Četvrtak, 16. svibnja 2024

Weather icon

Vrijeme danas

22 C°

70. obljetnica

Vretenar: HAZU je čuvarica hrvatskog nacionalnog identiteta

Autor: Đurđa Baljak

05.04.2024. 14:33
Vretenar: HAZU je čuvarica hrvatskog nacionalnog identiteta

Foto: Mislav Klanac



Zavod za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zadru obilježio je 70 godina svog postojanja i rada svečanom akademijom. Na događaju su prisustvovali glavni tajnik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Dario Vretenar, akademik Nenad Cambi, rektor Josip Faričić i ostali predstavnici Sveučilišta u Zadru.


Također su bili prisutni župan Zadarske županije, Božidar Longin, gradonačelnik Grada Zadra, Branko Dukić, nadbiskup Zadarske nadbiskupije, Milan Zgrablić, zastupnik u Hrvatskom saboru, profesor Rade Šimičević te drugi uvaženi gosti.


Na početku svečanog skupa pročelnik Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru, profesor dr. sc. Tado Oršolić, je preuzeo riječ i predstavio glavnog tajnika HAZU-a, Daria Vretenara. Vretenar srdačno je pozdravio sve uvažene goste, posebno ističući domaćine, u ime HAZU-a.




Održao je prigodni govor u kojem je naglasio važnost Akademije kao vodeće znanstvene i umjetničke institucije u Republici Hrvatskoj. Istaknuo je da Akademija već više od 160 godina promiče kulturu, znanstvenu i umjetničku izvrsnost, te se brine o nacionalnoj prirodnoj i kulturnoj baštini.



– Akademija je osnovana 1861. godine odlukom Hrvatskog sabora na poticaj biskupa Josipa Jurja Strossmayera, a danas predstavlja jedinstvenu nacionalnu interdisciplinarnu instituciju čiji su krajnji ciljevi promicanje znanstvene i umjetničke izvrsnosti, čuvanje i unaprjeđenje nacionalne baštine i identiteta te njihova afirmacija diljem svijeta.


Isto tako, ističem važnost jačanja uloge obrazovanja, znanosti, kulture i umjetnosti u razvoju hrvatskog društva, kao i povezivanje hrvatske znanosti i umjetnosti s Europom i ostatkom svijeta, kazao je glavni tajnik HAZU-a, Dario Vretenar.


Također, istaknuo je da Akademija danas okuplja najistaknutije hrvatske umjetnike i znanstvenike koji su ne samo pridonijeli hrvatskom društvu, već i stekli međunarodno priznanje.


Kroz istraživački rad i umjetničko stvaralaštvo, Akademija ostvaruje svoje znanstvene i kulturne ciljeve putem svojih redovnih članova i suradnika, te kroz djelovanje 27 znanstveno-istraživačkih jedinica. Istovremeno, aktivno surađuje s drugim hrvatskim institucijama, uključujući sveučilišta i ostale ustanove iz područja kulture i umjetnosti.



– Na svečanom obilježavanju 70. obljetnice Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru Akademija još jednom potvrđuje svoju ulogu kao istaknuta znanstvena i umjetnička institucija, ali i kao čuvarica hrvatskog nacionalnog identiteta, rekao je gospodin Vretenar, te podsjetio na važnost osnutka Zavoda 1954. godine u Zadru, nakon što je grad ponovno postao dio Hrvatske i tadašnje Jugoslavije, kada je, kako ističe, bilo potrebno reafirmirati njegovo hrvatstvo nakon dvadeset godina talijanske vladavine, potvrđujući njegovu važnost za hrvatsku kulturu kroz povijest.


– Osnivanje Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru predložio je 1949. godine tadašnji glavni tajnik Akademije, akademik Branimir Bušić, dok je inicijator postavljanja Izložbe zlata i srebra Zadra u Zagrebu 1951. godine u Palači HAZU-a bio tadašnji potpredsjednik Akademije, Miroslav Krleža.


Danas je i dalje vidljiv podsjetnik na tu izložbu u obliku replike Škrinje svetog Šimuna koja se čuva uz Bašćansku ploču, istaknuo je Vretenar. Nadalje, spomenuo je imena nekih istaknutih akademika koji su rođeni u Zadru i okolici, ili su na neki način povezani s tim područjem svojim djelima.



Podsjetio je da su iz Zadra potekli neki od značajnih akademika, poput Gavra Manojlovića, koji je bio predsjednik Akademije od 1924. do 1933. godine, te Spiridona (Špire) Brusine, Božidara Petranovića, Ivana Berčića, Natka Nobile, Vladimira Nazora, Milana Rešetara, Nikice Kolumbića, Branimira Glavičića, Dalibora Brozovića, Ive Petriciolija, Miroslava Kravara, Franje Šveleca, Mate Suića, Božidara Finke, Ante Stamaća, Pavla Dešpalja i Gorana Filipija.


– Među današnjim akademicima ističu se Ivan Aralica, Nenad Cambi, Vjekoslav Jerolimov, Igor Rončević, Andrej Dujella, te akademik Nikola Bašić, čiji su djela obuhvatila dvije suvremene hrvatske znamenitosti – Morske orgulje i Pozdrav suncu.


Nadalje, izražavam nadu u skoro otvaranje trećeg hrvatskog muzeja maritimne kulture, poručio je glavni tajnik HAZU-a, gospodin Vretenar, uputivši čestitke upravitelju Zavoda, profesoru Oršoliću, kao i svim sadašnjim i bivšim djelatnicima, budući da su, kako ističe, kroz desetljeća ostvarili iznimne rezultate i svojim djelovanjem značajno pridonijeli Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti.