Zadarski gradonačelnik u velikom razgovoru povodom godišnjice mandata: 'Nakon godina političkih blokada, Zadar je opet grad koji donosi odluke'

U jednom trenutku je na Poluotoku, za nekoliko minuta na Branimiru, biciklom »skoči« đir i do Bilog briga, Bulevara, Melade – nema gdje ga nema, zapisao sam prije nešto više od godinu dana, u travnju 2025., uoči lokalnih izbora, opisujući tadašnjeg kandidata za gradonačelnika Zadra Šimu Erlića.

Godinu dana od preuzimanja dužnosti prvog čovjeka grada, rečenica se gotovo i ne mora mijenjati. Erlić više nije kandidat, nego gradonačelnik, ali ritam je ostao isti. I dalje ga je teško uhvatiti na jednom mjestu, i dalje je između sastanaka, terena, kvartova, gradilišta i protokola.

Iza njega je, međutim, godina koju je teško usporediti s mirnim početkom mandata. Naslijedio je Grad iscrpljen četverogodišnjim političkim sukobima, bez stabilne većine u Gradskom vijeću i sa sustavom koji se predugo bavio sam sobom umjesto razvojem grada. Dvanaest mjeseci kasnije Zadar ima usvojena dva proračuna, funkcionalno Gradsko vijeće, pokrenute ili ugovorene projekte vrijedne više od stotinu milijuna eura te veliki investicijski ciklus u školsku i vrtićku infrastrukturu.

– Radni dan vam, čini se, i dalje više sliči ministarskom nego gradonačelničkom. Samo što ste sada umjesto ministarstva dobili grad, a umjesto jednog resora sve gradske kvartove, rupe, projekte, sastanke… Ukratko, i dalje od sedam do sedam, pitam ga, povlačeći paralelu s njegovom prethodnom dužnošću, dok ga lovim između sastanaka i ranije dogovorenih aktivnosti.

– Doma je doma, sa smiješkom na licu odgovara gradonačelnik.

Gradska uprava Erliću nije nepoznat teren. U nju se vratio nakon nekoliko godina izbivanja u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije. Ured u potkrovlju, u kojem je nekoć radio kao pročelnik, danas je zamijenio gradonačelničkim. Doduše, ni taj nije baš pravi, nego privremeni, jer su u tijeku radovi na obnovi. Simbolike, dakle, ne nedostaje: novi gradonačelnik, stara uprava, zamjenski ured i grad u kojem bi svi najradije odmah nešto mijenjali. Gotovo preko noći.

Provedba programa

Preuzeli ste Grad nakon dva mandata Branka Dukića i četiri godine političkih blokada u Gradskom vijeću. Što ste stvarno zatekli prvog dana i koji je bio Vaš prvi prioritet?

S Brankom sam oduvijek imao dobru suradnju pa je i samo preuzimanje dužnosti proteklo opušteno i u prijateljskom ozračju. Dao mi je svoje viđenje stanja, savjete i sugestije te mi poželio sreću. Zahvalan sam mu na tome.

Nije bilo puno vremena za ceremoniju jer smo se odmah bacili na posao. Naš glavni cilj bio je što prije stvoriti preduvjete za provedbu programa s kojim smo izašli pred građane, formirati Gradsko vijeće i razviti model suradnje koji će omogućiti donošenje odluka i realizaciju projekata. To je u tom trenutku bilo ključno.

Zadrani su već bili umorni od četiri godine konstantnih prepucavanja i nefunkcionalnog Gradskog vijeća. Gotovo kao da je to postalo svojevrsno »stanje uma« u gradskim strukturama. Nakon nekoliko neuspjelih pokušaja uspjelo se formirati Gradsko vijeće i za predsjednika izabrati dr. Ivu Žuvelu, a Vijeće je konačno počelo raditi i donositi odluke. Koliko je to bilo važno za funkcioniranje grada?

Bilo je presudno. Najveći uspjeh u ovoj prvoj godini nije nijedan pojedinačni projekt. Najveći uspjeh je što je grad Zadar ponovno počeo donositi odluke.

