Zadarski boksački trener Nikola Marketin o samoobrani: 'Jako je važno istaknuti da samoobrana...'

Svoj grad oduvijek opisujemo kao mjesto iznimno bogate povijesti, kulture i gostoljubivosti, ali i kao siguran grad, idealan za ugodan i kvalitetan život, savršeno mjesto za odrastanje i obiteljski život. Bez obzira na znatno ubrzaniji tempo života nego što je to bilo nekoć, priljev stanovništa i generalno sve nestabilnije društvo po brojnim pitanjima, Zadar i dalje možemo ocijeniti kao grad u kojem nema razloga za strah, u kojem slobodno možemo pustiti veću djecu bez nadzora, šetati u bilo koje doba dana i noći…

Odaziv na tečajeve

A da je riječ o sigurnom gradu, pa i državi, usprkos nedavnim nemilim događajima na Karmi i Bulevaru, kada su u oba slučaja napadnute žene, naglašava i poznati zadarski boksački trener Nikola Marketin, ujedno i predavač na splitskom Kineziološkom fakultetu. Ipak, uvijek je itekako korisno znati što više o tehnikama samoobrane koje omogućuju zaštitu u opasnim situacijama, ali pomažu i razvijati samopouzdanje jer osoba zna da može reagirati ako se nađe u potencijalnoj opasnosti.

Marketin već godinama, u suradnji s Milom Romićem iz Krav Mage Zadar i kolegom trenerom iz BK Ares Diabolik Zadar, Vedranom Bajlom, održava tečajeve samoobrane na koje se redovno odaziva velik broj žena, učenika, studenata i svih zainteresiranih građana. Njihov projekt naziva »Boksom protiv nasilja« velik je doprinos promicanju sigurnosti i prevenciji nasilja, a Marketin je s nama podijelio korisne savjete za sigurnost i osjećaj sigurnosti, pri čemu je najvažnije uvijek biti svjestan okoline i osloniti se na intuiciju.

Naime, samoobrana je svaki oblik reakcije kojim osoba štiti sebe ili druge od prijetnje ili napada te može uključivati i psihološke strategije, fizičke tehnike, verbalne taktike te korištenje predmeta iz okoline. No, kako napominje, cilj samoobrane nije eliminacija napadača, već neutralizacija prijetnje i postizanje vlastite sigurnosti.

– Jako je važno istaknuti da samoobrana počinje puno prije fizičkog sukoba, a najvažniji aspekt je – intuicija, prepoznavanje opasnosti prije nego što situacija eskalira. Naša podsvijest često osjeti prijetnju prije nego što je mi svjesno prepoznamo. Ako imamo nekakav čudan osjećaj, to ne treba ignorirati. Isto tako, važno je promatrati okolinu, ljude oko sebe. U skladu s tim, treba napomenuti kako nije dobro koristiti tehnologiju u mračnim uličicama, npr. ako se previše fokusiramo na mobitel ili u šetnji koristimo slušalice, ne možemo osluškivati što se događa, govori Marketin i dodaje kako se uvijek treba okrenuti i provjeriti što se događa kada čujemo kako netko iza nas trči, a savjetuje i nošenje torbe na jednom ramenu kako prilikom potencijalne krađe ne bi došlo do većih ozljeda nastalih povlačenjem.

Prevencija sukoba

U svakom slučaju, ljudi su, ističe, najranjiviji kada su potpuno opušteni i kad nisu svjesni okoline, a time potencijalno i opasnosti. Većinu vremena u javnom prostoru trebali bismo biti svjesni okoline i ljudi oko sebe, ali – ne paničariti.

– Postoje aktivni i pasivni napadači, aktivni napadači uglavnom djeluju kada imaju podršku okoline, kada su u ekipi i osjećaju se jačima, tada napada jedna osoba, uz podršku ostalih. S druge strane, pasivni napadači stvaraju psihološku napetost i često planiraju napad, a napadaju kada se uvjere da nema nikoga, obično napadaju osobe koje su duboko fokusirane na nešto drugo ili nose slušalice, objašnjava važnost svih vanjskih podražaja.

A nakon intuicije, koja je najvažnija, nastavlja Marketin, slijedi prevencija sukoba i izbjegavanje rizičnih situacija, nakon toga verbalna samoobrana i postavljanje granica, odnosno ostvarivanje distance prema opasnosti, zatim kontrola te distance, a tek na kraju fizička samoobrana.

– Kada govorimo o verbalnoj samoobrani, govor, odnosno riječi imaju tek manji utjecaj, dok su ton glasa i način na koji govorimo te naše držanje, stav i pokreti, daleko važniji. Puno je bitnije kako ćete nešto reći i izgledati dok to govorite od samih riječi. Ako djelujete smireno, ali odlučno, s jasnim stavom tijela, imat ćete veći efekt na napadača, objašnjava Marketin.

Naravno, svi drugačije reagiraju u stresnim situacijama, česta biološka reakcija na strah je širenje zjenica, lupanje srca i sl., no nužno je da nam se u takvim nemilim trenutcima »mozak ne zamrzne« pa treba duboko disati, osvijestiti sve oko sebe i pokušati zaustaviti paniku i biti što racionalniji.

Doprinos zajednici

Neupitno je da je sigurnost znatno opširnije i kompleksnije pitanje na kojemu treba raditi društvo u cjelini, no najbolji je savjet uvijek izbjegavanje opasnosti kada god je to moguće, a to, naravno, ne znači život pod staklenim zvonom, već svjesnost i zdravi oprez.

A na koncu, iako pojedini incidenti mogu možda narušiti percepciju sigurnosti, važno je razumjeti da se kroz edukaciju, prevenciju i osobnu svijest može značajno smanjiti rizik od opasnih situacija. Valja još jednom naglasiti da samoobrana nije isključivo fizička reakcija, već obuhvaća i razvoj intuicije, svjesnost okoline te sposobnost prepoznavanja i izbjegavanja potencijalnih prijetnji. Također, inicijative poput programa »Boksom protiv nasilja« dokazuju da zajednica može aktivno doprinositi osjećaju sigurnosti, pružajući građanima alate za zaštitu i jačanje samopouzdanja. U konačnici, ravnoteža između opuštenosti i svjesnosti ključna je za osobnu sigurnost, pri čemu pojedinci ne trebaju živjeti u strahu, već razvijati vještine i navike koje ih mogu zaštititi u nepredvidivim situacijama.