UTRKA S VREMENOM Gradska pročelnica upozorava: “Visi” nam 43 milijuna eura, a evo i zašto!

U sjeni blokade gradskog proračuna razgovorali smo s pročelnicom Upravnog odjela za EU fondove Stefani Mikulec Perković, s kojom smo pokušali sagledati trenutačnu situaciju na relaciji Gradsko vijeće – gradonačelnik te reperkusije, koje uvođenje tehničkog proračuna, tj. Odluke o financiranju nužnih rashoda i izdataka, imaju na gradske EU projekte, svojevrsnu perjanicu Dukićevog mandata na čelu grada.

Naime, upravo su projekti koji se sufinanciraju europskim novcem trenutno u jako teškoj poziciji, jer svako potpisivanje obveze sufinanciranja iz gradskog proračuna u ovoj situaciji znači da su djelatnicima Odjela za EU fondove po mnogočemu vezane ruke.

Sve nam je zavrzlame u ovoj situaciji, koja se ponovila drugu godinu zaredom, na konkretnim primjerima pojasnila Mikulec Perković te istaknula kako gradski projekti još uvijek trpe posljedice prošlogodišnje blokade proračuna.

Vrtići na čekanju

– Što se tiče kašnjenja i ograničenja, nema jednoznačnog odgovora. Neki se projekti barem djelomično mogu realizirati, a drugi stoje u ladici, odobreni, na čekanju, ali trenutno ne mogu biti uvršteni u proračun. Neki koji su u provedbi trenutno su u velikom vremenskom deficitu, jer su bili pod blokadom i prošle i sada ponovno ove godine.

Cijelo se ovo razdoblje gubi jako puno vremena, jer sve što je vezano za postupke nabave stoji. Natječaji se ili ne raspisuju ili ih raspišemo, ali ne možemo sklopiti ugovor s izvođačima, pojasnila je na početku pročelnica, dodavši kako se uredno mogu provoditi samo projekti koji se u 100-postotnom iznosu financiraju EU novcem i ne opterećuju gradski proračun. No, takvih je projekata jako malo.

– Svi projekti koje Grad podupire vlastitim sredstvima su u otežanim okolnostima provedbe. Stupanj hitnosti varira, a neki od najkritičnijih su četiri gradska vrtića, za koje Grad planira sufinanciranje iz NPOO-a. U tim je projektima iznimno veliko sufinanciranje od strane Grada. NPOO ima svoja pravila.

Za vrtiće su se tako dodjeljivale paušalne stope po kreiranim dnevnim boravcima. Sve iznad tog iznosa pada pod financijski teret Grada. Predškolska i osnovnoškolska infrastruktura najvažniji je dio naših kapitalnih ulaganja i strateški smjer razvoja grada, a upravo je vlastito financiranje najveća prepreka.

Mi možemo, u situaciji blokiranog proračuna, osigurati u najboljem slučaju financirnje izgradnje jednog vrtića, a i to je neizvjesno, naglasila je Mikulec Perkoić, referirajući se na projekte četiriju novih gradskih vrtića, Smiljevac, Pčelica, Duga i Crvene kuće.

Odštetne klauzule

– U pitanju je oko 3,7 milijuna eura iz NPOO-a, a ukupna vrijednost ulaganja u sva četiri vrtića penje se na oko 10 milijuna eura. Ovo je jedinstvena i neponovljiva prilika koju imamo za financiranje odgojno-obrazovne infrastrukture. Vrlo je realna opcija, ako blokada proračuna potraje još neko vrijeme, da ćemo biti primorani ići u raskide ugovora, jer se na projektima već sada izgubilo jako puno vremena.

Na primjer, nabava za vrtić u Smiljevcu je spremna, ali se zbog blokiranog proračuna ne može i provesti. Pčelica je trenutno u evaluaciji, tj. postupku nabave u ponovljenom postupku.

Ovisno o rezultatu evaluacije, Pčelica ima najbolje šanse za realizaciju. No, odluka o odabiru ekonomski najpovoljnijeg ponuditelja teško da će biti provedena sve dok je tehnički proračun, istaknula je Mikulec Perković te pojasnila kako je projekt vrtića Duga u fazi izrade tehničko-projektne dokumentacije, što trenutno nije u jako kritičnoj fazi, ali guše ih, dodaje, rokovi NPOO-a.

Za Crvene kuće su dokumentacija i postupak javne nabave također spremni, ali je zbog blokade također na čekanju.

– Krajnji rok koji imamo je 30. lipnja 2026. godine. Već smo od te preostale dvije i pol godine roka potrošili tri mjeseca, a blokadi se ne nazire kraj. Najviše se vremena, tri do šest mjeseci, a nekad i do godine dana, gubi upravo na postupcima javne nabave.

Projekti koji još nisu krenuli zbog takvih su rokova već u kritičnoj fazi, pojasnila je Mikulec Perković, podsjetivši kako mnogi takvi ugovori imaju i odštetne klauzule zbog neispunjavanja indikatora, tj. obvezu povrata financijskih sredstava u slučaju neispunjavanja obveza.

