajnih mladih glazbenika s već ostvarenim međunarodnim karijerama: austrijski violončelist Jeremias Fliedl te pomalo neuobičajeni duo – violinistica Eva Mach i harmonikašica Martina Jembrišak. I ovi su umjetnici sjajno odgovorili na teške izazove nastupa na atraktivnim, ali zahtjevnim lokacijama.

Jeremias Fliedl svirao je na turističkom brodu „Festini“, što je posljednjih godina izuzetno posjećena i prepoznata priredba festivala. Spoj umjetnosti i prirode, vještina kapetana i posade pri pristajanju te klasična glazba pored stijena Paških vrata čine događaj koji se pamti, pri čemu je posebnu pažnju privukla izvedba monumentalne Sonate za violončelo solo Zoltána Kodályja.

Još jedna uspješna suradnja gospodarstva i kulture postaje cijenjeni dio festivala – koncerti u Prvom magazinu Solane Pag, gdje se usred stalnog postava Izložbe solarstva smjestila glazbena pozornica. Duo Mach/Jembrišak oduševio je prisutne odličnom izvedbom djela Ravela, Kreislera i Davorina Bobića, prkoseći ljetnoj vrućini s nevjerojatnim šarmom i žarom.

U programu festivala održana je izložba odličnog fotografa Elvisa Šmita iz Paga. Pod naslovom Portraits at a Festival izložio je fotokroniku PagArtFestivala od 2011., bilježeći zanimljive, neponovljive trenutke mnogih izvođača, ali i publiku, lokacije, zanimljive sitne detalje koje organizatori upliću u prostore, i uopće atmosferu punu života koju festival brižno njeguje.

Veliki doprinos festivalu dala je i mlada slikarica Lucija Maržić iz Paga koja je iscrtala zaštitne slike festivala za plakate i kataloge, kao i portrete svih solistica koje su ovoga ljeta nastupile na festivalu, kao personalizirane poklone, uz cvjetove soli Solane Pag i reprezentativne sireve Paške sirane.

PagArtFestival kroz svoje je trajanje predstavio mnoge nadarene pojedince i amaterske skupine iz Paga, svjedočeći pored odanosti umjetnosti i brigu i povezanost sa zajednicom.

Festival se oslanja na gostoprimstvo Župnog ureda Paga i financijsku potporu Grada Paga i Turističke zajednice Grada Paga, a nadalje ga podržavaju Ministarstvo kulture, Turistička zajednica Zadarske županije, Zadarska županija, Jadran galenski laboratorij Rijeka, Austrijski kulturni institut te brojni sponzori i donatori.

Publika dolazi iz Paga, Zadra, Splita i okolnih mjesta, iz Zagreba, iz Slovenije i iz mnogo daljega…

Kompletno ga vodi Umjetnička organizacija „Lovro&Nina“ iz Zagreba, s podružnicom PagArtFestival u Pagu, što u naravi znači predani rad obitelj Pogorelić.