Zadrani u srijedu dobivaju ključeve za kontejnere, uskoro i novi model naplate

Kako je pojasnio Luka Knežević, pomoćnik rukovoditelja za operativne poslove, radovi su započeli prošlog četvrtka, a prema procjenama, cijeli posao mogao bi biti završen u naredna četiri do pet radnih dana, odnosno do kraja ovog tjedna, ovisno o dinamici na terenu.

Podjela ključeva stanarima započinje sutra. Ključeve će predstavnicima stanara dodjeljivati djelatnici prodaje, a zatim će ih oni rasporediti ostalim stanarima kako bi svi imali pristup kontejnerima. Bravice i ključevi za stanare su besplatni, a trošak njihove ugradnje u potpunosti snosi komunalna tvrtka.

Cilj uvođenja bravica je spriječiti da otpad u kontejnere odlažu osobe koje im ne pripadaju, čime bi se umjetno povećavao broj pražnjenja i iznos varijabilnog dijela računa. Naime, kontejner će se prazniti samo kada stanari skinu lokot, čime daju znak da je spremnik pun i spreman za odvoz. Dok je lokot zaključan, pražnjenje se ne obavlja.

Postoji mogućnost da kontejner ostane otključan nekoliko sati prije dolaska kamiona, no kako ističe Knežević, to je neizbježan rizik zbog nemogućnosti preciznog dolaska u minutu na svaku lokaciju. Odvoz se zato nastoji organizirati u ranim jutarnjim satima kako bi se taj rizik sveo na minimum.

Bravice su do sada postavljene u mjesnim odborima Jazine 1, Jazine 2, Smiljevac i Arbanasi, dok su u tijeku radovi u mjesnim odborima Ričine i Crvene kuće. Istočni dio grada većim je dijelom završen, a preostali dio trebao bi biti kompletiran tijekom dana.

Uvođenje bravica preduvjet je za početak primjene varijabilnog dijela naplate, koji bi trebao potaknuti građane na odgovornije odvajanje otpada i pravedniju raspodjelu troškova.

Unatoč uvođenju novih mjera i spremnika, problem nepropisnog odlaganja otpada i dalje je prisutan. Kako se može primijetiti na terenu, građani često ne paze gdje odlažu otpad, već sve bacaju u miješani komunalni otpad.

Komunalne službe upozoravaju da bez veće odgovornosti građana neće biti moguće ostvariti ciljeve sustava selektivnog prikupljanja otpada, niti smanjiti količinu miješanog otpada koji završava na odlagalištima.

Uvođenje kontroliranog pristupa spremnicima i varijabilne naplate ima za cilj upravo promjenu takvog ponašanja, no rezultati će, čini se, ovisiti ponajprije o spremnosti građana da preuzmu svoj dio odgovornosti.

Kako je pojasnio Boris Skroče, tehnički direktor Čistoće Zadar, sustav se uvodi postupno, u dogovoru s predstavnicima stanara.

Na javnim površinama spremnici od 1.100 litara opremaju se šarkama i lokotima, dok građani koji imaju spremnike na privatnim površinama mogu ostvariti sufinanciranje Grada za postavljanje kaveza. Predstavnici stanara dobivaju ključeve koje potom dijele ostalim stanarima, čime svi korisnici imaju jednak pristup spremniku.

Na taj način stanari mogu kontrolirati broj pražnjenja svog spremnika, a time i visinu računa, ističe Skroče. Trenutno se na računima još ne vidi varijabilni dio, no prema njegovim riječima, on bi se u Zadar mogao početi primjenjivati već od sljedećeg mjeseca, ovisno o odluci gradske uprave. U dijelu općina Zadarske županije takav model već je u primjeni.