Par mjeseci za godine štete

– Najgori mogući scenarij je povrat sredstava i kompletno financiranje projekta isključivo vlastitim sredstvima. Pčelica i Smiljevac u jednom svom dijelu već su i bili na čekanju zbog prošlogodišnje blokade. Kredit se ne može dignuti bez proračuna, a u takvom je kratkom roku nemoguće projekte završiti financirajući ih isključivo iz vlastitih sredstava, naglasila je pročelnica.

– Blokada se ne tiče samo tekućih projekata u provedbi, već i onih koji su planirani u ranijim godinama, a nedavno odobreni. Iza svakog odobrenog projekta barem je godina dana rada na pripremama i prijavi na natječaje. Dokumentacija potrebna za njihovu prijavu radi se i po četiri godine unaprijed.

Mi smo sada, na primjer, za neke jednostavne projekte, kao što su oni prekogranične suradnje, također u pat poziciji. Natječaji za njihovu provedbu najčešće se raspisuju dva puta u programskom razdoblju, na početku i sredini, kako bi se u roku mogli realizirati, pojasnila je Mikulec Perković te dodala kako je za njih često potrebna jednostavna projektno-tehnička dokumentacija. Međutim, u blokadi proračuna ni najniža se razina ne može projektirati.

– Mi se tako na takve natječaje ili ne možemo prijaviti ili, pak, idemo u rizik s prijavom da bismo potom bili zaustavljeni na prvom koraku, u nabavi. Gubitak u takvim situacijama je dvije, pa i tri godine te nemogućnost provedbe manjih, ali za Zadar i njegove građane značajnih projekata.

Jedan od takvim malih, ali za društvo značajnih projekata, koji smo uspješno proveli u prošlom EU razdoblju je i prvi zadarski senzorički park u Vruljici, kazala je Mikulec Perković te istaknula kako se u razdoblju od nekoliko mjeseci naprave godine štete.

Platit će se cijena

– Reći da se ništa senzacionalno nije dogodilo u prošlogodišnjoj blokadi vrlo je paušalno. Kašnjenje od šest mjeseci za nas je alarm, a devet mjeseci ili godina dana u kojoj se nismo maknuli s mrtve točke, čini nas teretom za naše partnere. Građani u velikom broju slučajeva takve zastoje malo osjete u svakodnevnom funkcioniranju grada, mada je puno kolateralnih žrtava.

Projekt novog groblja Crno takav je primjer, jer on na papiru zakonski nije nužan rashod, dok je Zadru veliki komunalni problem, koji zahtijeva hitno rješenje, rekla je Mikulec Perković. Grad se, kaže, nalazi u nezavidnoj situaciji.

– Bojim se da će se blokada proračuna drugu godinu zaredom svakako odraziti na ukupan rezultat i uspješnost koju ćemo ostvariti u novoj financijskoj perspektivi do 2027. godine. Na operativnoj se razini događaju tektonske promjene koje često nisu vidljive izvana. Između prošlogodišnje i ovogodišnje blokade proračuna izgubili smo jako puno vremena.

U šest smo mjeseci morali tako napraviti sav posao koji bi se inače radio cijelu godinu, jer 31. prosinca je bio kraj tekuće perspektive. U situaciji kada se novi programi i projekti ne mogu provesti i pokrenuti na vrijeme dolazi do preopterećenja kapaciteta. Izazovno je to i za ljudske resurse i sustav u cjelini.

Planovi i aktivnosti se stalno pomiču da bi odjednom eksplodirali istovremeno, upozorila je Mikulec Perković te dodavši kako još uvijek trpe posljedice prošlogodišnje blokade.

– Zato ćemo ovu i sljedeću godinu ponovno plaćati cijenu današnjih pogrešaka. Nadležna tijela ne gledaju blagonaklono na našu situaciju, jer ona nije u potpunosti eksterni faktor na koji se ne može utjecati, dodala je Mikulec Perković.

Filip Brala/UNIZD

Novi projekti, nove perspektive

Na nedavno održanoj konferenciji »ITU ZADAR 2030 – Inovacija, transformacija, urbanizacija« predstavljeno je više kapitalnih projekata realiziranih zahvaljujući mehanizmu integriranih teritorijalnih ulaganja. Tu na pozornicu stupa nastavak obnove stare zgrade Tehničke škole, obnova Tvrđave sv. Mihovila na otoku Ugljanu, rekonstrukcija zadarskog Autobusnog kolodvora, obnova Trga sv. Frane i daljnji razvoj sportske infrastrukture.

Detalje nam je predstavila pročelnica istaknuvši kako će budući ITU projekti obuhvatiti sve sfere zajednice.

– Velike brige i probleme imamo i u pogledu financijski najizdašnije i najvažnije omotnice EU sredstava za naš urbani razvoj cjelokupnog urbanog područja Zadar iz ITU mehanizma. U situaciji blokade proračuna ulazimo u utrku s vremenom za izrazito kompleksne projekte vrijedne 43 milijuna eura koje planiramo.