Da nismo uspjeli osigurati funkcionalno Gradsko vijeće, danas ne bismo razgovarali ni o jednom projektu koji pokrećemo. Ne bismo govorili o školama, vrtićima, bazenu, prometu, stanovanju, Centru za gospodarenje otpadom ili novom groblju, jer za sve te projekte najprije morate imati sustav koji donosi odluke.

Zahvaljujući činjenici da smo uspjeli postići konstruktivnu suradnju s Gradskim vijećem, u kratkom smo vremenu donijeli dva proračuna i niz odluka važnih za funkcioniranje gradske uprave i gradskih poduzeća, poput kreditnog zaduživanja gradskih tvrtki te završetka projekata CGO-a i Aglomeracije. Formirali smo i mjesne odbore, koji su ključni partner gradske uprave u rješavanju problema po gradskim kvartovima.

Odradili smo jedanaest sjednica Gradskog vijeća. Upravo nam je ta dinamika rada s Gradskim vijećem omogućila da radimo i donosimo odluke.

Posebno bih istaknuo ulogu vijećnika DOMiNO-a, dr. Biloglava, danas vijećnica Klasić i Adžić-Sikirić, kao i nezavisnih vijećnika Barića te predsjednika Gradskog vijeća dr. Žuvele. Unatoč brojnim napadima, pokazali su spremnost na suradnju u interesu grada te hrabrost da interes Zadra stave ispred političkih kalkulacija. Na tome sam im zahvalan i trudim se ispuniti sve što je dio našeg programskog dogovora.

Ruke za projekte

Dobro funkcionira ta suradnja?

Moram naglasiti da to ne znači nikakvu koaliciju, nego prije svega normalno uvažavanje i zajednički rad za grad i gradske projekte. Ako nam je, primjerice, svima cilj izgraditi igralište na Plovaniji i svi za to podignemo ruku, onda to ne promatramo kao političku koaliciju koja uključuje podjelu funkcija, nego isključivo kao suradnju na projektima i programima važnima za grad.

Pokazali smo da na takav način možemo funkcionirati, da međusobno povjerenje postoji te da iskreno i s dobrom voljom realiziramo ono što dogovorimo.

Bez obzira na političke razlike, okupili smo se oko istog interesa, a to je da Zadar ne smije stajati i nazadovati te da naše razlike ne smiju biti prepreka razvoju grada. Taj smo scenarij gledali u prošlom mandatu i mislim da nitko više ne želi proživljavati frustraciju nemogućnosti donošenja odluka, grada bez proračuna, gradskih tvrtki bez likvidnosti i svojevrsne hibernacije sustava uprave.

Još koncertna dvorana…

Što je sa životom u gradu? Često se može čuti kritika da neki susjedni gradovi imaju bogatiji program i zanimljivije sadržaje tijekom cijele godine. Kako na to odgovarate?

Mijenjamo tu percepciju i radimo na tome da Zadar ima kvalitetnu i zanimljivu ponudu tijekom cijele godine.

Obogatili smo program Adventa novim lokacijama i različitim sadržajima. Oživjeli smo gradsku tržnicu uređenjem platoa na kojem se tijekom cijele godine održavaju manifestacije poput »Pjata na pijaci« i »Banka na pijaci«. Uređujemo Citadelu kao jedinstven gradski prostor na kojem upravo počinje košarkaška Ljetna liga, a u budućnosti ondje vidimo prostor za kino projekcije, kvalitetne koncerte i druga događanja.

Pokrenuli smo i novu ustanovu Centar za mlade koja već sada kontinuirano stvara nove sadržaje za mlade tijekom cijele godine. Uskoro počinje i KvartArt, a taj je prostor danas neusporedivo življi i sadržajniji nego prije nekoliko godina.

Ne treba zaboraviti ni da Zadar tijekom cijele godine ima kontinuirani program velikih koncerata u Dvorani Krešimira Ćosića. Ipak, za jedan snažniji iskorak smatram da nam treba koncertna dvorana koja bi gradu dala novu dimenziju kulturnog života. Radimo na definiranju lokacije i stvaranju prostornih preduvjeta za takav projekt.

