Foto: Mislav Klanac
Turizam je jedan od ključnih gospodarskih sektora Zadarske županije, a zahvaljujući dugoj tradiciji i brojnim prirodnim i kulturnim atrakcijama, svake godine imamo sve više i više posjetitelja. No, naravno, uz neosporan ekonomski doprinos, turizam sa sobom nosi i značajne izazove, najveći je prekomjeran broj turista za što, posebno u srcu sezone, nemamo dostatne kapacitete lokalne komunalne infrastrukture.
Nedovoljno razvijeni sustavi za opskrbu vodom, zbrinjavanje otpada, prometna gužva i nedostatak parkirnih mjesta sve su veći problemi što stvara pritisak kako na lokalno stanovništvo, tako i na okoliš, stoga je odgovor na ove izazove ključan za održivost turizma u našoj regiji, ali i na zadovoljstvo lokalaca.
O svemu tome i brojnim drugim važnim temama razgovarali smo s novim direktorom Turističke zajednice Zadarske županije koji je na dužnost stupio 7. listopada, nakon više od 20 godina radnog staža na rukovodećim poslovima u turizmu.
Podsjetimo, profesionalnu karijeru započeo je u Crikvenici u hotelu Mediteran kao direktor hotela, uslijedio je rad u hotelu Pinija u Petrčanima, također na mjestu direktora hotela te u hotelu Maškovića Han u Vrani.
Potencijal zaleđa i otoka
Diplomirao je u Dubrovniku na Fakultetu za turizam i vanjsku trgovinu i kaže kako ga je Dubrovnik u velikoj mjeri odredio. Naime, usprkos tome što je, kako često čujemo, naš najturističkiji grad, Dubrovčani itekako drže do sebe i svoje tradicije.
– Jednostavan primjer, u Dubrovniku nema kuće u kojoj nema slike Dubrovnika i sv. Vlaha. Teško je da ćete kod nas vidjeti sliku nekog našeg zaštitnika. To čuvanje svoga volio bih vidjeti i u Zadru, trebamo najprije poštivati sami sebe da bi nas drugi poštovali, započinje Anić.
Upravo je očuvanje identiteta silno važno, posebno u vremenima kada smo svjedoci prekomjernog turizma diljem Europe i svijeta, a kao primjere valja navesti Madrid, Barcelonu, Veneciju…
Srećom, naglašava Anić, mi imamo otoke i zaleđe koji su još uvijek neistraženi te, u skladu s tim, stavit će poseban naglasak na promociju i oplemenjivanje tih prostora.
– Ti su prostori turistički nezagušeni, no nemamo generalno dovoljno razvijenu turističku infrastrukturu. Mi imamo puno privatnog smještaja, no udio hotela, koji su ključni za razvoj gospodarstva i čitave društvene zajednice, jako je malen, niti 10 posto.
Puno bi nam značio veći broj hotelskih kapaciteta, hoteli su nositelji događanja, odličan primjer je Petrčane gdje sam najdulje radio. Znam što znači kad je u travnju 500 ljudi nekoliko dana u hotelu, tada se otvaraju i kafići, restorani, trgovine…
To je posebno važno kada govorimo o predsezoni i posezoni. Šteta je što nema nekih hotela koji su prije radili, Zelena punta na Kukljici ne radi u svom punom profilu, Asseria u Benkovcu i hotel na Maslenici nikad nisu obnovljeni…
Drago mi je što je revitaliziran hotel u Obrovcu, sve to silno utječe na lokalno stanovništvo, tumači Anić i dodaje kako skoro otvaranje Hiltona u Preku i Hyatta u Zadru predstavlja velik iskorak jer, kad se jedan internacionalni hotelski lanac odvaži doći na destinaciju, pratit će ga i drugi hotelski lanci.
Poslovni turizam
Hoteli su, između ostalog, važan preduvjet za produljenje turističke sezone, posebice kad je riječ o poslovnom i kongresnom turizmu, no ipak, napominje direktor, špica sezone uvijek će biti ista, iz brojnih razloga.
– Ljeti djeca ne idu u školu, pa onda roditelji uzimaju godišnje odmore, to će uvijek biti tako. Međutim, u predsezoni i posezoni mogu se organizirati poslovni skupovi i sve druge manifestacije koje nisu primarno vezane uz obiteljski turizam.
Za to je, opet ponavljam, važna infrastruktura na što mi ne možemo utjecati, no možemo poticati i pomagati u promociji, govori Anić.
Ipak, za razvoj poslovnog turizma velik je potencijal, postoji infrastruktura. Falkeinsteiner ima najviše kapaciteta, hotel Kolovare, na odličnoj lokaciji u gradu, gotovo svakoga dana ima neko poslovno događanje, Ilirija ima Arsenal, kao i kapacitete u Biogradu, a uskoto će se u hotelu Pinija otvoriti kongresni prostor.
– U takvim kapacitetima boravi više ljudi koji ostaju više dana i traže dodatne usluge, ističe Anić.
A kada je riječ o promociji i prepoznatljivosti, i na tom polju uvijek ima prostora za napredak.