ITU nam je od 2014. godine na raspolaganju, a Zadru je ITU omogućio implementaciju kapitalnih projekata na koje se dugo čekalo, poput Zone Crno, Centra za mlade, novog Poduzetničkog inkubatora i mnoge druge. Na nedavno održanoj konferenciji prezentirali smo projekte koje smo počeli pripremati još 2019. godine. ITU je zato dobar alat za dugoročno planiranje.

Odmah po početku prve tranše projekata počelo se promišljati o njihovom daljnjem nastavku. Specifičnost ovog ITU-a je to da se grad zaista otvorio prema urbanom području kompleksnim integriranim projektima, naglasila je Mikulec Perković te dodala kako će se ulagati u razne aspekte zajednice.

– Olimpijski bazen i dijagnostički centar na Višnjiku samo je jedan od njih. U projektu je i obnova kvartovskih i sportskih igrališta. Taj element u prošloj perspektivi nije bio prihvatljiv, no recimo poslovna je infrastruktura u obliku Poduzetničkog inkubatora bila prihvatljiva.

Sustav ticketinga i parkirnih senzora proširit će se i na sigurnost javnih prostora, dodala je, naglasivši kako se, unatoč brojnim negativnim reakcijama javnosti, treba gledati šira slika takvih projekta.

Modernizacija kolodvora

Nedavno smo pisali o tome kako aplikacija za pronalazak slobodnih parkirnih mjesta zapravo nije funkcionalna i sa sigurnošću korisnicima ne pokazuje koje je mjesto uistinu slobodno. Perković po tom pitanju ističe kako će se prava vrijednost takvih projekata vidjeti protekom vremena, implementacijom u nova područja, kao što su buduće kvartovske garaže, kao i otklanjanjem eventualnih pogrešaka od strane tvrtki koje takve sustave razvijaju.

– Postavili smo dobre temelje za širenje takvih zahvata. U narednim će se godinama sustav zasigurno širiti. U njemu će u budućem razdoblju biti više tisuća parkirnih mjesta i bolje će se moći ocijeniti stvarni benefiti sustava. Radimo na otklanjanju negativnih aspekata, jer aplikacije su živi sustavi.

Modernizirat će se i Autobusni kolodvor, i uspostaviti »park&ride« sustav, koji je za sada planiran na dvije lokacije, Žmirićima i Murvici, tj. Gospodarskoj zoni Crno. Modernizacija Autobusnog kolodvora također je novi momentum. Električni su autobusi isto jedan od sljedećih koraka, najavila je Mikulec Perković, pojasnivši kako će svi ti zahvati zajedno utjecati na kvalitetu i optimizaciju prometa.

– Radimo i na sustavu širenja sustava javnih bicikala i biciklističkih staza. Prema analizama iz sustava rasporedit ćemo nove točke diljem grada, a širimo se i na područja općina i gradske otoke. Idemo i u aktivaciju šume Mustapstan i širenje urbanih zelenih površina, dodala je Mikulec Perković, zaključivši kako će blokada proračuna također loše utjecati na provedbu svih spomenutih projekata.

Održivi turizam u urbanim područjima

– Zajedno sa Šibenikom Zadar je dijelom klastera »EU Urbane Agende« za održivi turizam u urbanim područjima do 2030. godine, kojeg čini oko 30 partnera. Mi smo jedini predstavnici iz Hrvatske u ovoj mreži, a donijet će nam brojne benefite i nove projekte na polju održivog turizma, kako bi grad što manje trpio posljedice masovnog turizma.

Stručni partner nam je Odjel za turizam i komunikacijske znanosti Sveučilišta u Zadru, a usko surađujemo i s gradskim Upravnim odjelom za kulturu i šport koji vodi cijelu UNESCO priču, naglasila je Mikulec Perković te dodala kako je cijeli Poluotok »UNESCO buffer« zona.

– Te su dvije teme jako komplementarne. Dio nam partnera kroz sljedeći tjedan dolazi u Zadar. Pričat ćemo o nastavku rada na mreži, tj. izradi akcijskog plana. Na razini EU-a je oko 16 takvih mreža, a ona za održivi turizam samo je jedna od njih. U našem su slučaju na ovakvim aktivnostima kao partneri najčešće participirala ministarstva, dok su se gradovi i druge jedinice lokalne uprave rijetko pojavljivali u tim kombinacijama, naglasila je Mikulec Perković.

Kombinacija je to »soft« zahvata i mjera s konkretnim zahvatima u prostoru. Ta su partnerstva generalno dobra platforma za daljnje projekte, gdje se izravno surađuje s institucijama Europske komisije.

– Te institucije zapravo uzimaju zaključke o našim potrebama i njih uključuju prilikom kreiranja politika na različitim razinama EU-a. Biti dijelom takvog procesa i prezentirati naše potrebe otvara nam vrata specifičnim natječajima, koji, u našem slučaju, imaju vezu s održivim turizmom.

Konzorciji iz partnerstva potom se prijavljuju na te natječaje i provode različite mjere. Rezultat cijele priče, tj. prvog koraka je zajednički akcijski plan provedbe mjera i tematsko partnerstvo koje obvezuje provedbu određenih koraka i mjera, zaključila je Mikulec Perković.