Koliko je Zadru danas važno imati otvorena vrata u Zagrebu?

Često se čujem sa kolegama iz Vlade. Puno je lijepih uspomena, priča i jedne pozitivne emocije koja je ostala nakon zajedničkog rada. Daju mi podršku i to mi puno znači.

Nastavili smo surađivati, samo sada u drugačijim ulogama. Ta poznanstva i iskustva koja sam stekao veliki su kapital u radu za Zadar jer dobro poznavanje sustava Vlade i Ministarstava često pomaže u realizaciji gradskih projekata i rješavanju konkretnih problema.

Svi oni znaju koliko je Zadar nacionalno važan grad. Često mi kažu da vide kako Zadar ponovno podiže tempo razvoja i da im je drago zbog toga jer su navikli da je Zadar grad koji drugima može biti primjer.

Na Zadar gledaju sa simpatijama i respektom, a na nama je da taj potencijal opravdamo. Vjerujem da zajedničkim radom, odgovornošću i suradnjom možemo učiniti Zadar najboljim gradom za život, kakav može biti.

Razvoj i održivost

Kako grad danas stoji u razvojnom smislu? Gdje smo u odnosu na druge hrvatske gradove? Koji su naši najveći izazovi i je li turizam za Zadar blagodat ili prokletstvo?

Zadar danas raste i razvija se punim plućima. Unatoč brojnim izazovima, činjenica je da gotovo svi ključni pokazatelji bilježe rast. Podaci govore da je u Zadru koncem travnja zaposleno 41.380 osoba.

Raste i broj dolazaka i noćenja, turistička sezona sve je dulja, a promet naše Zračne luke raste među najbržima u Hrvatskoj. Vjerujem da će se taj trend nastaviti jer je aerodrom proširen i dodatno unaprijeđen te danas predstavlja jedan od ključnih razvojnih motora cijele regije.

Kao rijetko koji grad u Hrvatskoj, možemo se pohvaliti i rastom broja stanovnika u posljednjem desetljeću. Taj rast ponajviše je rezultat doseljavanja iz drugih krajeva Hrvatske i vanjskih migracija. Posebno je zanimljivo da se Zadar ističe i po broju povratnika iz država Europske unije, ali i iz zemalja poput Australije i država Južne Amerike. Većinom je riječ o ljudima koji su hrvatskih korijena, o drugoj i trećoj iseljeničkoj generaciji. To pokazuje da ljudi u Zadar ne dolaze samo zbog posla, nego zato što ga prepoznaju kao kvalitetan i poželjan grad za život.

Turizam je za Zadar nedvojbeno velika razvojna prilika i blagodat. Donio je nova radna mjesta, investicije i značajno podigao gospodarsku aktivnost. Međutim, naš je zadatak osigurati da razvoj turizma bude u službi grada i njegovih stanovnika, a ne obrnuto.

Zato želimo da rast i razvoj budu održivi i po mjeri Zadrana, a ne isključivo vođeni ekonomskom logikom i kratkoročnim interesima. Važno je da istodobno gradimo javnu infrastrukturu u svakom kvartu – igrališta, parkove, škole, dječje vrtiće, prometnice i parkirališta. Jednako je važno graditi stanove za mlade obitelji i omogućiti im da riješe svoje stambeno pitanje. Uz to, moramo postaviti jasna pravila i uspostaviti red u prostoru kako bismo sačuvali identitet grada i kvalitetu života koja Zadar čini posebnim.

Upravo je to, po mom mišljenju, najveći izazov pred nama – kako nastaviti rasti, a pritom ostati grad ugodan za život.

Gradnja, parking

Kritičari će reći da se razvijamo, ali da se sve betonira, da nema dovoljno parkinga i da je smeća sve više. Koliko je domaći čovjek opterećen takvim razvojem situacije?

Javni sektor nije brz kao privatni kapital. Koliko god gradili prometnice, parkirališta, škole, vrtiće i parkove, privatni kapital je brži i tu nastaje dojam da javna infrastruktura ne prati izgrađenost i urbanizaciju pojedinog kvarta ili naselja.

