Zadrani o umjetnoj inteligenciji: Dobra za administraciju, loša za djecu i umjetnike

U posljednje vrijeme sve se više raspravlja o umjetnoj inteligenciji i njezinim benefitima, ali ponajviše o potencijalnim negativnim posljedicama njezinog razvoja i upotrebe. Na razini Europske unije posljednje dvije godine su se odvijali pregovori o nacrtu zakona po pitanju regulacije upotrebe umjetne inteligencije. Tako su nedavno u Europskom parlamentu, u Odboru za unutarnje tržište i Odboru za građanske slobode, usvojili nacrt zakona za umjetnu inteligenciju.

Većina zastupnika se složila da treba primjerice zabraniti korištenje umjetne inteligencije za prepoznavanje lica u javnim prostorima, prediktivne policijske alate i donijeti nova pravila za transparentnu upotrebu generativnih aplikacija umjetne inteligencije kao što je sve popularniji ChatGPT. Prijedlog ovog nacrta zakona bit će stavljen na plenarno glasanje Europskog parlamenta u lipnju, prije nego li se usuglase konačni uvjeti u pregovorima s Europskim parlamentom, Vijećem Europske unije, Europskom komisijom i državama članicama. Geoffrey Hinton, jedan od pionira umjetne inteligencije koji je još 2012. godine s dvojicom svojih studenata na Sveučilištu u Torontu stvorio tehnologiju koja je postavila temelj za A. I. sustav, nedavno je upozorio na opasnost tehnoloških kompanija koje jure prema sve većoj proizvodnji takvih proizvoda. ​Pritom je bitno istaknuti da je sustav umjetne inteligencije nastao po uzoru na ljudski mozak i predstavlja umjetnu neuronsku mrežu koja ima sposobnost prikupljanja i obrade podataka, odnosno konstantnog učenja i nadograđivanja. Međutim, potrebno je istaknuti da robotika ne predstavlja nužno umjetnu inteligenciju, ali ona može biti implementirana u nju.

S obzirom na mnogobrojna pitanja i dileme oko razvoja i upotrebe umjetne inteligencije odlučili smo napraviti đir po gradu i upitati prolaznike što ono misle o svemu tome. Sreli smo Tomislava Antolića koji je kratko prokomentirao da je umjetna inteligencija postavljenja na lošim temeljima.

Zakoni robotike

– Tvorci umjetne inteligencije očito nisu pročitali Isaaca Asimova, jer da jesu, implementirali bi tri zakona robotike, a to je da robot ne smije naškoditi čovjeku ili svojom pasivnošću dopustiti da se čovjeku naškodi; da robot mora slušati ljudske naredbe, osim kad su one u suprotonosti s prvim zakonom; i na koncu da robot treba štiti svoj integritet, osim kad je to u suprotnosti s prvim ili drugim zakonom, kazao nam je Antolić.

Potom smo sreli Niroa iz Shri Lanke koji o svemu tome ima podijeljeno mišljenje, te kako kaže, najveći problem u svemu tome predstavlja način na koji se nešto koristi, a najviše je skeptičan prema mlađim naraštajima.

– Umjetna inteligencija je ponekad dobra, a ponekad loša. Na primjer, dobra je za komunikaciju i slično. Ali, mislim da nije dobra za buduće generacije jer su previše ovisni o tome. O svemu tome nekako imam neutralno mišljenje, odnosno sve ovisi o tome na koji način se primjenjuje, otkrio nam je Niro iz Shri Lanke koji je stigao u Zadar prije pet mjeseci te trenutno radi u građevini.

Sreli smo i Zorana Lončara koji nije baš bio posebno rječit kada je u pitanju tema o umjetnoj inteligenciji, a kako kaže, trenutno je ne koristi niti za zanima.

– Jednostavno još nisam došao do toga trenutka da se zamaram s tim, kratko je prokomentirao, a mi smo ga upitali je li svjestan da koristimo sustave umjetne inteligencije u svakodnevnom životu, a da toga nismo ni svjesni, na primjer Google Translate koji se temelji upravo na umjetnoj inteligenciji.

– Nisam toliko upućen, ali moram priznati da sam primijetio kako se sve više priča o tome, ali stvarno ne znam što bih rekao po tom pitanju. Vidjet ćemo što će biti u budućnosti, kratko je kazao Lončar, dok je o tome puno više imala što za reći mlada Helena Kalaminec.

Genetički inženjering

– Dobra stvar primjene umjetne inteligencije je to što se puno lakše mogu riješiti neke statističke stvari, dok je loša stvar što umjetna inteligencija sve više počinje zamjenjivati rad umjetnika. Na primjer, umjetna inteligencija danas u Photoshopu obavlja neke zadatke koje su nekad radili isključivo fotografi. To mi se čini jako loše za budućnost fotografa, ali i svih ostalih umjetnika, kazala nama je Kalaminec koja je po struci industrijska dizajnerica. Upitali smo je što misli kako će se to odraziti na mlađe i buduće naraštaje.

– Mislim da će na mlađe generacije to jako dobro utjecati ako su snalažljivi zato što će sve više koristi ChatGPT za rješavanje raznih zadataka, od pisanja seminara do nekih umjetničkih radova. Iako sve to ima neke svoje prednosti, smatram da je loša strana to da će se umjetnici izgubiti u svemu tome, kaže nam, te nam odgovara na pitanje što misli o tome hoće li umjetna inteligencija nadvladati čovjeka.

– Studirala sam prometnu logistiku i razrađivali smo pametnu infrastrukturu, ali mi jednostavno nismo još dovoljno razvijeni kao generacija da bismo mogli stvarati takvu robotiku ili umjetnu inteligenciju. Međutim, u Japanu i Kini su već počeli s primjenom robotike koja je zamjenila ljude na recepciji, kazala je te se osvrnula i na genetički inženjering.

– Genetički inženjering je nešto što bismo trebali ostaviti po strani, nešto u što ne bismo smjeli zalaziti jer su neke stvari prirodne, a neke nisu, zaključila je odlučno Kalaminec za kraj.