Zakonodavni okvir, ravnopravnost i odgoj ključni u prevenciji nasilja nad ženama

Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama obilježava se 25. studenog i predstavlja prvi dan kampanje 16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama, koja završava 10. prosinca Danom ljudskih prava. Iako su vidljivi pozitivni pomaci kada je u pitanju zakonska regulativa, rodno uvjetovano nasilje sastavni je dio svakodnevice velikog broja žena u Hrvatskoj.

Naime, u prosjeku je svaka treća žena tijekom života izložena nekoj vrsti fizičkog ili seksualnog nasilja od strane intimnog partnera, a od 13 ubijenih žena u prošloj godini, šest je ubojstava počinio njihov sadašnji ili bivši intimni partner.

Glavno ishodište zakonske regulative povezane s nasiljem nad ženama trebala bi biti Istanbulska konvencija, koju je Hrvatska potpisala 2013. godine, a ratificirala 2018. godine. Taj je petogodišnji odmak obrazložen činjenicom da Istanbulska konvencija zahtijeva značajna materijalna sredstva, čime je u startu, kako naglašava predsjednica Povjerenstva za ravnopravnost spolova Zadarske županije Vedrana Mišković (SDP), zrcaljen rang vrijednosti u našem društvu.

(Ne)odgovarajuće sankcije

– Istanbulska konvencija trebala bi biti kapilarno ugrađena u kompletno funkcioniranje društva, a naročito u pravosuđe, u tretman žrtve i počinitelja kaznenog djela. Iako je ratifikacija izazvala ideološku podjelu u društvu, osnovna uloga Istanbulske konvencije je spriječiti nasilje nad ženama i u obitelji, da se zaštiti žrtva i što je najvažnije, a čemu nismo ni blizu u našem društvu, da se spriječi da počinitelji kaznenog djela ostanu nekažnjeni. No, to se nažalost i dalje događa, upozorava Mišković.

Pri tom valja istaknuti da se kažnjavanjem počinitelja zapravo djeluje na druge eventualne počinitelje, koje bi stroge kazne možda odvratile od počinjenja kaznenog djela. No, ako izostanu odgovarajuće sankcije, poruka budućim nasilnicima je jasna – ništa vam se neće dogoditi.

– U Zadru je 2014. godine partner brutalno pretukao ženu s kojom je živio 10 godina. Mlatio je i davio bakrenom šipkom, njezin je život bio ugrožen. Devet godina kasnije, sud je konačno donio presudu. Počinitelj je osuđen na 10 mjeseci zatvora, uvjetno na tri godine. Što njega sprječava da ponovno počini taj zločin? Apsolutno ništa! Odšetao je slobodan kao ptičica, kazuje Mišković.

Osim izostanka oštrih sankcija za počinitelja, problematično je i što se nerijetko i žrtvu nasilja prekršajno kažnjava. To je apsurd koji se kod nas redovito događa, upozorava Mišković i kao primjer navodi kažnjavanje žrtve jer je nasilnika nazivala pogrdnim riječima dok je on mlatio.

Čak i kada je zakonska regulativa dobra i kada postoje adekvatne kazne, one se zapravo ne primjenjuju. Primjera radi, viši sudovi vrlo često smanjuju kazne počiniteljima koje su donijeli niži sudovi. Uz to ne postoji sustavno riješena mogućnost da se počinitelj nasilja automatski izdvoji iz domaćinstva, pa se vrlo često događa da se on nakon svega vrati u obitelj i opet zlostavlja ženu i djecu, kako upozorava Mišković.

Žene u politici

Kao osnovne preduvjete nenasilja nad ženama Mišković ističe poštovanje ženskih ljudskih prava i postizanje ravnopravnosti, što uključuje i ravnopravnost na radnom mjestu i u političkoj participaciji.

– Žene su senzibilizirane za probleme žena. Dok ne povećamo sudjelovanje žena u politici, pogotovo u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti, nama će se ovakve stvari ponavljati, kazuje Mišković.

Iako su zakonski definirane kvote prema kojima bi svaka lista na izborima trebala imati najmanje 40 posto žena, stranke u pravilu radije plaćaju kaznu, nego da na liste stave zakonom propisan broj žena. A čak i kada se na listama nalazi dovoljan broj žena, one su uglavnom grupirane u drugom dijelu liste.

– Tako se dogodi da imate Zadarsku županiju u kojoj su donedavno od 37 vijećnika samo četiri bile žene. U međuvremenu se taj broj nešto povećao, ali na zadnjim lokalnim izborima Zadarska je županija bila je treća najgora po zastupljenosti žena na izbornim listama. Imala je samo 24 posto žena na listama, iako je kvotom propisano 40, upozorava Mišković.

Kao jedno od glavnih objašnjenja za nedostatak žena u politici, najčešće se pojavljuje teza da nema dovoljno kvalitetnih žena, no tko pri tom govori o kvaliteti muškaraca, pita se Mišković.

– Ovo što se nama sada događa s ministrima, što to nama govori o kvaliteti muškaraca? Kvalitativni kriteriji uspostavljaju se samo kada je riječ o ženama, kada je riječ o muškarcima toga uopće nema jer se podrazumijeva da su oni pametni, obrazovani i stručni, zaključuje Mišković.

Uloga odgoja

Nevenka Marinović, predsjednica Zajednice žena HDZ-a »Katarina Zrinski« Zadarske županije, ističe odgoj kao jedan od ključnih aspekata borbe protiv nasilja nad ženama.

– Što se zakonodavnog okvira tiče, tu se napravio ogroman iskorak i sve je to dosta dobro regulirano. Međutim, očito je da nije napravljeno dovoljno na prevenciji nasilja, činjenice su takve kakve jesu. Ali, u konačnici, puno veći problem leži u društvu, negoli u zakonima. U odgojnom dijelu trebamo napraviti puno više, tek onda možemo očekivati generacije koje će imati puno drugačiji odnos prema nasilju, kazuje Marinović.

Od prvih koraka djecu je, smatra Marinović, važno učiti da poštuju svakoga i sve, te stoga u Zajednici žena »Katarina Zrinski« nastoji uvijek ukazati na to da žene uz pomoć muškaraca, mogu napraviti puno više u prevenciji nasilja.

– Moje je mišljenje je da smo tu zakazali kao roditelji. Općenito odnos prema nasilju nad bilo kime i bilo čime, bez obzira na to radi li se o ženama, muškarcima ili pak imovini, sve to potječe iz kuće. Slijedom toga, najviše možemo napraviti kao obitelj. Kada je netko već formiran kao nasilnik, teško se može, čak i s vrlo drastičnim kaznama napraviti pomak, zaključuje Marinović.