Zato želimo jasna pravila igre. Nismo protiv gradnje, ali ona mora biti u funkciji grada. Zato mijenjamo prostorni plan i definiramo manju izgrađenost čestica, veću udaljenost objekata od međa i više zelenila. Uskoro ćemo izaći i s novim pravilima priključenja za investitore.

Otvorili smo novi Centar za gospodarenje otpadom, dosad posadili više od 1.500 stabala, stvorili nove drvorede i manje zelene površine u svim dijelovima grada. Za nekoliko godina, kada ta stabla narastu, Zadar će izgledati znatno drugačije.

Uz to po prvi put stvaramo potpuno nove parkove. Jedan od njih je u Ulici Kažimira Zankija, kod bivše predvojničke, i postat će novi veliki park. Krećemo i s uređenjem šume Musapstan, a projektiraju se park u Crvenim kućama i igralište sa zelenom površinom na Plovaniji. Svaki dio grada mora imati dostupan javni prostor i dovoljno zelenila.

Počinje turistička sezona, broj vozila raste iz godine u godinu, a građani često imaju osjećaj da je grad prenapučen. Može li se taj problem uopće dugoročno riješiti?

Upravo se završava novi parking kod bivšeg HAK-a sa sedamdesetak mjesta, a nedavno smo, nakon duge pravne procedure, dobili prostor Ravnica kojim će upravljati naša Obala i lučice.

Ravnice će uskoro postati uređeni naplatni parking s mogućnošću prihvata turističkih autobusa te će, zajedno s parkiralištem kod Jazina, predstavljati najveću parkirališnu površinu u gradu. Cilj nam je svaki raspoloživi prostor na tom potezu urediti i staviti u funkciju parkiranja.

Time povećavamo kapacitete, ali s obzirom na rastući broj vozila, jedino trajno rješenje je promjena režima prometovanja na Poluotoku tijekom turističke sezone. To rješenje pripremamo u suradnji s Prometnim fakultetom.

Ono uključuje povećanje cijena parkiranja u najatraktivnijim zonama, zaštitu stanovnika Poluotoka, širenje parkirališnih zona preko mosta i niz drugih mjera. Sve to moramo sagledati cjelovito i donijeti jedinstven paket mjera za parkiranje.

Na igrališta, dalje od ekrana

Posljednjih mjeseci otvarate igrališta i sportske sadržaje u gotovo svim dijelovima Zadra. Zašto toliko inzistirate na javnim prostorima za djecu i mlade?

To nam je iznimno važno jer želimo djecu držati dalje od ekrana i loših navika te ih potaknuti na sport, druženje i boravak na otvorenom. Naš je plan da u svim dijelovima grada imamo kvalitetna i dostupna igrališta s popratnim sadržajima. Sport je iznimno važan za zdravlje mladih, a posebno djece.

U godinu dana uredili smo prostor na Ravnicama, obnovili igrališta na Višnjiku gdje gradimo i olimpijski bazen, otvorili igralište na Sinjoretovu, novo dizajnirano igralište na Citadeli te vrhunsko futsal igralište na Smiljevcu. U planu su još projekti na Plovaniji, u Crvenim kućama, Kožinu i drugim dijelovima grada.

Poanta svih ovih investicija je stvoriti zdravo i poticajno okruženje za djecu, mlade i obitelji te učiniti Zadar najboljim mogućim mjestom za život.

Kronično nedostaje i »parkinga za brodice«. Gdje smo s novim komunalnim vezovima?

Pokrenuli smo UPU Draženica – Maestral, a na stolu je i UPU Bregdetti. S ta dva plana možemo stvoriti više od 1000 novih komunalnih vezova.

Čim planovi budu izrađeni i spremni, uputit ćemo ih Gradskom vijeću, a nakon toga tražit ćemo potporu Vlade Republike Hrvatske i europskih fondova kako bismo krenuli u realizaciju.

Demografska politika

Kako postići da mladi i mlade obitelji ostaju u Zadru, da svoju budućnost vide upravo ovdje i da im grad pruža perspektivu?