Jedan od glavnih problema dosadašnjeg sustava bio je taj što su korisnici obiteljskih kuća često otpad odlagali u velike kontejnere stambenih zgrada. Zaključavanjem spremnika to bi trebalo biti onemogućeno, jer će svatko koristiti isključivo spremnik za koji je zadužen. Svaki spremnik ima barkod i čip, pa se točno zna kada je pražnjen i koliko puta, što omogućuje preciznu evidenciju.

Kao potencijalni problem u novom sustavu Skroče navodi odlaganje vreća uz spremnike. Takav otpad će se i dalje skupljati, no još nije definirano kako će se u potpunosti regulirati odgovornost za takve situacije. Mi danas sav otpad vozimo u Centar za gospodarenje otpadom Biljane, prolazimo preko vage i svaka količina je evidentirana i plaćena, naglašava.

Važno je istaknuti da se varijabilni dio naplate odnosi isključivo na miješani komunalni otpad, dok se odvojeno prikupljanje papira, biootpada i ostalog reciklabilnog otpada i dalje ne naplaćuje. Cilj cijelog sustava je potaknuti građane na bolje razdvajanje otpada i smanjenje količina miješanog otpada.

U višestambenim zgradama odgovornost za spremnik je zajednička – jedan spremnik dodjeljuje se određenom broju stanova ili ulazu, a trošak se dijeli među svim prijavljenim korisnicima na toj adresi. To je zajednička briga stanara. Sustav točno zna kojoj adresi i kojem broju stanova spremnik pripada, zaključuje Skroče.

Jedan od najvećih problema u sustavu gospodarenja otpadom i dalje je nekontrolirano odlaganje otpada ispred višestambenih zgrada, uz ulice ili pokraj spremnika. Kako upozoravaju iz Čistoće Zadar, građani često nakon renovacija stanova ostavljaju glomazni otpad poput trosjeda, ormara, perilica rublja, bojlera, WC školjki i drugog materijala na javnim površinama.

Takav se otpad nepropisno ostavlja uz kontejnere ili na ulicama, a komunalne službe ga potom moraju uklanjati. Prema procjenama, Čistoća na dnevnoj razini prikupi i zbrine između 40 i 50 tona ovakvog otpada, koji se potom odvozi u CGO Biljane ili u reciklažna dvorišta.

Problemi su posebno izraženi kod novijih stambenih zgrada, gdje dolazi i do nesuglasica među stanarima. Zabilježene su situacije u kojima se spremnici tijekom noći premještaju ispred drugih zgrada ili na neprimjerena mjesta, često zato što pojedini stanari ne žele da im kontejner stoji ispred objekta.

Iz komunalne tvrtke ističu kako bez veće odgovornosti građana i pravilnog korištenja sustava neće biti moguće dugoročno riješiti problem nepropisnog odlaganja otpada.

Građani o novom sustavu naplate otpada

Uvođenje zaključanih spremnika za miješani komunalni otpad i varijabilnog dijela naplate potaknulo je različite reakcije građana.

Jedan naš sugovornik koji živi u zgradi kaže kako već odvaja otpad, ali prema novom sustavu ostaje suzdržan.

Selektiram, da. Ako će to značiti manje miješanog otpada i manje vreća koje se plaćaju – bolje. Ali zasad plaćam što mi dođe na računu. Kad bude previše, bunit ću se, kaže.

Nesavjesno odlaganje otpada i dalje problem

Unatoč uvođenju novih mjera i spremnika, problem nepropisnog odlaganja otpada i dalje je prisutan. Kako se može primijetiti na terenu, građani često ne paze gdje odlažu otpad, već sve bacaju u miješani komunalni otpad.

Baca se svašta. Nitko ne gleda gdje ide papir, a gdje miješani otpad. Samo se baci i gotovo, ističe naša sugovornica, dodajući kako je razvrstavanje još uvijek nedovoljno zaživjelo u praksi.

Na pitanje pazi li osobno na razdvajanje otpada, odgovor je jasan – problem nije u nedostatku informacija, već u navikama, navodi HRT.