Zadarski lovoovlaštenici sudjelovali na sastanku za suzbijanje afričke svinjske kuge

U Centru za kreativne industrije jutros je održan sastanak na temu “Mjere kontrole i aktivnosti usmjerene na suzbijanje afričke svinjske kuge” namijenjen lovoovlaštenicima na području Zadarske županije, a u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede, Državnim inspektoratom, Hrvatskim lovačkim savezom, Zadarskom županijom i Lovačkim savezom Zadarske županije.

Naime, prošli tjedan je u Zadarskoj županiji pronađena uginula divlja svinja koja je najvjerojatnije stradala u prometu, no imala je pozitivan nalaz na afričku svinjsku kugu, a samim time je područje proglašeno zaraženim. Ovaj događaj potaknuo je hitnu reakciju, a na sastanku koji je vodila Žaklin Acinger Rogić iz Ministarstva poljoprivrede Republike Hrvatske, skupili su se brojni ovlašteni veterinari, djelatnici Državnog inspektorata te predstavnici lovoovlaštenika iz Zadarske županije, a prisutni su bili i Tomislav Žuglić iz Uprave šumarstva, lovstva i drvne industrije te Ivana Lohman Janković iz Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane.

– Svrha ovog sastanka je edukacija i davanje informacija, kao i podsjećanje na edukaciju iz 2019. godine kada smo pričali o ovoj bolesti te govorili da će nam doći prije ili kasnije. Riječ je o virusnoj bolesti koja je opasna isključivo za svinje, a jednom kada primijetite promjene u ponašanju kod neke svinje iznimno je važno to prijaviti veterinarima kako bi se moglo pratiti stanje i izbjeći daljnje širenje, započela je Acinger Rogić.

Afrička svinjska kuga (ASK) je virusna bolest koja je opasna isključivo za svinje i ne predstavlja prijetnju ljudima ili drugim životinjama. Međutim, postoji mogućnost da druge životinje prenesu virus na sebi, što čini sprečavanje širenja iznimno važnim.

Simptomi bolesti često prolaze neprimijećeno, osim ako se ne primijeti da svinja leži i da je sporija, te da ima problema s ustajanjem na zadnje noge. Kod domaćih svinja, mogu se pojaviti simptomi poput visoke temperature, crvenih područja na koži, krvarenja po koži i krvarenja po unutarnjim organima.

Važno je obratiti pažnju na promjene u ponašanju svinja, kako u lovištu tako i kod domaćih svinja, a kako kaže Acinger Rogić, smrtnost je nažalost stopostotna.

– Ova bolest traje kratko, no gotovo uvijek nastupa uginuće od četiri do deset dana nakon same infekcije. Dakle, smrtnost ide do sto posto, no ima dokaza da su neke svinje uspjele preboliti ASK. Kod onih koje prebole mogu se utvrditi antitijela, no ona brzo nestanu i svinja se može opet zaraziti, pa to preboljevanje nažalost ne znači puno. Virus je vrlo neistražen, zagonetan i prilagođen okolišu.

Cjepivo nije razvijeno, postoje tek neka testna cjepiva koja su još uvijek u početnoj fazi razvijanja. Virus se lako širi i na direktan i na neizravan način, ali najviše neizravnim putem – preko vozila, lovaca, kontaminirane hrane, i tako dalje, izjavila je Acinger Rogić naglašavajući važnost javljanja informacija i sumnji veterinarima.

– Bez lovaca i njihovog javljanja informacija, teško se može pratiti stanje. Ako neki lovci još uvijek nisu dovoljno upoznati s ovom tematikom, mogu se javiti za dodatnu edukaciju oko prepoznavanja bolesti. Širenje virusa može se spriječiti na nekoliko načina, primjerice potrebno je izbjegavati lov koji će tjerati svinje iz jednog lovišta u drugo ili prema urbanom području i farmama.

Također, treba tražiti lešine kako bi se uklonile jer virus može jako dugo ostati u okolini. Naravno, lešine treba zbrinuti na odgovarajući način. Preporuča se korištenje kamiona koji je hermetički zatvoren, odnosno Agroproteinke, a ako se to ne može izvesti, onda je dozvoljeno zakapanje na mjestu, objasnila je Acinger Rogić.

Po iskustvima ostalih zemalja u Europskoj uniji i u svijetu, ova bolest će trajati jako dugo, no prijavljivanje sumnji na virus ključno je za praćenje i suzbijanje bolesti. Vukovarsko-srijemska županija je trenutno najkritičnije područje za ASK, no svi lovci i građani bi trebali biti svjesni opasnosti i aktivno sudjelovati u sprečavanju širenja ove bolesti.