Naš je plan od prvog dana jasan. Naš izborni program »Zadar na 100 %« u fokus prije svega stavlja stvaranje uvjeta za kvalitetan život mladih ljudi, odgoj djece i skladan obiteljski život.

Najvažnija stvar je ljudima osigurati krov nad glavom. Svi koji rade, zasnivaju obitelj ili već imaju djecu, žele doći do samostalnosti i riješiti svoje stambeno pitanje. Zato smo pokrenuli sve predradnje kako bi APN na Smiljevcu izgradio 120 stanova, a uskoro krećemo i s potpuno novim modelom potpore izgradnji obiteljskih kuća u Crnome, a u drugoj fazi i na Novom Bokanjcu.

To su projekti na kojima radimo svakodnevno, ali oni dijelom ovise i o dinamici Ministarstva te donošenju potrebnih zakonskih i podzakonskih akata.

Uz to, trenutačno provodimo najveći investicijski ciklus u predškolsko i osnovnoškolsko obrazovanje u povijesti grada. U ovom trenutku istodobno gradimo i dograđujemo više dječjih vrtića nego ikada prije. To su veliki projekti koje financiramo kroz gradski proračun, europske fondove i kreditna sredstva za koja smo dobili potrebna odobrenja.

Taj smo proces maksimalno ubrzali i uvjeren sam da ćemo već početkom sljedeće godine biti u situaciji da upisi djece u vrtiće više neće predstavljati problem kao što je to bio slučaj proteklih godina.

Istodobno smo dobili odluke o financiranju osam školskih projekata, dijelom za izgradnju potpuno novih škola, a dijelom za dogradnju postojećih. Riječ je o najvećem ulaganju u školsku infrastrukturu na području grada Zadra u njegovoj povijesti.

Krećemo s izgradnjom nove škole na Crvenim kućama, a paralelno pripremamo i realizaciju drugih školskih projekata koji će omogućiti jednosmjensku nastavu, bolje uvjete rada za učenike i nastavnike te višu kvalitetu obrazovanja.

Kada govorimo o mladim obiteljima, važno je razumjeti da odluka o ostanku u gradu ne ovisi samo o jednoj mjeri. Ljudi ostaju tamo gdje mogu riješiti stambeno pitanje, upisati dijete u vrtić, poslati ga u kvalitetnu školu, pronaći posao i planirati svoju budućnost. Upravo zato na te izazove odgovaramo istodobno i kroz stanovanje, i kroz vrtiće, i kroz škole, i kroz razvoj gospodarstva.

To je najbolja demografska politika koju jedan grad može provoditi.

Urbanizirana naselja

Često ističete da Zadar ima velik razvojni potencijal, ali da su ponekad potrebni veliki projekti kako bi taj potencijal dobio puni smisao. Imate li u planu projekte koji gradu otvaraju novu razvojnu perspektivu?

Puno puta sam istaknuo kako smatram da Zadar mora biti grad koji nije samo privlačan posjetiteljima, nego prije svega grad ugodan za život svojim građanima.

Vjerujem da novu razvojnu perspektivu dobivamo otvaranjem prema rubnim dijelovima grada i planskim širenjem grada prema periferiji. Time smanjujemo pritisak na središnje gradske zone, otvaramo nove prostore za život i stvaramo uvjete za razvoj novih kvartova.

Zato je naš plan razviti potpuno nova, uređena i urbanizirana naselja u Crnome i na Novom Bokanjcu, gdje raspolažemo zemljištem i potrebnom komunalnom infrastrukturom za formiranje novih gradskih zona stanovanja.

Na tim područjima mogu nastati moderni kvartovi sa svim potrebnim sadržajima za život. Novi Zakon o priuštivom stanovanju daje nam dodatne alate da upravo na tim lokacijama razvijamo modele priuštivog stanovanja za mlade obitelji kroz stanove i obiteljske kuće.

Nijedan grad na Jadranu nema takvu perspektivu širenja kao što ima Zadar, i smatram da to moramo iskoristiti. To vidim kao jednu od najvažnijih razvojnih prilika Zadra u sljedećem desetljeću.