– Svi mi volimo misliti kako su svi čuli i za Zadar i za Zadarsku županiju, no realnost je drugačija. Mi vjerujemo da je, primjerice, cijela Njemačka čula za nas, ali samo mali broj Njemaca dolazi u Hrvatsku, stoga itekako treba raditi na promociji i prepoznatljivosti.
Radi se na tome odavno, ali nije dovoljno. Također, digitalno oglašavanje već godinama je nužno, no nedovoljno.
I dalje je važno ono što je opipljivo, zna se kako agencije i dalje tiskaju kataloge jer je ipak drugačije kad nešto uzmete u ruku i to zadržava pažnju. U svakom slučaju, treba se angažirati na sve načine i na svim poljima, ističe Anić.
Strategija do 2030.
Anić smatra kako je Turistička zajednica Zadarske županije dobro vođena i da trebaju poštivati smjerove i podržavati dosadašnje programe.
– Ne bi bilo dobro kada bi netko zbog svog mišljenja ili, da tako kažem, ega, poništio nešto što je dobro.
Moramo podržavati lokalne turističke zajednice, analizirati što se može poboljšati, pratiti mogućnosti na terenu, ali sve znajući smjer propisan strategijom koju smo dužni slijediti, ističe Anić i dodaje kako Ured upravo radi na smjernicama za strategiju do 2030. godine.
Strategija će odgovoriti i na glavne izazove kao što su pretjerane gužve, promet, (ne)dostatnost parkirnih mjesta…
– Treba usmjeravati goste da više koriste javni prijevoz, a isto tako iskomunicirati dostupnost linija s javnim prijevoznikom. Kada bi većina turista koristila javni prijevoz, sve bi bilo lakše, dodaje Anić.
Plan upravljanja destinacijom koji su u obvezi donijeti i županijske i lokalne turističke zajednice odredit će kapacitete i broj ugostiteljskih objekata. Ne smije se događati, upozorava Anić, da na Poluotoku, primjerice, ne može proći Hitna pomoć od silnih štekata brojnih ugostiteljskih objekata.
Prioritet je svakako i poboljšanje komunalnog standarda stanovnika i standarda komunalne infrastrukture.
Održivost
– Ako je našim ljudima ugodno tu živjeti, i turisti će se ugodno osjećati. To svi znamo po svom vlastitom iskustvu. Ako ste nezadovoljni zbog vode, ceste, parkinga, čistoće…, neće ni gostu tu biti lijepo.
Ne može se graditi eksluzivnu vilu npr. bez prateće infrastrukture i sadržaja, kazuje Anić i ističe da bi, kako bi turizam bio održiv, čovjek trebao moći živjeti od svog rada, naravno poštujući prirodu.
– Tvrdimo da živimo u netaknutoj prirodi, ali ako pogledamo bolje vidjet ćemo kako ipak nije tako. Trebamo raditi još puno na edukaciji, da spriječimo divlja odlagališta, to je tragedija, dodaje direktor.
Isto tako, ističe kako lokalna vlast treba prepoznavati promjene i razvoj i u skladu s tim raditi na infrastrukturi.
– Ako prije 10 godina u selu nije bio nijedan registrirani turistički objekt, a danas je u tom mjestu ulica u kojoj je pet registriranih objekata s bazenima, sve te kuće trebaju struju, vodu… Promjene su nužne, moramo zajedno utjecati na cjelokupnu sliku, objašnjava Anić.
Na koncu, Anić je istaknuo kako želi da TZ omogući svima u županiji iste šanse te da bi zaista volio što više promovirati otoke kao najvrjednije što imamo. Također, teže je privući goste u zaleđe, nego na obalu, ali uz rad na ponudi i infrastrukturi, realno je očekivati značajni napredak.
najnovije
najčitanije
Hrvatska
MINISTAR OBRANE
Anušić: 2025. dostižemo izdvajanja od 2 posto BDP-a za obranu
Svijet
PRISTUPNI PREGOVORI
Crnoj Gori Hrvatska blokirala zatvaranje jednog poglavlja
Crna Kronika
SPLIT
Ispred postaje zapalio policijsko vozilo, uhićen je
Scena
Zajednički intervju
Ivan Rakitić i Raquel otkrili tajnu skladnog braka: ‘Mi smo posebni po tome…’
Nogomet
IZBORNIK
Zlatko Dalić: Poštujem sve protivnike, ali Hrvatska je s razlogom prvi nositelj
Županija
pitanje zaštite
RAT NA OTOKU Simbol čipke kao kamen razdora Pažana i Novaljaca
Zadar
LUKSUZNI HOTEL
Na prvom Danu karijera Zadrani upoznali privlačne ponude Hyatta
Plodovi zemlje i mora
najulov 2024.
Neočekivan ulov mladog ribolovca Andrije Reljića s Dugog otoka
Zadar
NAJAVA
Fra Marin Karačić predvodi adventsku duhovnu obnovu na Bokanjcu
Zadar
VEĆ TRADICIONALNO