Dragocjeni trenutci

S obzirom na sve nabrojano, očito je da radite puno i da nemate baš slobodnog vremena. No, što Vas osim posla veseli?

Druženja s obitelji, djecom i prijateljima, termini na košarci i nogometu. Pomalo sam, ako se to tako može kazati, ovisan o sportu. Dok igram, zaboravim na sve brige i probleme. Sve su to dragocjeni trenutci jer ovaj posao ne dopušta nedostupnost i »područje bez signala«. Kao gradonačelnik živite sa svojim odlukama svaki dan. Ljudi vas zaustavljaju na ulici, na rivi, u trgovini, na utakmici, kažu vam što valja, ali još češće što ne valja. I to je normalno. U gradu se ništa ne može sakriti. Ako je nešto dobro napravljeno, ljudi to vide. Ako nije, vide još brže. Zato je odgovornost velika. S druge strane, upravo je to i najljepši dio ovog posla. Kada otvorite vrtić, školu, igralište ili park, gledate svoju djecu, svoje susjede i prijatelje, i sve građane kako to koriste. Tada znate da je trud imao smisla.

Jedan od velikih projekata je i uređenje Trpimirove obale te prostora Draženice i Maestrala. Što će taj zahvat donijeti Zadru?

Zadar će novu dimenziju dobiti upravo uređenjem Trpimirove obale te prostora Draženice i Maestrala.

Time ćemo dobiti uređenu šetnicu, nove sadržaje i kvalitetno uređenu luku koja će dodatno naglasiti mediteranski identitet grada. Riječ je o projektu koji je vrlo daleko odmakao u pripremi i koji se postupno približava realizaciji.

Prostorni potencijal

Gospodarska zona Crno godinama se spominje kao najveći razvojni potencijal grada. Gdje smo danas i kada možemo očekivati prve ozbiljnije investicije?

Gospodarska zona Crno i nova državna cesta koja će povezivati Babindub, zonu Crno, Murvicu, područje iznad Musapstana i dalje prema Ninu predstavljaju jedan od najvažnijih razvojnih projekata za budućnost grada.

Tom prometnicom dobivamo novu istočno-zapadnu prometnu poveznicu koja će značajno rasteretiti gradski promet i otvoriti nove razvojne mogućnosti prema sjevernom dijelu grada.

Pripreme su u tijeku i vjerujem da bi prva faza realizacije mogla krenuti već tijekom 2027. godine.

Istodobno završavamo posljednje korake za stavljanje parcela u Gospodarskoj zoni Crno u funkciju investitora. Crno je danas najvrjedniji gospodarski prostorni potencijal na hrvatskom dijelu Jadrana, s više od 400 hektara raspoloživog prostora za gospodarski razvoj.

Vjerujem da će upravo taj prostor u sljedećih deset godina postati središte novih proizvodnih, logističkih i poslovnih investicija koje će Zadru donijeti nova radna mjesta i dodatni gospodarski zamah.

Transparentnost

Odmah na početku mandata uhvatili ste se i pitanja transparentnog zapošljavanja te profesionalizacije gradske uprave. Zašto Vam je to bilo važno?Naš je cilj stvoriti motivirajuće uvjete za sve ljude koji rade u Gradu Zadru i gradskim tvrtkama. Riječ je o sustavu s više od dvije tisuće zaposlenika, o kojima u velikoj mjeri ovisi kvaliteta javnih usluga koje pružamo građanima.

Zato smo željeli povećati otvorenost i transparentnost postupaka zapošljavanja te smo uveli pravila s promatračima i javnim objavama natječaja kakva nema nijedan drugi grad u Hrvatskoj. Ne želimo ništa skrivati i želimo graditi povjerenje građana u sustav gradske uprave.

Do sada smo imali 120 natječaja, računajući i Gradsku upravu i gradske tvrtke i ustanove, a sve to uz sudjelovanje promatrača. Moram reći da su iskustva bolja od očekivanih i da ćemo s tim modelom nastaviti i dalje.